Kratak pregled
- Opis: Crvenkasto-plavkaste, svrbežne i bolne kožne lezije uzrokovane hladnom i vlažnom klimom. Javljaju se uglavnom na nožnim prstima i stopalima, kao i na rukama i ušima.
- Uzroci: Smrzotine nastaju kada hladnoća uzrokuje skupljanje krvnih žila, što dovodi do nedovoljnog protoka krvi u tkivima.
- Liječenje: Smrzotine obično zacjeljuju same od sebe, no savjetuje se primjena vazodilatatora i hranjivih masti ovisno o težini. Toplina (npr. topla odjeća) podupire proces ozdravljenja.
- Tijek: U većini slučajeva ozebline su bezopasne i zacijele same od sebe u roku od nekoliko tjedana. Međutim, komplikacije kao što su bol, ožiljci i infekcija su moguće i mogu trajati mnogo dulje.
- Simptomi: Koža je otečena, crvenkaste do plavkaste boje (mrlje). Koža svrbi, peče i boli. U nekim slučajevima na koži se pojavljuju mjehurići, rijetko čirevi.
- Dijagnoza: Razgovor s liječnikom, pregled kože na promjene kao što su otekline, diskoloracije, deformiteti i ozljede.
- Prevencija: nošenje tople odjeće, adekvatna tjelovježba, suzdržavanje od alkohola i pušenja.
Što su chilblains?
Smrzotine se javljaju već na temperaturama oko točke smrzavanja, na primjer tijekom zimskih sportova.
Smrzotine su posljedica poremećaja cirkulacije. Stoga su posebno osjetljiva na ozebline područja tijela sa slabijom cirkulacijom krvi, kao što su ruke i stopala, posebno prsti na rukama i nogama. Kolokvijalno, ozebline se također nazivaju "zimski nožni prsti". No, ozebline često zahvate i lice, uši i nos, kao i pete, bedra i potkoljenice.
Također se razlikuju ozebline koje nastaju akutno, kratko vrijeme ili nekoliko sati nakon izlaganja hladnoći, i ozebline koje nastaju kronično, kada je tijelo opetovano izloženo hladnoći.
Smrzotine nisu ozebline kod kojih se u tkivima stvaraju kristali leda i obično su bezopasne.
Kako nastaju ozebline?
Često ne postoji prepoznatljiv uzrok zašto su neki ljudi skloni ozeblinama. Međutim, moguće je da se ozebline pojave zbog drugih stanja. Na primjer, poznato je da se hladnoća javlja kao posljedica autoimune bolesti lupus erythematosus. Osim toga, ozebline se javljaju u vezi s neurološkim poremećajima kao što je Aicardi-Goutièresov sindrom (ABS), rijetka nasljedna bolest mozga.
Studije također pokazuju da se kod nekih ljudi tijekom ili nakon infekcije sa SARS-CoV-2 javljaju kožne promjene nalik ozeblinama (tzv. "COVID nožni prsti" ili "korona nožni prsti"). Međutim, daljnja istraživanja tek trebaju pokazati kakve su korelacije ovdje.
Koji su faktori rizika?
Osim hladnoće, nastanku ozeblina pogoduju velika vlaga i vjetar. Ljudi koji provode više vremena vani (npr. jašući konje, bicikle ili motocikle) imaju veću vjerojatnost da će oboljeti od hladnoće. Oni koji se tada dovoljno ne zaštite od vlažnog, hladnog vremena (npr. nošenjem rukavica ili kape) ili nose preusku odjeću (npr. pretijesne cipele) dodatno pospješuju nastanak ozeblina.
Što se može učiniti protiv ozeblina?
U većini slučajeva ozebline zacjeljuju same od sebe. Međutim, savjetuje se korištenje vazodilatatora i njegujućih masti koje je propisao liječnik, ovisno o težini. Osim toga, toplina podupire proces ozdravljenja. S druge strane, oboljelima je bolje izbjegavati hladnoću.
Toplina
Općenito, ozebline ponovno nestaju same od sebe unutar nekoliko tjedana. Toplina je pouzdano sredstvo za ublažavanje simptoma i sprječavanje daljnjih ozeblina. Kod prvih znakova ozeblina najbolje je zahvaćeno mjesto odmah ugrijati.
Na primjer, stavite tople, suhe ruke na zimicu ili je prelijte mlakom vodom. Trebali biste izbjegavati vruću vodu ili izravan kontakt s vrućim grijačem. To će dodatno oštetiti već zahvaćena područja kože.
Protiv ozeblina pomaže i topla odjeća poput rukavica, debelih čarapa, štitnika za uši ili deke. Za ozebline se također preporučuju zagrijavajući čajevi i juhe. Oni zagrijavaju tijelo iznutra. Dok ozebline ne zacijele, također je najbolje izbjegavati hladnoću što je više moguće.
Vježba
Vježbanje također pomaže u poticanju protoka krvi u krvnim žilama. Posebno su prikladni sportovi izdržljivosti: planinarenje, duge šetnje, plivanje ili vožnja bicikla ne samo da poboljšavaju cirkulaciju krvi, već i jačaju imunološki sustav.
Kućni lijekovi
Učinkovitost kućnih lijekova za ozebline još nije dovoljno dokazana. Općenito, preporučljivo je integrirati naizmjenično tuširanje, Kneippovo polijevanje i više tjelovježbe u svoju dnevnu rutinu kako biste pospješili cirkulaciju krvi. Masti koje sadrže ekstrakt nevena ili lanolin njeguju kožu.
Kako bi ublažili tegobe uzrokovane hladnoćom, neki se ljudi kunu u kućne lijekove kao što su kupke od hrastove kore i preslice, obloge od ljekovite gline ili trljanje uljem čajevca.
Kućni lijekovi imaju svoja ograničenja. Ako simptomi potraju dulje vrijeme, ne budu bolji ili se čak pogoršaju, uvijek se trebate obratiti liječniku.
Ostale mjere
Kada posjetiti liječnika?
U većini slučajeva ozebline su bezopasne i ne trebaju ih liječiti liječnik. Ako nema dodatnih tegoba ili jake boli, ozebline zacjeljuju same od sebe.
U teškim slučajevima, međutim, upalne rane se razvijaju na zahvaćenim područjima kože. Kako biste izbjegli daljnje komplikacije poput infekcija ili čireva, u tim se slučajevima odmah posavjetujte s liječnikom. Ako vam se opetovano javljaju otekline zbog hladnoće, preporučuje se i posjet liječniku. To je zato što je moguće da se tkiva s vremenom oštete ili da imate bolest koja potiče hladnoću (npr. autoimuna bolest kao što je lupus erythematosus). Ako se ozebline šire ili im treba dulje od dva tjedna da zacijele, jednako je poželjno posjetiti liječnika.
U težim slučajevima, liječnik liječi ozebline vazodilatatorima (npr. antagonistima kalcija kao što su nifedipin ili diltiazem). Međutim, učinkovitost ovoga još nije dovoljno proučena.
Ako je temeljna bolest kao što je arterioskleroza („otvrdnuće arterija“) odgovorna za poremećaje cirkulacije, liječnik je liječi i preporučuje mjere za pospješivanje cirkulacije (npr. više tjelovježbe, naizmjenično tuširanje). Ponekad propisuje lijekove protiv zgrušavanja krvi poput acetilsalicilne kiseline u niskim dozama (npr. 100 mg dnevno), koje pacijent uzima trajno.
Važno je ići na kontrolne preglede dok ozebline potpuno ne zacijele kako biste smanjili rizik od komplikacija.
Koliko dugo imate ozebline?
Općenito, hladnoća nije opasna. Svrbež, bolne otekline obično nestaju same od sebe u roku od jednog do dva tjedna (najviše šest tjedana). Međutim, ako su ranjiva područja tijela više puta izložena hladnoći bez zaštite, mogu se razviti kronične otekline, uzrokujući ponavljanje simptoma čak i godinama kasnije.
Ozebline obavezno pregledajte kod liječnika, pogotovo ako su se već dogodile više puta!
Kako izgledaju ozebline?
Smrzotine obično u početku izgledaju crvenkaste ili plavkaste boje. Kasnije su zahvaćena područja kože često natečena i bolna. Koža je hladna i vlažna (tijestasta). Kada se zagrije, ozeblina obično svrbi i peče. Ponekad trne i čini se krznenim. Pogođene osobe često prijavljuju nelagodu u zahvaćenom području, kao što je osjećaj kao da "mravi hodaju" po koži.
Koža je također obično izbočena u obliku kvrge, blago se izboči prema gore i bolno reagira na pritisak. Ponekad se na koži stvaraju mjehurići. U težim slučajevima moguć je i razvoj ulkusa koji se proširuju u potkožno masno tkivo. Ako ozebline ne zacijele pravilno, ostaju ožiljci.
Gdje se često javljaju ozebline?
Kako liječnik dijagnosticira hladnoću?
Ako oboljela osoba primijeti bolne ili neobične promjene na koži, prvi kontakt je liječnik opće prakse. Po potrebi i na daljnje pretrage uputit će pacijenta dermatologu.
Razgovor s liječnikom
Prije pregleda kože liječnik obavi detaljan razgovor s oboljelom osobom (anamneza). U razgovoru s anamnezom postavlja pitanja o tome kada su, primjerice, kožne promjene nastale, jesu li nastale iznenada ili su se razvijale dulje vrijeme te jesu li se već javljale više puta.
Osim toga, pitat će vas o mogućim okidačima, poput toga jeste li dugo bili vani na hladnoći ili imate li druge bolesti (npr. lupus erythematosus, arteriosklerozu).
Sistematski pregled
Liječnik zatim pregledava kožu radi vizualnih abnormalnosti (npr. deformacija, ozljeda, oteklina, promjena boje). Pritom pomno pregledava kožu (npr. posebnim povećalom za kožu ili mikroskopom) i po potrebi je pipa.
U većini slučajeva liječnik vrlo brzo na temelju opisanih simptoma i fizikalnog pregleda prepozna je li riječ o ozeblinama.
Ako simptomi upućuju na neku drugu bolest, potrebno je napraviti dodatne pretrage kako bi se ušlo u trag osnovnom problemu (npr. krvne pretrage).
Kako spriječiti ozebline?
Najbolja zaštita od ozeblina je izbjegavanje hladnoće. Zaštitite svoje tijelo toplom odjećom (npr. rukavicama, kapom, čarapama) koja ne steže. Po hladnom i vlažnom vremenu nosite vodootpornu i prozračnu odjeću.
Što se tiče odjeće, pripazite da dobro pokrijete glavu. Tu tijelo zrači najviše topline. Izbjegavajte cipele ili rukavice koje su preuske. Oni prekidaju dotok krvi u krvne žile i veća je vjerojatnost da će uzrokovati ozebline. Stezajuće narukvice, čarape ili pojasevi također sprječavaju protok krvi.
Također, suzdržite se od alkohola i pušenja. Obje tvari oštećuju krvne žile i negativno utječu na imunološki sustav.
Nakon tretmana ozeblina, preoštećena područja kože poželjno je nastaviti njegovati kremama kako bi oštećenje kože bilo u granicama. Za vlažnog i hladnog vremena kožu lica najbolje je zaštititi gustom masnoćom ili cold kremom. Pitajte svog liječnika ili ljekarnika koje su kreme prikladne za vas, jer neke mogu iritirati vašu kožu.
