Trzanje mišića: okidači, terapija, poremećaji

Kratak pregled

  • Uzroci trzanja mišića: npr. stres, nedostatak minerala, stimulansi (poput kofeina), razne bolesti poput ALS-a, Parkinsonove bolesti ili dijabetes melitusa
  • Kada je trzanje mišića opasno? Kada je to simptom ozbiljne bolesti. Na to možda ukazuje činjenica da se ne javlja samo sporadično.
  • Što se može učiniti protiv trzanja mišića? U slučaju bezopasnog trzanja mišića, možete pokušati ukloniti uzrok (npr. smanjiti stres, hraniti se uravnoteženo, ne konzumirati previše kofeina i alkohola). Ako su uzrok osnovne bolesti, liječnik će započeti odgovarajuću terapiju (npr. lijekovima).
  • Kada posjetiti liječnika? Ako se trzanje mišića javlja češće i/ili prati bolne grčeve mišića (kao kod epilepsije).
  • Dijagnoza: intervju s pacijentom, fizikalni i neurološki pregledi (ENG, EEG, EMG), po potrebi daljnji pregledi kao što su slikovni postupci (kao što je kompjutorska tomografija, magnetska rezonancija) ili analiza uzorka tkiva (biopsija)

Trzanje mišića: uzroci i moguće bolesti

Ali iza trzanja ne stoji uvijek bolest. Fascikulacije, tj. trzaji mišića koji se mogu osjetiti samo kao fino podrhtavanje ispod kože, često su bezopasni. Primjerice, 70 posto stanovništva ima takozvane trzaje kako bi zaspali, što je s medicinskog gledišta potpuno bezopasno. Ponekad se iza simptoma krije privremena iritacija živca.

U nekim slučajevima, trzanje mišića može se pojačati ili aktivirati voljnim pokretima, u kojem slučaju se govori o akcijskom mioklonusu. U drugim slučajevima, vanjski podražaji poput dodira, svjetlosti ili zvuka izazivaju trzanje mišića (refleksni mioklonus).

Bolesti koje izazivaju trzanje mišića

  • Tikovi, Touretteov sindrom
  • Epilepsija
  • Febrilne konvulzije
  • Multipla skleroza (MS)
  • Amiotrofična lateralna skleroza (ALS)
  • Parkinsonovu bolest
  • Creutzfeldt-jakob bolest
  • Wilsonova bolest
  • Dijabetes mellitus
  • Upala mozga ili cerebralno krvarenje
  • Poremećaji cirkulacije, virusne bolesti i bakterijske infekcije
  • Ortopedske bolesti s iritacijom živaca
  • Sindrom nemirnih nogu: neurološki poremećaj kod kojeg se javljaju senzorni poremećaji i nevoljni pokreti nogu i, rjeđe, ruku, osobito u mirovanju.

Ostali čimbenici koji pokreću trzanje mišića

  • emocionalna neravnoteža, na primjer, ljubavna muka
  • stres
  • stimulativne tvari poput kofeina
  • Alkohol i droga
  • prehlada i hipotermija
  • Manjak magnezija
  • hipoglikemija
  • uklještenje živaca
  • Nuspojave lijekova
  • izravna iritacija živaca nakon pregleda (npr. pregled cerebrospinalne tekućine)

U većini slučajeva, trzanje mišića napreduje bez boli. Međutim, mogu ga pratiti bolni grčevi mišića. Izraženo trzanje mišića ozbiljno ograničava oboljele osobe u svakodnevnom životu, jer postaju otežani svrhoviti pokreti kao što su jedenje, piće ili pisanje. Trzanje se često pojačava u stresnim situacijama, pa su pacijenti stigmatizirani kao “nervozni” ili “nesigurni”.

Trzanje mišića – opasno ili bezopasno?

Mnogo rjeđe ozbiljne bolesti uzrokuju trzanje mišića. Znak za to može biti učestalo trzanje. Na primjer, tremor mišića u mirovanju (tremor u mirovanju) obično se opaža kod pacijenata s Parkinsonovom bolešću. Metaboličke bolesti kao što je dijabetes melitus također se mogu manifestirati trzanjem mišića - kao i amiotrofična lateralna skleroza (ALS). U takvim slučajevima trzaje mišića ili bolesti iza njih treba klasificirati kao opasne ili barem ozbiljne.

Trzanje mišića: Što se može učiniti u vezi s tim?

U slučaju bezazlenog trzanja mišića, sami možete učiniti mnogo kako biste zaustavili neugodni simptom. Ako se kao uzrok trzaja uzme u obzir bolest, potrebni su liječnički pregledi i obično liječenje kod liječnika.

Trzanje mišića: Što možete učiniti sami

  • Bez stimulansa: Trzanje mišića često se također može izbjeći držanjem podalje od kofeina, alkohola i stimulansa.
  • Uravnotežena prehrana: ponekad uravnotežena prehrana također može pomoći u smanjenju trzanja mišića. Osobito obratite pozornost na dovoljan unos magnezija ako se uz trzanje mišića javljaju i bolni grčevi. Veće količine minerala nalaze se, primjerice, u zelenom povrću poput špinata, brokule, graha ili graška, ali i u žitaricama poput zobenih pahuljica, pšeničnih mekinja ili riže. Za one koji vole voće: banane sadrže relativno veliku količinu magnezija.

Prije uzimanja tableta magnezija za trzanje mišića, posavjetujte se sa svojim liječnikom.

Trzanje mišića: Što liječnik radi

Ovisno o stanju koje je u pozadini grčenja mišića, liječnik može preporučiti različite terapijske mjere – često uz gore navedene mjere samopomoći.

Liječenje

Često se temeljna stanja mogu liječiti lijekovima, na primjer:

  • Tikovi i Tourettov sindrom: takozvani neuroleptici – aktivne tvari koje prigušuju funkcije središnjeg živčanog sustava – mogu pomoći.
  • Esencijalni tremor: često se može ublažiti beta blokatorima ili antikonvulzivima.

Ponekad je trzanje mišića nuspojava određenih lijekova. U tom slučaju trebate razgovarati s liječnikom o tome trebate li nastaviti s uzimanjem dotičnog lijeka ili ga je moguće prekinuti ili zamijeniti pripravkom koji se bolje podnosi.

Radna i fizikalna terapija

Ako je trzanje mišića posljedica amiotrofične lateralne skleroze (ALS), redovita fizioterapija i radna terapija vrlo su korisne. To može pozitivno utjecati na tijek progresivne bolesti. Međutim, ALS se ne može liječiti i izliječiti uzročno – niti fizikalnom i radnom terapijom niti drugim terapijama.

Kirurgija

U nekim slučajevima trzanja mišića povezanih s bolešću, liječnik preporučuje operaciju. Na primjer, operacija mozga može biti korisna za epileptičare. To obično uključuje kirurško uklanjanje regije mozga koja opetovano izaziva epileptične napadaje.

Kirurški zahvati se ponekad izvode i za esencijalni tremor: kod ovog poremećaja određeno područje mozga šalje stalni ometajući signal. Ovo područje se može deaktivirati kirurškim zahvatom.

Ako se trzanje mišića javlja češće, trebali biste obaviti liječnički pregled kako biste isključili stanje koje zahtijeva liječenje. Posjet liječniku neizostavan je i u slučaju jake mioklonije, odnosno snažnog trzanja mišića, koje može biti popraćeno bolnim grčevima.

Budući da je trzanje mišića vrlo često uzrokovano bolestima živaca, neurolog je prava osoba za konzultaciju.

Trzanje mišića: pregledi i dijagnoza

Prvi korak je detaljan razgovor između vas i liječnika kako biste dobili povijest bolesti. Liječnik će vas pitati npr. kada, koliko često, gdje i pod kojim okolnostima dolazi do trzanja mišića u vašem slučaju i imate li još kakvih tegoba (npr. bolni grčevi mišića, povišena tjelesna temperatura i sl.).

Važne su i informacije o mogućim okidačima za trzanje, poput ozljede ili nedavnog pregleda živaca. Osim toga, obavijestite svog liječnika uzimate li i koje lijekove i imate li bilo kakva poznata već postojeća stanja (npr. epilepsiju ili dijabetes).

  • Elektroneurografija (ENG): koristi elektrode za mjerenje brzine vodljivosti živaca.
  • Elektromiografija (EMG): U ovom pregledu liječnik koristi elektrode za provjeru električne aktivnosti u mišiću.
  • Elektroencefalografija (EEG): Ovdje se ispituje električna aktivnost mozga, također putem elektroda.

Ovisno o nalazima ili sumnji na uzrok trzanja mišića, daljnje pretrage mogu biti korisne:

  • Testovi krvi i urina
  • Ortopedski pregledi
  • Postupci snimanja kao što su X-zrake, kompjutorska tomografija (CT), magnetska rezonancija (MRI)
  • Vađenje mišićnog tkiva (biopsija) radi detaljnijeg pregleda u laboratoriju
  • Vađenje cerebrospinalne tekućine (punkcija likvora) za detaljniju pretragu u laboratoriju
  • L-dopa test (za sumnju na Parkinsonovu bolest)
  • Pregled krvnih sudova (angiografija)
  • testovi za alergiju
  • psihološki ili psihijatrijski pregledi