Što je vratna kralježnica?
Vratna kralježnica (ljudska) sastoji se od sedam vratnih kralježaka (cervikalni kralješci, C1-C7), koji se nalaze između glave i torakalne kralježnice. Kao i lumbalna kralježnica, ima fiziološku zakrivljenost prema naprijed (lordozu).
Gornji i donji vratni zglob
Prvi vratni kralježak naziva se atlas, drugi je kralježak axis. Zajedno s bazom lubanje tvore dva gornja i donja vratna zgloba.
Gornji gornji vratni zglob je veza između zatiljne kosti i prvog vratnog kralješka (articulatioatlantooccipitalis), točnije s gornjom zglobnom plohom atlasa. Ova veza je okružena mlohavom zglobnom čahurom i pričvršćena je ligamentima između okcipitalnog foramena i prednjeg i stražnjeg luka atlasa. Stražnji ligament sprječava klimanje glave. Raspon kretnji (kretanje naprijed i nazad) ovog zgloba vratne kralježnice je oko 20 stupnjeva, a moguć je i blagi bočni nagib glave.
U donjem zglobu glave prvi vratni kralježak (atlas) rotira zajedno s glavom oko zuba (densa) kralješka axis. Ovaj spoj se sastoji od tri odvojena zgloba:
- prvi između zuba aksisnog kralješka, prednjeg luka prvog vratnog kralješka i ligamenta u atlasu
Zajedno s tankom zglobnom čahurom, ova tri zgloba vratne kralježnice omogućuju raspon pokreta glave od 30 stupnjeva udesno i ulijevo.
Građa vratnih kralježaka
Svi kralješci kralježničnog stupa u osnovi su strukturirani prema jedinstvenom osnovnom obrascu. Osnovni oblik svih kralješaka je prsten ili šuplji cilindar, čiji je prednji dio – s izuzetkom prvog i drugog vratnog kralješka – čvrsta, cilindrična kost s baznom pločom i gornjom pločom. To takozvano tijelo kralješka (corpus vertebrae) manje je u kralješcima vratne kralježnice nego u ostatku kralježnice, budući da vratna kralježnica mora samo poduprijeti glavu.
Prvi vratni kralježak (atlas), koji nosi glavu, ima poseban oblik – nema tijelo kralješka kao što je gore opisano, već ima prstenasti oblik s kratkim prednjim i dugim stražnjim lukom. Debeli bočni dijelovi postaju snažno izbočeni poprečni procesi, koji povećavaju učinkovitost pričvršćenih mišića koji okreću glavu.
Vertebralni foramen – rupa u koštanom prstenu kralješaka koji tvori vertebralni kanal (canalis vertebralis) u svim kralješcima zajedno, u kojem leđna moždina (medullaspinalis) i okolne spinalne moždane ovojnice prolaze od mozga dolje do sakralne regije – je širi u vratnoj kralježnici i ima oblik trokuta sa zaobljenim kutovima.
Spinozni nastavci koji se protežu unatrag od kralježaka kratki su u vratnoj kralježnici i, s izuzetkom sedmog vratnog kralješka, bifurkirani. Spinozni nastavak sedmog vratnog kralješka duži je od ostalih (vertebraprominous) i blago strši.
Živci leđne moždine u području vratne kralježnice
Poprečni nastavci u području vratne kralježnice dijele se na svojim krajevima u dvije kvržice koje u gornjem dijelu imaju žlijeb u kojem sa svake strane prolazi osam živaca leđne moždine (nervi spinales). Gornja četiri živca (C1-C4 – cervikalni pleksus) opskrbljuju vrat i njegovu muskulaturu kao i dijafragmu.
Dodatna četiri vratna živca izlaze iz vratnih kralješaka C5-C7 (postoji sedam vratnih kralježaka, ali osam vratnih živaca!). Zajedno sa živcima prvog prsnog kralješka (Th1) opskrbljuju brahijalni pleksus koji inervira mišiće prsnog koša i ruku kao i kožu ovog područja.
Između vratnih kralježaka – kao i u ostatku kralježnice – nalaze se intervertebralni diskovi. Vratnu kralježnicu podupiru ligamenti te mišići vrata i leđa.
Koja je funkcija vratne kralježnice?
Vratna kralježnica podupire lubanju i omogućuje joj kretanje. Dva zgloba glave između baze lubanje i dva vratna kralješka, atlas i axis, osiguravaju oko 70 posto pokretljivosti glave u odnosu na trup.
Tijelo se savija prema naprijed, posebno preko poprečne osi u vratnoj (i lumbalnoj) kralježnici. Mogućnost istezanja i savijanja unatrag osobito je velika između donjih vratnih kralješaka.
Lateralno savijanje moguće je u vratnoj kralježnici otprilike u istoj mjeri kao iu lumbalnoj kralježnici.
Rotacija oko vertikalne osi moguća je u najvećoj mjeri u vratnom dijelu, jer glava sa svojim glavnim osjetilnim organima, okom i uhom, zahtijeva što veću pokretljivost. Mogućnost rotacije oko okomite osi progresivno se smanjuje od glave prema dolje.
Gornja zglobna ploha axis vertebra omogućava prvom vratnom kralješku (atlasu), a time i glavi, da se zbog svog nagiba prema van i prema dolje snažno okreta.
Gdje se nalazi vratna kralježnica?
Koje probleme može uzrokovati vratna kralježnica?
Ako je leđna moždina ozlijeđena u razini tijela četvrtog kralješka (ili više), samostalno disanje više nije moguće. To je zato što su između ostalog ozlijeđeni spinalni živci koji opskrbljuju dijafragmu.
Osim toga, brojne su promjene na (vratnoj) kralježnici koje mogu biti urođene ili stečene i često narušavaju njezinu funkciju i stabilnost.
Na primjer, može se promijeniti oblik pojedinih tijela kralješaka, lukova kralješaka ili nastavaka kralješaka. Broj kralježaka također može varirati. Ponekad je npr. prvi vratni kralježak srastao sa zatiljnom kosti (asimilacija atlasa).
Ponekad su vratni kralješci (ili drugi kralješci) blokirani u svojoj pokretljivosti, na primjer zbog grčenja mišića.
Hernija diska u vratnoj kralježnici osobito je česta kod starijih osoba sa znakovima istrošenosti vratnih kralješaka. S godinama se zglobovi kralježaka mijenjaju i popuštaju, a intervertebralni diskovi postaju sve više istrošeni. To u konačnici može dovesti do klizanja diska. Posebno je često zahvaćeno područje od petog do šestog (C5/6) i od šestog do sedmog (C6/7) vratnog kralješka.
Bolovi u vratnoj kralježnici općenito se nazivaju sindromom vratne kralježnice. Može, primjerice, biti mišićna ili uzrokovana iritacijom živaca, hernijom diska ili degenerativnim promjenama.
