Većina ljudi se boji gubitka mentalnih sposobnosti kako stare. Ne sasvim bez razloga - uostalom, broj ljudi pogođenih demencija i Alzheimerova posebno se bolest posljednjih godina neprestano povećava. Čini se da je to jedna od cijena koju plaćamo za povećani životni vijek.
Pregled: Alzheimerova demencija
Jedna stvar od svih više od pedeset vrsta demencija različitih uzroka zajedničko je to što ih prati stalni gubitak mentalnih sposobnosti. Alzheimerova demencija je daleko najčešći oblik demencije - procjenjuje se da je u Njemačkoj pogođeno 1.2 milijuna ljudi.
A očekuje se da će se taj broj udvostručiti do 2050. godine. Te su brojke od ogromnog značaja, jer to ne utječe samo na same oboljele, već u mnogim slučajevima i na rođake koji pružaju njegu.
To također znači da je potrebno sve više i više ustanova za njegu koje su opremljene da udovolje posebnim potrebama ljudi koji pate demencija. To znači da i financijski rješenja treba pronaći i socijalno preispitivanje kako bi se podigla svijest javnosti o ovoj još uvijek tabu bolesti.
Uzroci demencije
Rijetka su područja posljednjih godina vidjela toliko istraživanja kao tema demencije. Pronađene su mnoge nove stvari, od kojih su neke već odbačene. Točni mehanizmi pomoću kojih Alzheimerova demencija još uvijek nisu u potpunosti dešifrirani. Potragu za uzrocima otežava činjenica da se, u principu, dijagnoza može postaviti tek nakon smrti na obdukciji, dok je tijekom života to samo okvirna dijagnoza.
Ono što se sigurno zna je da rizik od Alzheimerova demencija brzo se povećava nakon 60. godine života. Među onima starijima od 85 godina zahvaćena je trećina do četvrtina. Mnogi znanstvenici stoga vide Alzheimerova demencija ne kao bolest u pravom smislu riječi, već kao krajnje stanje života koje se postiže samo u različitim vremenskim točkama (ili - zbog smrti - nikako).
Tipično za Alzheimerovu bolest
Tipično za Alzheimerova bolest su naslage proteinskih fragmenata u mozak nazvani amiloidi. Pretpostavlja se da ti fibrili ili plakovi ometaju razmjenu informacija između živčanih stanica - koje atrofiraju i nakon nekog vremena umiru.
Međutim, sada se sumnja da moraju postojati i drugi mehanizmi, budući da obilježja ovih plakova nisu u korelaciji s težinom bolesti, a obrnuto, te se promjene nalaze i u mozgu zdravih ljudi. Uz to, vjerojatno postoji i nasljedna osjetljivost na razvoj Alzheimerove demencije.