Fibroadenom
Fibroadenomi su najčešće benigne kvržice u ženskim dojkama i uglavnom pogađaju mlade žene između 20 i 40 godina. Obično se javljaju jednostrano i obično ne uzrokuju nelagodu, ali u nekim su slučajevima bolne. Prilikom palpiranja dojke palpira se okrugla ili lobularna kvržica koja se lako može pomicati i ne slijepi u okolno tkivo.
U većini slučajeva, ultrazvuk i mamografija može prepoznati kvržicu kao a fibroadenom a time i kao benigna. Samo u slučajevima sumnje a biopsija te izvršiti pregled tkiva. Detaljne informacije o ovoj temi možete pronaći ovdje: Fibroadenom
Izlučivanje tekućine iz bradavice
Izlučivanje tekućine iz jedne ili obje bradavice može biti ili bezopasno ili simptom mnogih različitih bolesti. Lagano izlučivanje može se izazvati kod mnogih žena ručnom stimulacijom dojki i bradavica i potpuno je bezopasno. Među mogućim bolestima koje uzrokuju izlučivanje tekućine iz bradavica su hormonalni poremećaji (hiperprolaktinemija, povišena krv razina prolaktin) te benigne i maligne promjene u tkivu dojke. Ovisno o boji izlučene tekućine i drugim simptomima, mogući su i drugi uzroci, zbog čega je poželjno pojašnjenje kod ginekologa.
Rak dojke (karcinom dojke)
Rak dojke je najčešći rak u žena, otprilike svaka 8. do 10. žena razvit će rak dojke tijekom svog života, učestalost se povećava s godinama. Oko 5% svih karcinoma dojke uzrokovane su obiteljskim promjenama gena. Pogođene žene obično se razvijaju rak dojke ranije. Polazna točka maligne promjene su ili mliječni kanali (duktalni karcinom) ili žljezdani lobuli (lobularni karcinom).
metastaze možete pronaći bilo uz limfa kanali u pazuhu i na području ključna kost ili uz krvotok kao udaljeni metastaze in kosti, pluća, jetra, jajnici i središnja živčani sustav. Najčešći simptom rak dojke je opipljiva kvržica, polovica zloćudnih kvrga nalazi se u gornjem vanjskom kvadrantu. Ostali simptomi uključuju promjene na koži, promjene u veličini i obliku, bol, spaljivanje, svrbež, izlučevine iz bradavica i natečene limfa čvorovi u pazuhu.
Dijagnoza se postavlja palpacijom, mamografija i ultrazvuk ispitivanje. A biopsija Zatim se izvodi (uzorak tkiva) kako bi se utvrdio histološki tip promjene tkiva. Ovim se određuje terapija i opseg operacije.
Otprilike 70% karcinoma dojke može se operirati operacijama koje čuvaju dojke. Osim toga, limfa uklanjaju se čvorovi pazuha, a zračenje se uvijek izvodi nakon toga. Ostale metode komplementarne terapije su kemoterapija, hormonska terapija ili terapija antitijelima, koji se provode ovisno o vrsti dojke Raka.
Uklanjanje cijele mliječne žlijezde, limfni čvorovi u pazuhu i fasciji mišića dojke neophodan je ako je maligni čvor prevelik ili ako se vrsta tkiva karcinoma dojke ne smije operirati radi očuvanja dojke. Prognoza dojke Raka je dobro ako nije udaljeno metastaze pronađene su u vrijeme postavljanja dijagnoze. Kako bi se otkrio mogući recidiv u ranoj fazi, nakon terapije provode se pomni kontrolni pregledi.
