Sinonimi
posteljica, placenta
Definicija
Placenta je organ nastao tijekom trudnoća, koji se sastoji od fetalnog i majčinog dijela. Posteljica preuzima brojne funkcije. Osigurava prehranu i kisik za dijete, proizvodi razne hormoni a služi za izmjenu tvari.
Posteljica je obično u obliku diska debljine oko 3 cm i promjera između 15 i 25 cm. Teška je oko 500g. S intaktnom placentom nema kontakta između majke i fetusa krv.
Ovaj dio je za posebno zainteresirane osobe, inače preskočite ovaj dio! Tijekom ranog razvoja oplođene jajne stanice, od 4. dana nakon oplodnje, razlikuju se dvije različite vrste stanica, embrioblasti i trofoblasti. Trofoblasti su važni za razvoj posteljice, a posebno stanice koje iz njih nastaju nazivaju se sinciciotrofoblasti.
Stanična nakupina sinciciotrofoblasta olabavi se 9. dan nakon oplodnje i formira male šupljine (lacunae). Budući da se oplođeno jajašce ugnijezdilo u stijenku maternice, mala majčina krv posuđe (kapilare) u mišićnom sloju maternice su proširene i začepljene. To uzrokuje stvaranje takozvanih sinusoida.
Sinciciotrofoblasti koji sve više rastu izgrizaju majčine sinusoide, tako da majčin krv prodire u šupljine. Sinciciotrofoblasti se razvijaju u resice, koje se transformiraju i konačno na kraju trećeg tjedna postaju tercijarne resice, u kojima fetalna krv posuđe formiraju se. Posteljica se sastoji od fetalnog i majčinog dijela.
Materinski dio je formiran od mišićnog sloja materica. Fetalni dio je jajna membrana bogata resicama (chorion frondosum), koja se nalazi ispod djeteta i sastoji se od gore navedenih stanica, trofoblasta. Između ova dva dijela nalazi se prostor ispunjen s oko 150-200 ml majčine krvi.
Ova krv dolazi od majke posuđe u stijenci maternice. U krvlju ispunjenom prostoru nalaze se mnoge resice sa svojim granama, koje se onda nazivaju resicama. Ova stabla resica oplakuje majčina krv, tako da se na njihovim površinama može odvijati izmjena tvari između majke i djeteta zahvaljujući različitim transportnim mehanizmima.
Važno je, međutim, da tijekom cijele trudnoća majčina krv ostaje odvojena od fetalne krvi slojem stanica. Ova filterska membrana se stoga naziva i placentna barijera. U smjeru majčinskog dijela, posteljica se sastoji od do 38 režnjića (kotiledona), od kojih se u svakom nalaze najmanje dvije resice koje su međusobno povezane.
U 14. tjednu trudnoća (SSW), posteljica ima svoju konačnu strukturu. Nastavlja se povećavati u debljini do 5. mjeseca trudnoće, dok se njegova površina nastavlja povećavati nakon 5. mjeseca trudnoće i konačno doseže promjer između 15 i 25 cm. U većini slučajeva posteljica je struktura u obliku diska.
Međutim, poznati su i drugi oblici. Posteljica može biti režnjevita, podijeljena, sa sekundarnim režnjem ili pojasasta. Vrlo rijetko se opaža samo difuzna raspodjela resica.
Važna funkcija posteljice je izmjena tvari između majke i djeteta. Posebno voda i kisik iz majke dolaze do fetalnih žila resica zbog razlika u koncentraciji. Sve se te posude na kraju sjedinjuju u vena od pupčana vrpca (Vena umbilicalis), koja prenosi krv obogaćenu hranjivim tvarima i kisikom u tijelo djeteta.
Važno je da krv prolazi pored jetra, tako da cijeli organizam ima pristup tvarima kojima se opskrbljuje i da ih jetra ne potroši sve. Šećeri (glukoza), proteini (aminokiseline i bjelančevine) i masti također ulaze u krv djeteta uz pomoć raznih prijenosnika u posteljici. Posebno treba istaknuti i apsorpciju određene vrste protutijela (imunoglobulina G), koja nerođenom djetetu pruža određeni stupanj zaštite od određenih infekcija.
Ipak, neki bakterija i virusi mogu prodrijeti kroz placentarnu barijeru i ući u organizam djeteta. Zbog tog prijelaza nerođeno dijete se ipak može zaraziti i razboljeti od jedne ili druge infekcije, osobito onih uzrokovanih virusi. Na isti način neki lijekovi ulaze u djetetov organizam preko placente. Zbog toga je jako važno tijekom trudnoće paziti da se takvi lijekovi ne uzimaju, jer mogu štetiti razvoju djeteta.
Tvari koje dijete izluči vraćaju se u posteljicu preko dviju arterija u pupčana vrpca (Arteriae umbilicales) i preko resica se mogu osloboditi u majčinu krv. Majka može u potpunosti razgraditi ili pretvoriti takve proizvode izlučivanja i iznijeti ih iz svog tijela. Druga glavna zadaća posteljice je proizvodnja velikih količina hormoni koji su potrebni tijekom trudnoće i ne mogu ih dodatno proizvesti majčine žlijezde.
S jedne strane ženski spol hormoni progesteron a estrogen se proizvodi. Progesteron potiče razvoj grudi, proizvodnju mlijeka (laktogenezu) i inhibira kontrakciju mišića materica. Rast grudi i materica je zbog učinka estrogena.
Koncentracija estrogena u krvi i urinu majke ovisi o vitalnosti djeteta, budući da pretvara prekursore. Ipak, ova metoda danas nije toliko važna u pregledu trudnica i njihovog djeteta. Još jedan vrlo dobro poznat hormon je takozvani humani korionski gonadotropin (HCG).
Osigurava da se mišićni sloj maternice s oplođenim jajašcem ne odbaci. Također uzrokuje prvo sazrijevanje jaja u jajnici ženskog djeteta i silazak na testisi u skrotum kod muške djece. U praksi se ovaj hormon koristi za otkrivanje trudnoće pomoću a test za trudnoću.
To je zato što se njegove visoke koncentracije mogu otkriti u urinu majki rana trudnoća. Osim toga, stvara se humani placentni aktogen (HPL), koji osigurava masti za opskrbu majke energijom i odražava funkcionalno stanje posteljice, te ljudski koriontireotropin (HCT), čija funkcija još nije u potpunosti razjašnjena.
