Poremećaj hoda: Opis
Budući da je hodanje uglavnom intuitivno, većina ljudi ne razmišlja o složenim procesima u živčanom sustavu i muskulaturi koji su zapravo nužni za normalan hod. Za nesmetan hod posebno su važni organ za ravnotežu, vlastita (nesvjesna) percepcija pokreta, informacije očima i precizna kontrola muskulature. Poremećaj u bilo kojem od ovih područja može dovesti do poremećaja hoda.
Mnogo je uzroka poremećaja hoda. U osnovi, međutim, većina poremećaja hoda može se povezati s dva glavna uzroka: poremećajem osjeta ravnoteže ili poremećajem mišićno-koštanog sustava.
Poremećen osjećaj ravnoteže
Da bi osoba uopće mogla stajati uspravno i hodati, treba joj neoštećen osjećaj za ravnotežu. Ako toga nema, dolazi do poremećaja hodanja i padova.
Ako jedan od ova tri sustava zakaže, dva preostala sustava često još mogu kompenzirati, tako da je osjećaj ravnoteže samo malo poremećen. Međutim, ako su zahvaćena dva sustava, neminovno dolazi do poremećaja ravnoteže. Zajedničko za sve te procese je da se najčešće odvijaju nesvjesno i da čovjek postaje svjestan njihovog postojanja tek čim više ne funkcioniraju kao inače.
- Vestibularni sustav: Vestibularni organ nalazi se u unutarnjem uhu. Registrira rotacije, kao i ubrzanja i usporavanja tijela. Svaka osoba ima organ za ravnotežu u desnom i lijevom unutarnjem uhu. Za normalan osjećaj ravnoteže važno je da su organi za ravnotežu s obje strane netaknuti. Ako jedan od njih zakaže, pojavljuju se proturječne informacije. To može jako poremetiti osjećaj ravnoteže i izazvati vrtoglavicu.
Poremećaj mišićno-koštanog sustava
Da bi čovjek mogao normalno hodati, ne ovisi samo o svom osjećaju za ravnotežu, već io funkcioniranju mišićno-koštanog sustava. To znači da je njegova mišićna snaga dovoljna i da njegova pokretljivost nije ograničena normalnom funkcijom zgloba. Ako je snaga mišića premala, normalno kretanje moguće je samo u ograničenoj mjeri.
Vrlo često je zglob oštećen trošenjem ili kroničnom upalom, zbog čega se više ne može normalno pokretati. Kod poremećaja hoda posebno su važni problemi s mišićima i zglobovima stopala, nogu i kuka.
Pregled čestih uzroka poremećaja hoda
Neurološki razlozi poremećaja hoda
Ova kategorija prvenstveno uključuje bolesti mozga i živčanog sustava kod kojih može doći do poremećaja hoda:
|
Parkinsonovu bolest |
Za Parkinsonovu bolest tipičan je hod s malim iskorakom i naprijed savijenim hodom. |
|
Multipla skleroza |
Kod multiple skleroze najčešći su poremećaji ravnoteže, što rezultira nesigurnim hodom. |
|
Oštećenje unutarnjeg uha |
Oštećenje jednog od dvaju organa ravnoteže u unutarnjem uhu, primjerice zbog lijekova, upale ili bolesti kao što je Meniereova bolest, dovodi do poremećaja ravnoteže i vrtoglavice. |
|
Nedostatak vitamina |
Na primjer, nedostatak vitamina B12 može uzrokovati funikularnu mijelozu, kod koje se uz osjetne smetnje u rukama i nogama javljaju i poremećaji hoda. |
|
Nuspojave lijeka |
Osobito lijekovi koji utječu na mozak, poput neuroleptika, antiepileptika i benzodiazepina mogu biti uzrok poremećaja hoda. |
|
Tumor na mozgu/ |
Ovisno o položaju tumora, osjetne i/ili motoričke funkcije su poremećene. |
|
Upalne bolesti |
Primjerice, kod lajmske bolesti u središnjem živčanom sustavu (neuroborelioza) mogući su poremećaji pokreta poput poremećaja hoda. |
|
Proširenje moždanih komora zbog povećanog tlaka cerebrospinalne tekućine |
|
|
Kronična konzumacija alkohola dovodi do oštećenja mozga (Wernicke-Korsakow sindrom). |
Ortopedski razlozi poremećaja hoda
Ova kategorija prvenstveno uključuje bolesti mišićno-koštanog sustava kod kojih može doći do poremećaja hoda:
|
Trošenje zglobova (artroza) |
Osteoartritis može ozbiljno ograničiti pokretljivost zgloba, što dovodi do problema u hodu – osobito kada su zahvaćena koljena, kukovi ili gležnjevi. |
|
Reumatske bolesti |
Bolesti tzv. reumatskog tipa mogu onemogućiti normalan hod zbog razaranja zglobova i kronične boli. |
|
Slabost mišića |
Posebno su nasljedne bolesti s mišićnom slabošću (mišićna distrofija, miotonična mišićna distrofija i dr.) odgovorne za poremećaje hoda. |
|
Hernija diska (prolaps diska) često znači jaku bol za oboljelu osobu, koja kao posljedicu može imati i poremećaj hoda. |
|
|
Nije ortopedska bolest u strogom smislu: Poremećaji cirkulacije uzrokuju bolove u nogama, što znači da oboljeli mogu hodati samo na kratke udaljenosti. |
|
|
Spastičnost mišića |
Povećana mišićna napetost (mišićni tonus) može biti posljedica oštećenja mozga i otežati normalno hodanje. |
|
Ozljede |
Primjerice, prijelom vrata bedrene kosti vrlo je čest uzrok poremećaja hoda u starijoj dobi. |
Uz do sada spomenute fizičke razloge poremećaja hoda, za poremećen hod mogu biti odgovorne i psihičke tegobe. Temeljni mentalni poremećaji vrlo su raznoliki. Psihogeni poremećaj hoda postao je poznat kroz istraživački rad na ratnim povratnicima nakon Prvog svjetskog rata.
Međutim, psihogeni poremećaj hoda ne javlja se samo u kontekstu PTSP-a. Psihički uzroci mogu biti vrlo različiti. Međutim, svima im je zajedničko da primarno nisu uzrokovani kvarom živčanog sustava ili mišićno-koštanog sustava, već su prvenstveno psihološke prirode.
Poremećaji hoda: Kada treba posjetiti liječnika?
Poremećaji hoda: Što liječnik radi?
U slučaju poremećaja hoda, o uzroku koji se sumnja ovisi koji je liječnik pravi kontakt. Ako je vjerojatnije da je poremećaj hoda neurološki zbog oštećenja živčanog sustava (živčani putevi, mozak, leđna moždina), može vam pomoći specijalist neurologije.
Povijest bolesti (anamneza)
Na početku posjeta liječniku provodi se detaljan razgovor između pacijenta i liječnika kroz koji se mogu dobiti važne informacije o uzroku poremećaja hoda. Liječnik će vam postaviti razna pitanja. Na primjer:
- Koliko dugo imate poremećaj hoda?
- Je li se poremećaj hoda pojavio iznenada ili je dolazio postupno?
- Je li poremećaj hoda uvijek prisutan ili se simptomi mijenjaju?
- U kojim situacijama dolazi do poremećaja hoda?
- Uzimate li kakve lijekove? Ako da, koje?
- Imate li prethodnih bolesti (na primjer, srčani udar, moždani udar, ortopedske bolesti)?
- Osim poremećaja hoda, imate li još kakvih tegoba poput vrtoglavice ili poremećaja osjeta u rukama ili nogama?
Sistematski pregled
Osim toga, također se koristi "test up and go test" (vrijeme potrebno za ustajanje i hodanje). U ovom testu od vas se traži da ustanete sa stolice, prođete tri metra i ponovno sjednete na stolicu. Liječnik mjeri vrijeme koje im je potrebno za to. Obično za ovu vježbu nije potrebno više od 20 sekundi. Ako traje duže od 30 sekundi, smatra se abnormalnim i stoga je vjerojatan poremećaj hoda.
Ako zatvaranje očiju uzrokuje probleme s ravnotežom i njihanjem, to ukazuje na poremećaj provođenja informacija u leđnoj moždini, što dovodi do poremećaja ravnoteže (“spinalna ataksija”). Ako već imaju problema s ovom vježbom s otvorenim očima, a zatvaranje nema utjecaja na stabilnost vašeg držanja, to više ukazuje na oštećenje malog mozga.
Nakon vježbe se utvrđuje koliko je zaokrenula svoju poziciju pedaliranjem u jednom smjeru. Rotacija veća od 45 stupnjeva u odnosu na početni položaj je uočljiva i ukazuje na oštećenje malog mozga ili organa za ravnotežu. Osim procjene hoda i ravnoteže, liječnik obavlja i opći neurološki pregled. Pritom procjenjuje reflekse, mišićnu snagu i osjetljivost.
Daljnji pregledi
- Kompjuterizirana tomografija (CT) ili magnetska rezonancija (MRI)
- Mjerenje brzine provođenja živaca elektroneurografijom (ENG)
- Pregled krvi i/ili cerebrospinalne tekućine (likvora)
- Mjerenje moždanih valova (elektroencefalografija, EEG)
- Mjerenje živčano-mišićne vodljivosti (elektromiografija, EMG)
- Test oka, test sluha
terapije
Osobito u slučaju ortopedskih uzroka, povremeno je potrebna kirurška intervencija. U mnogim slučajevima, potporne terapijske mjere kao što su fizioterapija (fizikalna terapija) i fizikalne metode liječenja (kao što su kupke za vježbanje, masaže, primjene topline itd.) korisne su za poremećaje hoda kako bi se ojačala snaga mišića i poboljšala koordinacija pokreta.
Poremećaji hoda: Što možete učiniti sami
U sklopu liječenja poremećaja hoda, u fizioterapiji se uče neke vježbe hodanja. Njih treba redovito provoditi kod kuće. Čak i ako je napredak doslovno spor i “korak po korak”. Jačanjem i mobiliziranjem još postojećih rezervi često se mogu nadoknaditi nedostaci u živčanom sustavu.
U slučaju postojećeg poremećaja hodanja, ako je potrebno, alkohol treba u potpunosti izbjegavati, jer alkohol oštećuje mozak i živčane putove. Polineuropatija uzrokovana dijabetes melitusom (šećerna bolest) jedan je od čestih uzroka poremećaja hoda. Ako se dijabetes na vrijeme otkrije i liječi od strane liječnika, često se mogu izbjeći teške posljedice poput poremećaja hoda.
Važno za poremećaje hoda: Prevencija pada
Ako je osoba s poremećajem hoda već pala ili bi do pada moglo doći bilo kada, u svakom slučaju treba poduzeti preventivne mjere kako bi se rizik od pada i moguće posljedice pada svele na najmanju moguću mjeru.
