Alergijska astma: simptomi, liječenje

Kratak pregled

Liječenje: Izbjegavati kontakt s alergenima; dobro se može liječiti lijekovima (npr. inhalatorima za astmu, imunoterapijom alergija).
Prognoza: Alergijska astma trenutno se ne može izliječiti, ali oboljeli mogu sami pozitivno utjecati na tijek bolesti.
Simptomi: Tipični simptomi su kašalj, otežano disanje i iznenadni nedostatak zraka.
Uzroci: Osobito ga često izaziva pelud cvijeća, izmet grinja iz kućne prašine, alergeni iz krzna kućnih ljubimaca ili spore plijesni.
Čimbenici rizika: Određeni čimbenici (npr. geni, pasivno pušenje, pretjerana higijena) pogoduju razvoju bolesti.
Učestalost: Alergijska astma obično se češće javlja unutar obitelji. Od 25 do 40 posto svih pacijenata s neliječenom alergijom na pelud razvije se alergijska astma.
Dijagnoza: Liječnik između ostalog postavlja dijagnozu fizičkim pregledom i ispitivanjem funkcije pluća.

Što se može učiniti u slučaju alergijske astme?

Liječenje bez lijekova

Mjere bez lijekova jednako su važne kao i terapija lijekovima u liječenju alergijske astme. Stoga se oboljelima savjetuje sljedeće:

Izbjegavajte uzrok koji izaziva

Za osobe s alergijskom astmom, prvi korak je otkriti koji čimbenici i situacije pokreću ili pogoršavaju simptome. Liječnici savjetuju oboljelima da izbjegavaju ove okidače – koliko god je to moguće. Naravno, to je lakše reći nego učiniti u svakodnevnom životu. Ipak, postoje neki načini da se u određenoj mjeri zaštitite od alergena koji izazivaju:

Grinje: ako ste alergični na grinje, možete koristiti navlaku za madrac koja je nepropusna za grinje. Posteljinu redovito perite na minimalno 60 Celzijevih stupnjeva. Suzdržite se od korištenja “zamki za prašinu” poput tepiha, debelih zavjesa ili krzna u domu, kao i plišanih životinja u krevetu vašeg djeteta. Pokušajte izbjegavati povećanu vlažnost zraka (iznad 50 posto) i temperature iznad 22 stupnja Celzijusa u prostorijama. U tome pomaže redovito provjetravanje.

Pelud: Uz pomoć peludnog kalendara možete odrediti kada i gdje je koja pelud u porastu – izbjegavajte ta područja ili vremena što je više moguće. Ako ima posebno puno peludi u pokretu, tuširajte se svakodnevno prije spavanja i operite kosu. Ne držite odjeću na koju bi se pelud mogla zalijepiti u spavaćoj sobi. Također, nemojte vješati rublje na otvorenom da se suši. Neki modeli takozvanih električnih filtara za pelud, koji pomoću ventilatora usmjeravaju zrak u prostoriji preko skupa filtara s vrlo finim porama, također su se pokazali učinkovitima i tako mogu značajno smanjiti količinu peludi.

Prilagodite način života

Osobe s alergijskom astmom mogu same učiniti nekoliko stvari kako bi pridonijele uspjehu terapije i time poboljšale kvalitetu svog života.

To uključuje:

Redovito posjećujte pulmologa radi praćenja tijeka bolesti.
Provjerite imate li individualizirani, pismeni plan liječenja koji uključuje plan za hitne slučajeve (npr. Što učiniti ako imate akutni napadaj astme).
Provjerite koristite li svoje lijekove i plan liječenja ispravno i redovito.
Sudjelujte u tečaju o astmi na kojem ćete naučiti, primjerice, pravilnu upotrebu lijekova, primjenu plana terapije ili ponašanje u hitnim slučajevima.
Pobrinite se za novi recept na vrijeme kada ponestane lijeka.
Osigurajte okruženje bez dima. To se ne odnosi samo na same astmatičare, već posebno na roditelje čija djeca boluju od astme! Pasivno pušenje snažan je i opasan okidač napadaja astme te može negativno utjecati na tijek bolesti kod djece s astmom.

Dijeta za alergijsku astmu

Domaći lijek

Alergijska astma pripada u ruke liječnika! Međutim, neki kućni lijekovi mogu poduprijeti liječenje pod određenim okolnostima. Mogu pomoći u ublažavanju simptoma alergijske astme, ali nikako ne mogu zamijeniti posjet liječniku. To uključuje:

Kurkuma kao čaj, začin ili kapi navodno ima blago protuupalno djelovanje.
Đumbir kao čaj ili ekstrakt navodno štiti od upala i jača imunološki sustav.
Magnezij (npr. u obliku šumećih tableta ili kapsula) opušta mišiće bronha.
Ljekovito bilje poput islandskog lišaja, komorača i trpuca u obliku pastila ili ekstrakata olakšava disanje i djeluje ekspektorantno.

Eterična ulja poput ulja paprene metvice, mentola ili eukaliptusa nisu prikladna za astmatičare. Mogu nadražiti sluznicu i uzrokovati respiratorne smetnje.

Homeopatija

Pojam homeopatije i njezina specifična učinkovitost kontroverzni su u znanosti i nisu jasno dokazani studijama.

Liječenje

U liječenju alergijske astme lijekovima razlikujemo dugotrajne lijekove i lijekove po potrebi.

Dugotrajni lijekovi

Dugotrajno uzimanje lijekova temelj je svakog liječenja astme. Suprotstavljaju se uzroku astme. Najvažnije djelatne tvari u ovoj skupini su kortikosteroidi (kortizon), koji su slični tjelesnom vlastitom hormonu kortizolu. Oni sprječavaju preburnu reakciju bronha na određene podražaje i inhibiraju upalu. Na taj način poboljšavaju rad pluća, sprječavaju akutne respiratorne tegobe te ublažavaju ili sprječavaju tipične simptome.

Iz tog razloga se oboljelim osobama savjetuje da nastave s terapijom kortizonskim sprejevima čak i ako trenutno nemaju nikakve simptome. Ovo se ne odnosi na liječenje tabletama kortizona. Oni mogu povećati rizik od ozbiljnih nuspojava i sekundarnih bolesti (npr. dijabetesa, osteoporoze), osobito ako se uzimaju kontinuirano.

Ako sam kortizon nije dovoljan za kontrolu simptoma, liječnik će ga kombinirati s drugim aktivnim sastojcima. Tu spadaju neki lijekovi iz skupine dugodjelujućih beta-2 simpatomimetika ili antagonista leukotriena. Beta-2 simpatomimetici stimuliraju dio živčanog sustava koji se naziva simpatički živčani sustav. To uzrokuje širenje bronhijalnih cijevi oboljele osobe. Antagonisti leukotriena usporavaju upalu u bronhima.

Lijekovi po potrebi

Za tešku alergijsku astmu koja ne reagira na uobičajenu terapiju, liječnik može primijeniti djelatnu tvar omalizumab. To je laboratorijski proizvedeno antitijelo koje prekida alergijsku reakciju u tijelu. Kako bi posebno prekinuo alergijsku reakciju, liječnik ubrizgava lijek izravno pod kožu.

Oboljeli dobivaju lijek, primjerice, ako ukupna razina IgE (IgE je protutijelo koje je uvelike odgovorno za alergijske reakcije u tijelu) u krvi ostane povišena unatoč iscrpljenom liječenju (terapija kortizonom u spreju i beta-2 simpatomimeticima) i nastavljaju imati simptome.

Alergen-specifična imunoterapija (AIT ili hiposenzibilizacija).

Ako je okidač alergijske astme alergija na pelud ili grinje, preporučuje se alergen-specifična imunoterapija (AIT ili hiposenzibilizacija). Izravno se bori protiv uzroka alergijske astme. Princip je sljedeći: ako se tijelu opetovano daje mala doza alergena u redovitim razmacima i ta se doza polagano povećava, imunološki sustav se navikava na nju i simptomi se smanjuju.

Alergensko-specifična imunoterapija ne može zamijeniti postojeću terapiju astme, već ju samo nadopuniti.

Kontrola astme prema stupnjevanoj shemi

Liječenje astme lijekovima uvijek se temelji na težini bolesti. Simptomi astme mogu varirati u težini. Stoga, u dogovoru s bolesnikom, liječnik redovito prati tijek bolesti i po potrebi prilagođava terapiju. Osnovno načelo je: što više, a što manje.

Shema korak po korak služi kao smjernica, uz pomoć koje liječnik i pacijent prilagođavaju liječenje trenutnom stupnju težine. Svaka razina terapije odgovara određenoj kombinaciji lijekova; ima ukupno pet razina.

Ovisno o stupnju kontrole astme, liječnik prilagođava liječenje pojedinoj terapijskoj razini. “Stupanj kontrole astme” proizlazi iz različitih parametara (npr. učestalost simptoma, funkcija pluća oboljele osobe itd.).

Stupanj kontrole astme se stoga dijeli na:

kontrolirana astma
djelomično kontrolirana astma
nekontrolirana astma

Cilj je tako dobro kontrolirati simptome da se napadi javljaju što rjeđe i da oboljeli žive bez ikakvih ograničenja. Kontrola astme uvelike sprječava akutno pogoršanje bolesti (tzv. egzacerbacije) i višestruko poboljšava kvalitetu života oboljelih. Osobito kod djece, redovita kontrola i prilagodba liječenja ima središnju ulogu u osiguravanju njihovog fizičkog i psihičkog zdravog razvoja.

Liječenje alergijske astme u djece

Odrasli i djeca uglavnom se liječe po istim principima, ali doziranje i primjenu lijeka liječnik prilagođava dobi i tjelesnom razvoju djeteta. Koračni režim liječenja djece s astmom također je nešto drugačiji od onog za odrasle.

Bronhijalna astma zbog alergije?

alergijski rinitis (rinitis)
alergijski konjunktivitis (upala spojnice)
alergijska bronhijalna astma sa spazmom bronhijalnih mišića i upalom sluznice

Astma ili KOPB?

Alergijska astma je, kao i KOPB (kronična opstruktivna bolest pluća), kronična bolest pluća. Budući da oboljeli često imaju slične simptome, bolesti se lako mogu zamijeniti. Stoga je za odabir prave terapije važno da liječnik detaljno ispita simptome. Primjerice, otežano disanje javlja se u napadajima kod osoba s astmom, dok oboljeli od KOPB-a prvenstveno imaju problema s disanjem tijekom tjelesnog napora. Astmatičari također češće imaju suhi kašalj. Osobe s KOPB-om imaju izražen kašalj s viskoznim ispljuvkom koji se uglavnom javlja ujutro.

Pacijenti s KOPB-om često slabo reagiraju na liječenje sprejevima za astmu.

Tko obolijeva od alergijske astme?

Ako se postojeća alergija ne liječi ili ne liječi dovoljno, bolest se pogoršava: Oko 25 do 40 posto svih pacijenata s neliječenom alergijom na pelud tijekom života razvije alergijsku astmu. U takvim slučajevima bolest se naziva "promjena stadija". To znači da se alergijska reakcija kreće odozgo, sa sluznice, prema dolje u bronhije. Ponekad se to dogodi nezapaženo.

Alergijska astma u djece

Pedeset do 70 posto svih astma u djece i dojenčadi uzrokovano je alergijom. U nekim slučajevima astma povezana s alergijama nestaje tijekom puberteta, ali se može ponovno pojaviti u odrasloj dobi. Što je astma teža u djetinjstvu, vjerojatnije je da će oboljeli nastaviti patiti od nje iu odrasloj dobi.

Osim tipičnih simptoma kašlja, nedostatka zraka i stezanja u prsima, djeca s astmom često imaju povišenu temperaturu. Budući da astma može utjecati na djetetov razvoj, roditeljima se savjetuje da se kod prvih znakova jave liječniku.

Ako se bolest rano otkrije i dosljedno liječi, astma se kod djece može izliječiti.

Unatoč intenzivnim istraživanjima, astma se još uvijek ne može izliječiti. Simptomi obično traju tijekom dugog vremenskog razdoblja i povlače se samo privremeno, ako uopće nestanu. Međutim, bolest se u većini slučajeva može dobro liječiti lijekovima. Dobro liječeni astmatičar ima isti životni vijek kao i zdrava osoba. Uz pravilno liječenje, bolest će se i dugoročno povoljno razvijati.

Koji su simptomi alergijske astme?

Bez obzira na uzrok, astma mijenja bronhijalne cijevi osobe (dišni putevi koji provode zrak): dišni putovi se sužavaju, uzrokujući tipične simptome astme.

To uključuje:

kašalj (obično suh)
zvižduće disanje (wheezing)
stezanje u prsima
Kratkoća daha
Kratkoća daha
Bol u prsima

U slučaju napadaja astme, ostanite mirni, udišite sprej protiv astme za hitne slučajeve i zauzmite položaj koji vam olakšava disanje. Ako se vaši simptomi brzo ne poboljšaju, nazovite hitnu!

Što izaziva alergijsku astmu?

Kod osoba s astmom dišni putovi su kronično upaljeni. Istodobno su bronhi oboljelih preosjetljivi (hiperreaktivnost bronha) na podražaje poput dima ili hladnog zraka zimi. Ova dva čimbenika dovode do suženja bronhijalnih cijevi (opstrukcija dišnih putova), što zauzvrat izaziva tipične simptome astme.

Bronhijalna astma može biti alergijska i nealergijska, a mnogi odrasli imaju mješovite oblike.

Koji su okidači?

Okidači za alergijsku astmu uključuju sljedeće:

Pelud drveća: lijeska, joha, breza, jasen
trava, trputac, kopriva, pelin, pelud ambrozije
Alergeni grinja iz kućne prašine (izmet i karapaks)
Životinjska dlaka (npr. mačka, pas, konj, zamorac, štakor, …)
Spore plijesni (npr. Alternaria, Cladosporium, Penicillium, …)
Profesionalni alergeni (npr. brašna, izocijanati u bojama, papain u tekstilnoj proizvodnji)

Koji su čimbenici rizika za alergijsku astmu?

Još uvijek nije jasno zašto neki ljudi razvijaju alergije i – s njima povezanu – alergijsku astmu. Liječnici sumnjaju na određene čimbenike rizika koji pogoduju pojavi alergije ili alergijske astme:

Geni

Nasljedna predispozicija igra veliku ulogu u alergijskoj astmi. Djeca čiji roditelji boluju od alergijske astme imaju veći rizik od astme od djece čiji roditelji nisu zaraženi.

Vanjski utjecaji

Okolinski čimbenici također utječu na razvoj alergijske astme. Na primjer, djeca čije majke puše tijekom trudnoće imaju povećan rizik od razvoja alergija (npr. peludne groznice, alergijske astme) kasnije u životu. Isto vrijedi i za djecu koja su redovito izložena pasivnom pušenju. Također je veća vjerojatnost da će razviti alergije i alergijsku astmu nego djeca koja odrastaju bez dima.

Pretjerana higijena

Virusne infekcije u djetinjstvu

Osim toga, virusne infekcije (npr. bronhiolitis, respiratorne infekcije klamidijom i rinovirusima) u ranom djetinjstvu povećavaju rizik od bolesti.

Kako liječnik postavlja dijagnozu?

Glavni dijagnostički alati za alergijsku astmu su detaljan razgovor (povijest bolesti), fizikalni pregled i mjerenje plućne funkcije (mjerenje vršnog protoka; spirometrija).

Razgovor s liječnikom

Ako se sumnja na alergijsku astmu, prvi kontakt je liječnik opće prakse. Po potrebi i na daljnje pretrage on ili ona će pacijenta uputiti specijalistu za plućne bolesti (npr. pulmologu/pneumologu; također i alergologu). Zahvaljujući detaljnim pregledima, liječnik obično može brzo postaviti ispravnu dijagnozu. Da bi to učinio, on počinje detaljnim razgovorom s pacijentom, koji često daje važne informacije o prirodi bolesti. Liječnik između ostalog postavlja sljedeća pitanja:

Kada, koliko često i u kojim situacijama/okruženju imate kašalj/otežano disanje?
Postoje li alergijske bolesti u obitelji (npr. neurodermitis, alergija na pelud, …)?
Ima li životinja u kućanstvu ili u neposrednoj okolini?
Kako zarađujete za život?

Fizikalni pregled i ispitivanje plućne funkcije

Nakon toga slijedi fizikalni pregled i ispitivanje plućne funkcije (spirometrija). To uključuje pacijentovo puhanje u nastavak za usta uređaja koji mjeri snagu i brzinu protoka zraka. To omogućuje određivanje funkcije pluća, koja je obično smanjena zbog astme.

Ovdje su posebno važna tri mjerenja:

Vitalni kapacitet (VK): najveći mogući kapacitet pluća
Kapacitet sekundi (FEV1): količina zraka izdahnuta u jednoj sekundi
FEV1/VC: omjer drugog kapaciteta i vitalnog kapaciteta

Ako je omjer FEV1/VC manji od 70 posto, bronhi su suženi. Kod astme su vrijednosti FEV1 i VC obično također ispod norme, a kod teške astme čak i vrlo značajno. Ako su suženi samo mali dišni putovi - manji od 2 mm u promjeru, to se naziva "bolest malih dišnih putova".

Ispitivanje reverzibilnosti

Sužavanje dišnih putova se stoga značajno poboljšalo kao rezultat liječenja bronhodilatatorom. Osobe s astmom obično pozitivno reagiraju na bronhodilatatore, ali to nije slučaj s KOPB-om.

Test alergije

Liječnik koristi alergotest kako bi odredio točan okidač – alergen. Za takozvani “prick test” liječnik nanosi najčešće alergene (npr. mačke, izmet kućnih grinja, pelud trava ili breze) u tekućem obliku na kožu oboljele osobe, zatim lagano zarezuje kožu (“prick test” ”). Ako je pacijent alergičan na određenu tvar, nakon 20-ak minuta na zahvaćenom području kože pojavit će se plijesni (alergijska reakcija).

Krvni test

Test krvi daje liječniku dodatne indikacije o tome postoji li alergija. Određene su tri vrijednosti:

Ukupni IgE: povišene vrijednosti ukazuju na alergiju.
Specifični IgE: označava protiv kojeg specifičnog alergena su IgE protutijela usmjerena.
Eozinofili/ECP: određene bijele krvne stanice, koje su obično češće kod alergijskih bolesti