Otprilike svakih sat i pol, pragovi prelaze u posebno stanje: srce kuca brže, disanje stopa i krv porast pritiska, a oči lutaju amo-tamo zatvorenih kapaka - započela je REM faza. Otkrivanje REM spavanja bilo je tek prije oko 50 godina. Istraživački tim koji je vodio znanstvenik za spavanje Nathaniel Kleitmann otkrio je REM faze 1953. godine u laboratoriju za spavanje koji je uspostavio u Chicagu.
NON REM i REM faze
Naše spavanje nije iste dubine tijekom cijelog vremena - događa se u fazama koje se ponavljaju nekoliko puta tijekom noći. Spavanje je podijeljeno u pet faza, koje se mogu razlikovati mozak valovi različitog intenziteta: NON-REM faze, s fazama od 1 do 4, i takozvane REM (brze pokrete oka) faze, koje karakterizira brzo kretanje očiju ispod kapaka. Iako je dubok san u velikoj mjeri zaslužan za fizičku regeneraciju, istraživači spavanja vjeruju da je REM san neophodan za psihološki oporavak. Do danas se istraživači spavanja još uvijek ne slažu u potpunosti oko uloge brzih pokreta očiju.
REM faza
Tijekom REM spavanja imamo najviše i najintenzivnije snove - zbog čega se ova faza spavanja naziva i fazom snova. Tada su pokreti očiju posebno jaki, otkucaji srca, krv pritisak i disanje postanu brži i nepravilniji, mogu se primijetiti i znakovi spolnog uzbuđenja. U REM fazi elektroencefalogram pokazuje povećanu aktivnost, ali istodobno je tonus mišića uvelike smanjen. Naš postupak aktivno kontrolira naš mozak. Bez smanjenog tonusa mišića, spavač bi zapravo izvodio sve pokrete iz snova, što bi naravno bilo kobno. Oni koji se probude iz REM sna mogu se posebno dobro sjetiti svojih snova. U snu od 8 sati pronalaze se 3-6 REM faza, što je oko 20% ukupnog vremena spavanja.
Deprivacija spavanja
Ako se neko probudi iz REM spavanja nekoliko noći zaredom (najmanje 4 noći), postotak REM u neometanim noćima povećava se s 20% na 27% na 29%. Taj se efekt naziva REM povratni efekt.
