Rak štitnjače (karcinom štitnjače): kirurška terapija

Nakon dijagnoze karcinoma štitnjače, treba tražiti sljedeći pristup, ovisno o histološkim nalazima:

Tip karcinoma Relativna frekvencija Terapija po izboru Prognoza
Papilarna štitnjača Raka (PTC). 50-60%, trend povećanja
  • Tumor promjera <1 cm, dobro razgraničen) → resekcija jednakostraničnog režnja štitnjače (lobektomija) i limfadenektomija (regionalna ekstirpacija) limfa čvorovi).
  • Tumor> 1 cm ili loše ocrtavanje → ukupno tireoidektomija (tireoidektomija) s limfadenektomijom.
  • Nakon operacije, radiojod terapija se izvodi (vidi dolje radioterapija); L-tiroksin.
 Stopa 5-godišnjeg preživljavanja: 80-90%.
Folikularni karcinom štitnjače. 20-30%
  • ukupno tireoidektomija (TT) s limfadenektomijom.
  • Nakon operacije, primjenjuje se terapija radiojodom (vidjeti dolje za terapiju zračenjem); L-tiroksin
 Stopa 5-godišnjeg preživljavanja: oko 80%.
Medularni karcinom štitnjače (C-stanični karcinom, MTC). cca. 5-10%
  • ukupno tireoidektomija (TT) s limfadenektomijom Oprez. Tumor nije radioosjetljiv; ako je potrebno, terapija inhibitorima tirozin kinaze može se provoditi u uznapredovalim fazama
 Stopa 5-godišnjeg preživljavanja: 60-70%.
Anaplastični karcinom štitnjače (nediferencirani karcinom štitnjače). 1-5%
  • Vanjska radioterapija (radioterapija, zračenje; terapija prve linije), koja se obično daje prije kirurškog zahvata ili eventualno nakon (obično se kombinira s kemoterapijom)
  • Za lokalizirani tumor → totalna tireoidektomija sa limfa ekstirpacija čvora.
 Loše: medijan preživljavanja 6 mjeseci

Daljnje napomene

  • * Mali papilarni karcinomi štitnjače ne zahtijevaju trenutno kirurško uklanjanje: kontrolirano čekanje (strategija "aktivnog nadzora") može biti sigurna opcija. Smjernice Američkog udruženja za štitnjaču preporučuju takav postupak kao alternativu neposrednoj operaciji tumora promjera manjeg od 1.5 cm i TSH vrijednost u normalnom rasponu.Studija je pokazala da je tumor volumen čini se da je prikladniji za otkrivanje početnog rasta tumora od promjera tumora. U naknadnom pregledu 29 mjeseci nakon dijagnoze (ultrazvukom: hipoehogene strukture s nepravilnim rubovima, mikrokalcifikacijama ili izduženim oblicima), jedanaest pacijenata (3.8%) pokazalo je rast tumora promjera višeg od 3 mm. U roku od dvije godine 2.5% premašilo je ovaj prag, a u roku od pet godina 12.1%. Povećanje tumora veće od 3 mm povezano je s porastom karcinoma volumen više od 50%. Rast tumora - u smislu promjera tumora - zabilježen je u 27% bolesnika mlađih od 50 godina, ali samo u 4.6% starijih od 50 godina. Ni tumori promjera 1-1.5 cm nisu rasti češće od malih tumora.
  • Pacijenti s lokaliziranim papilarnim karcinomom štitnjače ≥ 1 cm prvi su objektivno kvantificirali koliko je limfnih čvorova potrebno za procjenu rizika: Rizik da su pacijenti s pogođenim limfnim čvorovima pogrešno dijagnosticirani kao nodalni negativni bio je:
    • 53%: ako je pojedinac limfa ispitan je čvor.
    • 10%: ako je ispitano> 6 limfnih čvorova

    Uzimajući u obzir fazu i uzimajući u obzir 90% sigurnosti kako bi se isključilo previdjeno zahvaćanje limfnih čvorova, rezultiralo je:

    • T1b bolest: 6 limfni čvorovi.
    • T2 bolest: 9 limfnih čvorova
    • T3 bolest: 18 limfnih čvorova
  • Kapsulirana folikularna varijanta papilarnog karcinoma štitnjače (EFVPTC); pacijenti s neinvazivnim EFVPTC (= „neinvazivna folikularna novotvorina štitnjače s papilarnim nuklearnim značajkama“ (NIFTP)) imaju vrlo nizak rizik od lošeg ishoda, tj. tj. lobektomija Štitnjača (ovdje je obično dovoljno potpuno uklanjanje jednog od dva režnja štitnjače).
  • U bolesnika s papilarnim karcinomom štitnjače (PTC), nakon totalne tireoidektomije (TT), disekcija (uklanjanje) središnjeg limfni čvorovi (Engl. Completion Limph Node Dissection, CLND), trajni hipoparatireoidizam (paratireoidna hipofunkcija) bio je znatno češći u skupini s TT i CLND nego u onima s TT bez CLND (6.6 posto u odnosu na 2.3 posto).