Nakon nesreća s reaktorima u Fukušimi kao posljedica potresa i tsunamija, postoji neizvjesnost oko specifičnih učinaka katastrofe u Japanu. U intervjuu s dr. Thomasom Jungom, radiološkim biologom, profesorom i direktorom Saveznog ureda za Zaštita od zračenja (Odjel za učinke zračenja i rizik od zračenja), dospjeli smo do dna temeljnih pitanja o posljedicama za zdravlje i prehrana.
Nakon nesreća s reaktorima u Japanu, postoji li opasnost od radioaktivnosti i za nas u Njemačkoj?
Jung: U Njemačkoj izloženost zračenju neće biti toliko velika da bi mogla biti opasna po nju zdravlje. Za otprilike dva tjedna, ovisno o vremenu, moći ćemo izmjeriti minimalni porast opće radioaktivnosti. Međutim, to neće biti štetno za zdravlje. Uobičajena godišnja izloženost zračenju u Njemačkoj je dva do tri milisieverta (0.002 siverta), koji općenito postoji zbog prirodnih izvora zračenja. Reaktorska nesreća u Japanu neće značajno povećati ovu izloženost zračenju: Trenutno očekujemo dodatnu izloženost u rasponu od nekoliko mikrosiverta (1 mikrosivert = 0.000001 sivert) u Njemačkoj - na temelju zračenja doza za cijelu narednu godinu. Za usporedbu, primjerice let na daljinu iznad sjevernoatlantske rute izložen je oko 50 mikrosiverta.
Bi li onda bilo pretjerano uzimati jodne tablete iz predostrožnosti?
Jung: Bilo bi ne samo pretjerano, već čak i kontraindicirano u trenutnoj i očekivanoj situaciji u Njemačkoj jod tablete kako bi se zaštitili od radioaktivnog joda. Visoke doze jod potreban za učinkovitu jodnu blokadu Štitnjača (2 x 65 mg kalij jodid hitan tablete za adolescente od 13 godina i odrasle do 45 godina, umjesto preporučenih dnevno doza od 0.2 mg jod) nose visok rizik od metaboličkih iskočenja. Normalni ljudski organizam, posebno onaj koji je već preaktivan Štitnjača prekomjerno su stimulirani kratkotrajnom velikom količinom joda. To može izazvati opasnost po život poremećaji cirkulacije. Stoga se gutanje smije provoditi samo prema službenim uputama i, ako je moguće, pod liječničkim nadzorom.
Pretpostavljate li da mnogi ljudi zapravo iz straha uzimaju jod na brzinu?
Jung: Unatoč opasnosti koju predstavlja nekontrolirani unos joda tablete, postoje izvješća o otkupu jodnih tableta u ljekarnama širom Europe. Dakle, trenutno bismo se u Njemačkoj trebali više plašiti incidenata zbog nuspojava lijekova uzrokovanih pretjeranim mjerama predostrožnosti nego radioaktivnosti. Stoga snažno ne preporučujemo samostalno uzimanje jodnih tableta. Također, kada putujete u inozemstvo u Japan, važno je konzultirati se s liječnikom, a ne samo liječiti se jodom.
Kako bi jodna profilaksa djelovala u hitnim slučajevima?
Jung: Za jodnu profilaksu dovoljno je uzeti ga nekoliko sati prije nego što stigne radioaktivni oblak. Međutim, trenutno ne očekujemo takav oblak. Također ne očekujemo da će u zemljama poput Tajlanda ili Vijetnama, koje su udaljene nekoliko stotina kilometara od Japana, i dalje biti visoka doza radioaktivnosti koja bi opravdala uzimanje jodnih tableta. Učinak filtriranja atmosfere uvelike će razrijediti radioaktivni materijal. U stvarnoj nuždi, koja u ovom trenutku nikako nije prisutna niti se očekuje u Europi, pogođeni bi morali popiti dvije tablete za hitne slučajeve od 65 mg kalij jod svaki. To bi zatražilo tijelo u slučaju nužde.
Koja bi hrana mogla biti kontaminirana radioaktivnošću u Japanu?
Jung: Hrana koja se zasad može naći na policama supermarketa još nije bila pogođena radioaktivnošću, jer je uvožena prije nesreće. Dakle, ovdje ne treba brinuti. Uz to, u Japanu je trenutno zima, tako da se tamo ionako ne uzgaja zrno poput riže ili voća. Kontaminirano područje u Japanu oko nuklearnih elektrana trenutno je još uvijek pogođeno prirodnom katastrofom, tako da zasad ne možemo očekivati izvoz prehrambenih proizvoda od tamo. Riba i morski plodovi hrana su koja bi mogla biti u opasnosti. Međutim, budući da su nove smjernice i ograničenja za najtočniju kontrolu hrane razvijene i primijenjene nakon černobilske katastrofe, sada se možemo oslanjati na ta iskustva i standarde. Sva hrana koja može biti opasna pažljivo se provjerava prije uvoza. Na primjer, riba se raščlanjuje na njihov točan sastav pomoću posebnih radiokemijskih metoda i mjerne opreme kako bi se vidjelo koje radioaktivne tvari mogu biti prisutne.
Moraju li trudnice obratiti posebnu pažnju?
Young: I danas su neke gljive, poput tartufa, radioaktivno kontaminirane kao posljedica reaktora u Černobilu. Tako je i meso od divlje svinje. Međutim, ti se proizvodi pomno kontroliraju prije nego što izađu na tržište, pa ne bi trebali predstavljati nikakvu opasnost. Opasnije su samokupljene gljive ili meso divljih svinja koje nije testirano na radioaktivnost - trudnice bi ih najvjerojatnije trebale izbjegavati. U Japanu će kontaminacija radioaktivnim materijalom imati slične posljedice - morat ćemo vidjeti hoće li i gljive tamo akumulirati radioaktivni cezij.
Gdje drugdje možete putovati bez straha od radioaktivnosti?
Young: Ne bih savjetovao putovanje u šire područje Tokija i područje katastrofe. Ljudi su tamo pogođeni ozbiljnom prirodnom katastrofom i, prema tome, područje trenutno ne predstavlja područje pogodno za putovanja. S druge strane, u druge zemlje poput pacifičke obale Južne Amerike ili općenito jugoistočne Azije može se putovati bez ikakvih problema i bez straha od zračenja.
Kako možete primijetiti radioaktivno zračenje?
Jung: Ljudi nemaju osjetne organe za radioaktivnost. To je samo neobično u vezi s tim. Zračenje se može otkriti samo uz pomoć mjernih uređaja. Tek kada je netko bio izložen velikim količinama zračenja, poput ljudi koji su izravno pogođeni černobilskom katastrofom na licu mjesta kao pomoćnici u pružanju pomoći 1986. godine, može se razviti sindrom akutnog zračenja mučnina, povraćanje i krvava proljev, koji može dovesti do smrti.
Što bi se učinilo da se takva nesreća reaktora dogodi u Europi?
Jung: U principu, ono što se radi u Japanu isti je postupak koji bismo poduzeli u Europi. S tom razlikom što građani moraju biti sveobuhvatno i šire informirani o situaciji. Ako se očekuju visoke razine zračenja, važno je brzo evakuirati područje u krugu od 20 kilometara oko elektrane i više. Međutim, točno mjesto evakuacije ovisi o regionalnoj situaciji. Kasnije, možda i dalje - uvijek se mora vagati jesu li opasnosti koje predstavlja evakuacija veće od onih koje predstavlja radioaktivna kontaminacija na odgovarajućoj udaljenosti. Uz to, mora se brzo odlučiti treba li jodne tablete distribuirati i na kojim područjima. Općenito, u radioaktivnoj nuždi ljudi bi prvo trebali ostati u zatvorenom, jer je tamo izlaganje zračenju manje nego vani. Evakuacija i uzimanje jodnih tableta trebaju se provoditi samo prema službenim uputama, a ne neovisno. Disciplina Japanaca u evakuaciji unatoč ogromnoj izloženosti prirodnoj i sada nadolazećoj nuklearnoj katastrofi sigurno je pomogla u izbjegavanju daljnjih žrtava. Intervju je vodila Julia Völker, dr. Med.
