Kratak pregled
- Što je jersinioza? Infekcija bakterijom Yersinia (uglavnom Yersinia enterocolitica, rjeđe Yersinia pseudotuberculosis), koja izaziva proljevastu bolest uglavnom uzrokovanu hranom.
- Kako se dobiva jersinioza? Najčešće se jersinioza javlja od kontaminirane sirove životinjske hrane; rjeđe, životinje prenose bakterije u izravnom kontaktu s ljudima.
- Liječenje: Ako je bolest nekomplicirana, terapija simptoma poput povraćanja i proljeva, po potrebi unos tekućine i minerala venskim dripom. Osobe s oslabljenim imunološkim sustavom i teškom bolešću primaju antibiotike (npr. ciprofloksacin, ceftriakson, kotrimoksazol) za liječenje.
- Simptomi: Uglavnom gastrointestinalni simptomi, često proljev, bolovi u trbuhu, groznica, natečeni limfni čvorovi; u djece, neki od bolova podsjećaju na upalu slijepog crijeva; kod odraslih simptomi uključuju grlobolju i simptome infekcije slične gripi. Rijetko kod osoba s oslabljenim imunološkim sustavom uzročnici zahvate i druge organe (npr. jetru, srce) ili dođe do trovanja krvi (sepse). Moguće su posljedične bolesti kao što su poseban oblik upale zglobova (reaktivni artritis), posebna vrsta upale kože (nodozni eritem ili eritem nodosum), sindrom iritabilnog crijeva.
- Dijagnoza: Dokazivanje bakterije Yersinia laboratorijskim pregledom stolice, krvi ili rjeđe uzorkom tkiva iz upaljenih limfnih čvorova.
- Prevencija: Poštujte higijenska pravila pri rukovanju životinjskim namirnicama, svinjsko meso dobro kuhajte, konzumirajte pasterizirane mliječne proizvode.
Što je jersinioza?
Jersinioza je infekcija bakterijom Yersinia koja obično uzrokuje gastrointestinalne bolesti. Infekcija Yersinijom je zoonoza: odnosi se na bolest koja se prenosi sa životinja na ljude. Uz bakterije kao što su Salmonella i Campylobacter, Yersinia je među najčešćim uzročnicima proljeva koji se prenose hranom.
U većini slučajeva ljudi se zaraze preko zaražene sirove hrane životinjskog podrijetla. Osobito sirova svinjetina, a rjeđe i drugi životinjski proizvodi poput sirovog mlijeka, mogu biti kontaminirani patogenom.
Najčešće infekcija Yersinijom dovodi do gastrointestinalne bolesti s proljevom. U osoba sa slabijim imunološkim sustavom (npr. zbog osnovne bolesti, dojenčadi i male djece, starijih osoba) dolazi i do težih tijekova bolesti. U tim slučajevima bakterije utječu na druge organe, poput jetre ili srca.
Frekvencija
Djeca mlađa od pet godina imaju veću vjerojatnost da obole od jersinioze nego starija djeca ili odrasli. Osim toga, infekcija češće pogađa osobe koje imaju oslabljen imunološki sustav. Osjetljive skupine ljudi su trudnice, starije osobe ili osobe koje imaju oslabljen imunološki sustav zbog neke druge bolesti ili uzimanja određenih lijekova (npr. kortizon, imunosupresivi).
Kako se dobiva jersinioza?
Ljudi se najčešće zaraze preko životinjske hrane kontaminirane Yersinijom. Posebno su svinje često utočište uzročnika. Stoga je sirovo ili nedovoljno zagrijano svinjsko meso (npr. mljevena svinjetina, “mljevena svinjetina”) važan izvor infekcije. Loša kuhinjska higijena (npr. kontaminirane ruke, daske za rezanje ili noževi) također pogoduje infekciji Yersinijom.
Osim toga, poznati su slučajevi jersinioza uzrokovanih kontaminiranim, nepasteriziranim mlijekom (sirovim mlijekom). U zemljama u kojima voće i povrće dolazi u kontakt sa životinjskim izmetom (npr. gnojidbom) također postoji opasnost od zaraze Yersinijom. Međutim, to se događa samo ako se ta hrana jede sirova.
Osim toga, zagađena voda za piće izvor je infekcije uzročnikom dijareje.
Kako se riješiti yersiniosis?
Liječenje jersinioze ovisi uglavnom o težini bolesti. U pravilu je dovoljno liječiti simptome. Budući da je infekcija Yersinijom obično praćena proljevom, oboljele osobe često gube puno tekućine i minerala (elektrolita). Kao rezultat toga, osobito dojenčad i mala djeca brzo se izlažu opasnosti od dehidracije.
Bolesnici koji gube puno tekućine stoga za terapiju dobivaju infuzije. Tijelo prima tekućinu i elektrolite natrag putem venske kapalice. Ove mjere često su dovoljne za liječenje, a bolest se povlači sama od sebe nakon jednog do tri tjedna.
Kod bolesnika koji su vrlo teško bolesni, imaju komplikacije (npr. sepsa, zahvaćenost drugih organa) ili kod kojih bolest ne prolazi sama od sebe, liječnik daje antibiotike, primjerice s djelatnim tvarima ciprofloksacin, kotrimoksazol ili ceftriakson.
Ako je tijek bolesti nekompliciran, dio terapije su jednostavne mjere poput mirovanja u krevetu i unosa puno tekućine (voda, nezaslađeni biljni čaj).
Kako prepoznati jersiniozu?
Simptomi
Tipični simptomi infekcije Yersinijom su jaki, grčeviti bolovi u trbuhu, vrućica i proljev (voden, ponekad krvav) i povraćanje. Kod starije djece i adolescenata mogu se upaliti crijevni limfni čvorovi. Ako je tako, vjerojatnije je da će patiti od nespecifične boli u trbuhu.
Neka se djeca žale na bolove u desnom donjem dijelu trbuha, koji se u početku ne mogu razlikovati od simptoma upale slijepog crijeva. Ovi se simptomi javljaju jer se određeni dio tankog crijeva, koji se nalazi u blizini slijepog crijeva, upali.
Odrasli s jersiniozom ponekad imaju simptome koji nalikuju infekciji sličnoj gripi, na primjer, upaljeno grlo, vrućica i bolovi u mišićima.
Komplikacije su moguće kod osoba s oslabljenim imunološkim sustavom, primjerice ako jersinija zahvati druge organe. Tada, primjerice, postoji opasnost od nakupljanja gnoja u jetri (apsces jetre), upale unutarnje ovojnice srca (endokarditis) ili trovanja krvi (sepsa).
Posljedične bolesti
Druga sekundarna bolest koja se javlja sama ili paralelno s reaktivnim artritisom je takozvani nodozni eritem (erythema nodosum). Riječ je o kožnoj bolesti koja se manifestira crvenom, čvorastom upalom u području potkoljenica.
Liječnici također primjećuju da neki ljudi razviju sindrom iritabilnog crijeva nakon jersinioze.
Uzroci i faktori rizika
Jersiniozu uzrokuju određene štapićaste bakterije iz roda Yersinia. Postoji mnogo različitih vrsta Yersinia, ali samo dvije od njih, Yersinia enterocolitica i Yersinia pseudotuberculosis, uzrokuju jersiniozu kod ljudi. Yersinia enterocolitica nalazi se u svinja, goveda, ovaca, koza i pasa – ali svinje imaju najvažniju ulogu kao izvor infekcije.
Zaražene životinje ne obolijevaju same. Uzročnici se nalaze u ždrijelnim tonzilama, kao iu limfnim čvorovima i crijevima zaraženih svinja i mogu se odatle prenijeti u meso životinje tijekom procesa klanja.
Nasuprot tome, vrsta Yersinia pseudotuberculosis se češće nalazi u divljih životinja kao što su ptice i mali glodavci. Međutim, rijetko dolazi do zaraze kontaktom s divljim životinjama.
Čimbenici rizika
Ako bakterije dospiju na meso tijekom klanja, tamo ostaju aktivne. Yersinia se može razmnožavati i pri relativno niskim temperaturama hlađenja od četiri stupnja Celzijusa. Ako se kontaminirano meso jede sirovo ili nedovoljno kuhano, rizik od zaraze jersiniozom je visok. Bakterije se također mogu "proširiti" na drugu hranu nepravilnom kuhinjskom higijenom.
Tipične pogreške u pripremi mesa mogu uključivati:
- Priprema sirovog mesa i hrane namijenjene sirovoj konzumaciji (npr. povrće, salata) istim kuhinjskim priborom (kao što su daske za rezanje ili noževi)
- Kontaminacija kuhinjskih prostora prskanjem vode (npr. pranje mesa).
Rizik od obolijevanja od jersinioze također ovisi o tome koliko je patogena osoba unijela u organizam i koliko je jaka njihova obrana.
Dojenčad i mala djeca imaju veći rizik od zaraze jersiniozom zbog svog nezrelog imunološkog sustava.
Određene skupine ljudi čija je obrana ugrožena također su u većem riziku od težeg tijeka jersinioze. To uključuje:
- Trudna žena
- Starije osobe
- Odrasli s već postojećim bolestima (npr. dijabetes melitus, ciroza jetre)
- Osobe koje uzimaju lijekove koji slabe imunološki sustav (tzv. imunosupresivi, npr. kortizon).
Dijagnostika
Dobiveni uzorci se laboratorijski ispituju na uzročnika različitim metodama.
Ako liječnik otkrije jersiniozu, dužan je prijaviti bolest zavodu za javno zdravstvo (obavezna prijava). Osobe koje rade u proizvodnji hrane ili ugostiteljstvu ne smiju raditi dok simptomi ne nestanu. Također se moraju pridržavati posebnih higijenskih mjera tijekom prva četiri tjedna nakon povlačenja simptoma.
Prevencija
Općenito se možete dobro zaštititi od infekcije Yersinijom pridržavajući se sljedećih higijenskih mjera u kuhinji i kućanstvu:
- Operite ruke prije pripreme hrane.
- Temeljito očistite sav kuhinjski pribor (npr. noževe, daske za rezanje) koji je bio u kontaktu sa sirovim proizvodima životinjskog podrijetla prije ponovne upotrebe.
- Ne perite meso u sudoperu – inače postoji opasnost od prskanja vode i širenja bakterija na okolno područje.
- Smrznuto meso odmrznite u posebnoj posudi. Obavezno uklonite odleđenu vodu na higijenski način.
- Prije jela temeljito operite voće i povrće.
- Držite kućne ljubimce podalje od kuhinjskog prostora.
- Redovito čistite hladnjak odgovarajućim proizvodima (npr. sredstvom za čišćenje od octa).
- Spužvice za pranje posuđa i krpe redovito mijenjajte ili ih perite na minimalno 60 °C.
- Kvarljive namirnice poput mesa stavite u hladnjak što je prije moguće nakon kupovine.
- Meso (uključujući ribu) čuvajte u hladnjaku odvojeno od ostalih proizvoda, posebno povrća i salate.
- Mljeveno meso pripremite isti dan kada ste ga kupili.
- Kako biste se zaštitili od jersinioze, svinjetinu uvijek potpuno kuhajte. Ostalo meso, riba, perad i jaja također mogu sadržavati patogene i trebaju biti potpuno kuhani.
- Radije posegnite za pasteriziranim mlijekom i mliječnim proizvodima nego za sirovim mlijekom. Ako koristite sirovo mlijeko, zagrijte ga prije konzumiranja. Osobito za trudnice, dojenčad i malu djecu, sirovo mlijeko predstavlja opasnost od ozbiljnih infekcija.
