Koju hranu treba izbjegavati kod zatajenja bubrega?
U slučaju kronične bubrežne insuficijencije određena hrana nije nužno zabranjena, no oboljelima bi bilo dobro da neke hranjive tvari ne konzumiraju u prekomjernim količinama.
Primjerice, suzdržanost je preporučljiva kada je riječ o fosfatima: hrana bogata fosfatima uključuje orašaste plodove, musle, iznutrice i integralni kruh. Mnogi mliječni proizvodi poput mlijeka, jogurta i mlaćenice također sadrže puno fosfata. Sirevi kao što su quark, krem sir, Camembert, Brie sir, mozzarella, Harzer Roller i Limburger su povoljniji.
Ako je moguće, izbjegavajte namirnice s dodanim fosfatima zbog proizvodnje, poput topljenog sira, kuhanog sira, konzerviranog mlijeka i nekih vrsta kobasica. Fosfatne aditive na popisu sastojaka hrane možete prepoznati prema E brojevima E 338 do E 341, E 450 a do c, E 540, E 543 i E 544.
Također je poželjno izbjegavati velike količine namirnica koje sadrže kalij. Tu spadaju sokovi od voća i povrća, sušeno voće i orašasti plodovi, banane, marelice, avokado, mahunarke, razno povrće, klice i klice, gljive i sušeni proizvodi od krumpira kao što su čips, okruglice od krumpira ili pire krumpir.
Kod akutne insuficijencije bubrega obično nije potrebno smanjivati unos fosfata i kalija.
Kakva bi trebala biti prehrana kod bubrežne insuficijencije?
Ovisno o tome je li zatajenje bubrega akutno ili kronično, oboljeli trebaju uzeti u obzir različite stvari kada je u pitanju prehrana.
Prehrana u akutnom zatajenju bubrega: što treba uzeti u obzir?
Akutna bubrežna insuficijencija može dovesti do povećane razgradnje proteina, kao i poremećaja metabolizma masti. Stoga pripazite na unos kalorija. Smjernice preporučuju 20 do 25 kilokalorija po kilogramu tjelesne težine dnevno za one koji nisu na dijalizi, s unosom proteina od 0.8 do 1.2 grama po kilogramu tjelesne težine.
Popijte otprilike onoliko koliko ste izlučili urina prethodnog dana. Ako je količina urina premala, oboljeli bi trebali jesti dijetu s malo kalija, natrija i proteina. Ako je, pak, izlučivanje urina preveliko, preporučuje se prehrana bogata kalijem i natrijem. Time se nadoknađuje gubitak mineralnih soli. Gubitak tekućine može se nadoknaditi unosom dovoljno tekućine.
Prehrana kod kronične bubrežne insuficijencije: na što treba paziti?
Kontrolirani unos proteina vrijedi samo za oboljele kojima još nije potrebna dijaliza.
Visokokvalitetni proteini
Između ostalog, osobe s kroničnim zatajenjem bubrega trebaju osigurati visoku biološku vrijednost proteina koje konzumiraju. Drugim riječima, po mogućnosti bi se trebali sastojati od građevnih blokova proteina koje tijelo ne proizvodi samo (esencijalne aminokiseline). Idealne proteinske mješavine uključuju krumpir i jaje, grah i jaje, mlijeko i pšenicu, jaje i pšenicu te mahunarke i pšenicu.
Dijeta s malo fosfata
Kronična slabost bubrega negativno utječe između ostalog na metabolizam kostiju – smanjuje se stabilnost kostiju. Kako bi se izbjegao pogoršanje ovog učinka, stručnjaci preporučuju dijetu s niskim sadržajem fosfata za bubrege, jer previše fosfata također čini kosti lomljivijima. Preporučena količina fosfata je 0.8 do jedan gram dnevno.
Postoji bliska veza između sadržaja fosfata i proteina – hrana bogata proteinima obično sadrži i puno fosfata.
Malo kalija i natrija
Budući da dobro kontroliran krvni tlak pozitivno utječe na tijek bolesti, dijeta s malo soli ima smisla. To je zato što antihipertenzivi djeluju bolje s malim unosom kuhinjske soli. Stručnjaci preporučuju unos soli od pet do šest grama dnevno. Kuhinjska sol uglavnom se nalazi u prerađenoj hrani, posebno u kruhu, mesnim jelima, kobasicama i siru.
Količina za piće
Pod uvjetom da izlučivanje vode preko bolesnog bubrega još nije ograničeno, obično nije potrebno smanjivati unos tekućine. Međutim, čak i ako mnogi oboljeli pretpostave suprotno, puno pijenja ne poboljšava rad bubrega. U nekim slučajevima preveliki unos tekućine zapravo ubrzava napredovanje kroničnog zatajenja bubrega. Razgovarajte sa svojim liječnikom ili dijetetičarom o tome koliko tekućine možete konzumirati dnevno.
Kronično zatajenje bubrega: prehrana tijekom dijalize
Za razliku od nedijaliznog zatajenja bubrega, niskoproteinska dijeta se ne preporučuje tijekom liječenja dijalizom. To je zato što liječenje uzrokuje gubitak proteina i proteinskih gradivnih blokova, što pacijenti idealno nadoknađuju povećanjem unosa proteina. Preporuča se da pacijenti svaki dan unose oko 1.2 do 1.5 grama proteina po kilogramu tjelesne težine.
Stoga se preporučuje da osobe s bubrežnim zatajenjem koje trebaju dijalizu svakodnevno prate svoju težinu. Ako porast tjelesne težine premaši razinu koju je preporučio liječnik, odmah se obratite svom liječniku.
Koliko bi osobe na dijalizi trebale popiti svaki dan ovisi o količini urina koja se izluči u razdoblju od 24 sata. Onoliko tekućine koliko izlučite, trebali biste i vratiti u tijelo – plus još oko pola litre dnevno. Međutim, imajte na umu da hranu pokrivate i dijelom svojih potreba za tekućinom. Ne samo juhe, već gotovo sve namirnice sadrže vodu (na primjer, voće, povrće, jogurt, puding, riba, meso).
Savjeti za ograničeni unos tekućine
Potrebno je puno discipline da se pridržavate ograničenja unosa tekućine. Korisni savjeti za gašenje žeđi uključuju:
- Žvakaće gume bez šećera
- Sisanje kockica leda
- Sisati komadiće limuna
- Izbjegavajte slanu i jako slatku hranu
- Isperite usta
