Izuzetno su cijenjeni kupci i redovito osiguravaju dobru prodaju. No, iza fasade bogatog i pokroviteljskog kupca ponekad se krije ljudska patnja i opipljiva ovisnost: ovisnost o kupovini. Prema studiji Sveučilišta u Hohenheimu, svaka četvrta osoba ima problema s kontrolom ponašanja pri kupnji ili redovito kupuje kako bi nadoknadila deficit. Prema studiji, pet do osam posto odraslih "je u visokom riziku" od razvoja ovisnosti o kupovini. Ako frustrirajuća kupnja prijeđe u naviku nakon svađe s kolegama ili partnerom, a želja za kupnjom postane nekontrolirana prisila, potrebna je stručna pomoć.
Simptomi i posljedice ovisnosti o kupovini
Slično ovisnicima o drogama, interesi ovisnika sve se više sužavaju na kupnju, koja u konačnici ostaje jedino sredstvo zadovoljstva. Društveni kontakti postaju sve manje važni. Da bi stekli taj poznati osjećaj sreće, ljudi kupuju sve češće, a u nekim slučajevima i sve skuplju robu.
Stručnjakinja za ovisnost Inga Margraf objašnjava: „Spektar simptoma ustezanja kreće se od unutarnjeg nemira i slabosti do psihosomatskih bolesti i suicidalnih misli. Pogođeni i njihova rodbina definitivno bi trebali ozbiljno shvatiti problem. " Istodobno, ovisnici se manje brinu o posjedovanju stvari. Umjesto toga, oboljeli žude za euforičnim ili umirujućim osjećajem, kao i za afirmacijom i pažnjom koju osjećaju kad kupuju.
Žene imaju veću vjerojatnost da će biti ovisne o kupovini
Inga Margraf: "Ovisnost utječe na sve dohotke i razinu obrazovanja." Prema studijama, međutim, mlađi potrošači i žene su neproporcionalno zastupljeni. Većina ovisnika o kupnji specijalizirala se za pojedine skupine proizvoda poput cipela, hrane ili tehničkih uređaja. Drugi traže vrlo specifično okruženje za kupnju - poput butika, supermarketa ili kataloga - ili uzimaju samo robu s popustom.
Nakon potrošnje obično slijedi grižnja savjesti, osjećaj krivnje i žaljenja. "U nekim slučajevima ovisnici čak petljaju sitni novac svoje tvrtke, ušteđevinu svoje djece ili rasipaju rezerve za godišnji odmor kako bi financirali ovisnost", objašnjava Margraf. U tom procesu roba često nije ni raspakirana niti upotrijebljena, rekao je. "U naprednim fazama roba se čak skriva, poklanja ili baca neiskorištena zbog straha od obitelji."
