U odnosu na prošlost, pacijenti provode manje dana u bolnici. Prosječno trajanje boravka palo je s deset (1998.) na 7.3 dana (2017.). Razlog: bolnice se više ne plaćaju prema dužini boravka pacijenata, već prema fiksnim paušalnim stopama po slučaju (DRG).
Broj boravaka, s druge strane, raste: 2012. godine bolnice u Njemačkoj pružile su bolničku skrb za 18.6 milijuna ljudi. U 2017. brojka je već iznosila 19.4 milijuna.
Bolnica – definicija
Zakonodavac definira bolnicu kao svaku ustanovu u kojoj se medicinskim i njegovateljskim uslugama dijagnosticiraju, liječe i/ili ublažavaju bolesti, tegobe ili tjelesne ozljede, obavlja opstetrička djelatnost te u kojoj se mogu smjestiti i hraniti bolesnici ili osobe koje treba njegovati. Bolnice moraju biti pod stalnim medicinskim nadzorom liječnika, imati dovoljno dijagnostičkih i terapijskih mogućnosti za obavljanje svojeg mandata i raditi prema znanstveno priznatim metodama.
Trend privatizacije
Budući da su bolnice s javnim sponzorima (trenutačno 30 posto) često posebno velike, većina kreveta (47.8 posto) nalazi se ovdje. I ovdje je vidljiv trend privatizacije, a udio kreveta u privatnim bolnicama (trenutačno preko 30 posto) stalno raste. Nasuprot tome, udio kreveta u neprofitnim bolnicama pada (s 34.1 posto u 2012. na 18.7 posto u 2017.).
Bolničke usluge pune i dnevne njege koje pružaju bolnice uključene u plan bolničkih potreba dotične savezne države naplaćuju se u skladu s Odredbom o saveznoj bolničkoj tarifi ili Zakonom o bolničkim naknadama. Sve javne i neprofitne bolnice moraju naplaćivati u skladu s ovim propisima. U slučaju privatnih bolnica, s druge strane, također postoje bolnice koje ne podliježu zakonskim odredbama i stoga slobodno određuju vlastite cijene. To može dovesti do poteškoća u nadoknadi troškova bolničkih usluga od strane zdravstvenog osiguranja.
Bolnički protiv izvanbolničkog
U budućnosti će se ublažiti stroga odvojenost između ambulantnih liječnika i klinika svih vrsta. Integrirana skrb”, koja je uvedena kao dio zdravstvene reforme 2000. godine, usredotočuje se na sveobuhvatne oblike skrbi. Promiče veće umrežavanje različitih disciplina i sektora (liječnici opće prakse, specijalisti, bolnice). Time se želi poboljšati kvaliteta skrbi za pacijente i smanjiti izdaci za zdravstvo.
Vrste bolnica
U Njemačkoj postoje različite vrste bolnica. Tako se razlikuju sveučilišne bolnice, opće bolnice, specijalističke bolnice, pridružene bolnice, ordinacije te dnevne i noćne bolnice.
- Sveučilišne bolnice namijenjene su pružanju sveobuhvatne bolničke skrbi stanovništvu. Drugi fokus je na medicinskom obrazovanju i istraživanju.
- Opće bolnice namijenjene su pružanju sveobuhvatne bolničke skrbi stanovništvu. Ovdje postoji nekoliko medicinskih specijalnosti.
- Specijalne bolnice specijalizirane su za određena područja (npr. endokrinologiju, dermatologiju, oftalmologiju).
- U bolničkim stacionarima liječničke usluge ne pružaju zaposleni liječnici, već liječnici po ugovoru u privatnoj praksi. Bolnica samo osigurava prostor i brine se za smještaj, prehranu i njegu bolesnika.
- Dnevna ambulanta je ustanova za izvanbolničko/djelomično bolničko liječenje. Ovdje se pacijenti mogu liječiti ili zbrinjavati do 24 sata. Sve je više kirurških dnevnih klinika pri bolnicama – ovdje se obavljaju ambulantne operacije.
U principu, pacijent je slobodan u izboru bolnice. Međutim, ne nude se svi tretmani u svakoj bolnici. Pogled na kliničko izvješće o kvaliteti ovdje može biti od pomoći: od 2005. klinike su po zakonu dužne pružiti informacije o svojim strukturama i uslugama.
Bolnice su razvrstane u različite kategorije ovisno o ulozi skrbi. Razlikuju se klinike za osnovnu i standardnu skrb, regionalne bolnice sa srednjom razinom skrbi i bolnice s fokusom (npr. sveučilišne bolnice) s maksimalnom razinom skrbi. Klinike su obično podijeljene na odjele kao što su interna medicina, kirurgija, ORL, dermatologija ili urologija. Većina bolnica ima i jedinice intenzivne njege.
