Djeca i mladi također se često boje za svoje roditelje i bake i djedove. I premda i sami vrlo rijetko ozbiljno obole od infekcije Sars-CoV-2, neki od njih strahuju i za vlastito zdravlje.
Sve to stavlja ogroman emocionalni teret na djecu i mlade tijekom pandemije – i nije bez posljedica: problemi s mentalnim zdravljem među njima su naglo porasli tijekom pandemije. Otprilike 77% bilo je više pod stresom tijekom prvog i drugog karantina nego prije, pokazalo je istraživanje provedeno na 1,000 djece i mladih te njihovih roditelja. Otprilike trećina njih reagirala je problemima u ponašanju i psihičkim poremećajima.
Socijalno porijeklo također određuje psihičke posljedice
Djeca koja odrastaju u stabilnom domu i dobivaju pomoć od roditelja općenito su dosad dobro prolazila kroz pandemiju.
Međutim, mladi ljudi iz socijalno ugroženih obitelji često su lošije prošli: imaju manje mjesta za povlačenje zbog manjih domova. Nemaju sva ta djeca prijenosna računala i slične uređaje potrebne za digitalno učenje.
Ali najteže su pogođeni oni maloljetnici koji su tijekom karantene izloženi neljubavi ili zlostavljanju. Nemaju se više kamo povući. Nitko ne primjećuje posljedice zlostavljanja zbog nedostatka kontakta.
Simptomi
Kako se manifestiraju psihološki učinci?
- Anksioznost: Stručnjaci su posebno primijetili da je anksioznost povećana među djecom i mladima.
- Depresivno raspoloženje: Ako anksioznost traje dulje, može prijeći u depresivno raspoloženje, s depresivnim raspoloženjem, povlačenjem u sebe i gubitkom interesa i zadovoljstva.
- Poremećaji u ponašanju: neka djeca i adolescenti reagiraju s poremećajima u ponašanju kao što su hiperaktivnost i agresivnost.
- Psihosomatski simptomi: neki potomci imaju psihosomatske simptome kao što su bolovi u trbuhu ili glavobolje.
- Poremećaji prehrane: U koronskoj godini porastao je broj adolescenata koji se liječe od poremećaja prehrane.
- Poremećaji spavanja: Još jedna česta posljedica mentalnog stresa su poremećaji spavanja. Roditelji već primjećuju probleme s uspavljivanjem i spavanjem najmlađe djece.
- Debljanje: Iako nije psihički poremećaj, može pogoršati postojeće psihičke probleme.
Hoće li pandemija korona imati dugoročne posljedice na opći razvoj djece i adolescenata, ostaje za vidjeti.
Uzroci
No, i drugi razlozi pogoršanja psihičkog stanja djece i mladih su fizičke prirode – primjerice lošija prehrana i premalo kretanja. Do 40 posto djece i mladih više nije bilo aktivno tijekom karantene zbog nedostatka sportskih klubova i slobodnih aktivnosti.
Savjeti za suočavanje – što pomaže?
Postoji cijeli niz čimbenika koji pomažu ljudima da ostanu psihički stabilni tijekom pandemije. Dobre su za djecu i mlade, kao i za odrasle.
Struktura: Ljudi su bića navike. Život bez rutine je i stresan i paralizirajući. Stoga, organizirajte svoj dan i dan svoje djece, posebno u vrijeme koronavirusa: kada uče, kada imaju slobodno vrijeme? Kada se jede, a kada je kratki sportski program? A kada i koliko dugo konzumiraju medije? Napravite plan za to zajedno sa svojom djecom.
Vježbanje: Govoreći o sportskim programima: tjelovježba je prirodni ubojica stresa. Vježbanjem se smanjuju hormoni stresa. Nakon toga će vam se raspoloženje popeti za nekoliko točaka na ljestvici sreće. Prošećite obitelji, na primjer. Ako je djeci dosadno, igru možete začiniti i igrama poput “Ja vidim ono što ti ne vidiš”.
Zajedničke aktivnosti: Mnoge su obitelji tijekom pandemije ponovno otkrile zajedničke aktivnosti. Društvene igre, pjevanje, umjetnost i rukotvorine te zajedničko kuhanje također su zabava za mališane. Potonje pogotovo kada svi odluče što je na stolu.
Vrijeme kutije za tugu: Predvidite i vrijeme za razgovore u kojima pitate svoju djecu kako su i što ih možda trenutno posebno muči. Razmislite zajedno o tome što možete učiniti ako je potrebno da se dijete ponovno osjeća bolje.
Potaknite pozitivne misli: Tijekom pandemije uvijek postoje loše vijesti. Toga su svjesni i mališani – a stariji još više. Umjesto da dopustite da vas negativni osjećaji previše potresu, možete svoju pozornost usmjeriti na pozitivne stvari. Na primjer, u večernjem ritualu: tri stvari koje su bile lijepe taj dan. Ili pričajte o iskustvima kao što je zadnji put kad ste išli u zoološki vrt, što je bilo tako lijepo.
Objasnite što se događa: Djeca primjećuju kada su im roditelji zabrinuti – i manje su zabrinuta ako razumiju zašto neke stvari trenutno nisu moguće. Jednostavnim riječima objasnite svom djetetu zašto trenutno ne može ići u vrtić ili zašto svi hodaju okolo s maskom za lice.
Budite uzor: sami primite savjete k srcu. Što se vi sami smirenije i samouvjerenije nosite sa situacijom, to će se vaša djeca bolje nositi. A bit ćete i dobar uzor.
