5. Leukociti: bijele krvne stanice

Što su leukociti?

Leukociti su krvne stanice koje za razliku od crvenih krvnih stanica (eritrocita) ne sadrže crveni krvni pigment. Stoga izgledaju "bijeli" ili bezbojni. Stoga se nazivaju i bijela krvna zrnca.

Glavna zadaća leukocita je obrana tijela od patogena. Bijela krvna zrnca nalaze se u krvi, tkivima, sluznicama i limfnim čvorovima. Mnogi od njih imaju sposobnost aktivnog kretanja i mogu migrirati u tkiva iz krvnih žila.

Svi leukociti potječu iz zajedničkih progenitorskih stanica koštane srži koje se nazivaju pluripotentne matične stanice. Posebni faktori rasta osiguravaju da se matična stanica razvije u različite bijele krvne stanice: granulocite, monocite i limfocite.

granulociti

Granulociti pod mikroskopom pokazuju "granularni" izgled iznutra. Ovisno o obojivosti staničnih komponenti, pod mikroskopom se razlikuju bazofilni, neutrofilni i eozinofilni granulociti. Svaki od ovih tipova stanica brine se za različite oblike patogena i različito postupa u obrani od infekcije.

Budući da se granulociti mogu sami kretati, mogu migrirati iz krvne žile u tkivo i sluznicu. Nakon četiri do pet dana razgrađuju se i granulociti koji migriraju u tkiva.

monociti

Monociti imaju zadatak preuzeti strani materijal (fagocitirati) i učiniti ga neškodljivim. Stoga se takve krvne stanice nazivaju i fagocitima. Velik dio monocita pohranjen je u slezeni, drugi dio cirkulira u krvi.

limfociti

Limfociti su vrlo važne stanice u imunološkoj obrani. Oni prepoznaju neprijateljske patogene kao što su bakterije ili virusi i proizvode antitijela protiv njih. Na taj način se uzročnici mogu inaktivirati i uništiti. Neki limfociti, takozvane memorijske stanice, mogu "zapamtiti" prirodu patogena. Oni stvaraju vlastitu imunološku zaštitu organizma i osiguravaju da se određene bolesti mogu oboljeti samo jednom u životu ili samo u duljim vremenskim razmacima. Životni vijek limfocita kreće se od nekoliko sati do nekoliko godina.

Kada odrediti vrijednost leukocita?

Liječnik određuje vrijednosti leukocita u sljedećim slučajevima:

  • Sumnje na infekcije i upale
  • Krvna anemija (anemija)
  • Sumnja na leukemiju ili mijeloproliferativnu neoplaziju (tada se u koštanoj srži proizvodi previše stanica koje nisu u potpunosti funkcionalne)
  • prije i poslije radioterapije ili kemoterapije
  • uz određene medikamentozne terapije
  • nakon infarkta ili opeklina
  • nakon trovanja
  • za kontrolu tijeka bolesti kod bolesti vezivnog tkiva (kolagenoze) i autoimunih bolesti

Obično je dovoljno odrediti ukupan broj leukocita. Ponekad je ipak potrebno preciznije razlikovati koliko leukocita koje vrste ima. To se zove diferencijalna krvna slika. Provodi se, primjerice, u slučaju teških infekcija, dugotrajne vrućice ili raka krvi.

U urinu se određuje broj leukocita za dijagnosticiranje infekcije mokraćnog sustava. U tu svrhu, bijele krvne stanice koje se nalaze u urinu također se mogu prebrojati pod mikroskopom. To se onda naziva brojem stanica po vidnom polju.

Normalne vrijednosti leukocita

Krvne vrijednosti Leukociti

Leukociti u sedimentu mokraće

Standardna vrijednost leukocita

4.000 – 10.000 stanica/µl

0 – 3 stanice/µl ili

<5 stanica/vidno polje (pod mikroskopom)

Za točnu razgradnju leukocita u diferencijalnoj krvnoj slici vrijede sljedeće standardne vrijednosti:

Diferencijalna krvna slika

U krvi se određuju leukociti

granulociti

a) štapićasti neutrofil G.: 3 – 5 %.

b) segmentno-nukleirani neutrofilni G.: 50 – 70 %.

Eozinofilni granulociti: 1 – 4 %

bazofilni granulociti: 0 – 1 %

monociti

3 - 7%

limfociti

25 - 45%

Kada ima premalo leukocita u krvi?

Ako je u krvi premalo leukocita, to se naziva leukopenija ili leukocitopenija. Često je broj granulocita smanjen, dok je broj preostalih leukocita u granicama normale.

Više o mogućim uzrocima niskog broja leukocita pročitajte u članku Leukopenija.

Kada ima previše leukocita u krvi?

Povećan broj bijelih krvnih stanica naziva se leukocitoza. Mogu ga uzrokovati npr. infekcije, upalne bolesti ili tumorske bolesti. Kod leukemije (rak krvi), na primjer, patološki promijenjeni i nezreli leukociti (blasti) mogu se osloboditi u vrlo velikom broju.

Sve važno o povišenim razinama leukocita i njihovim mogućim uzrocima možete pročitati u članku Leukocitoza.

Što učiniti ako se promijeni vrijednost leukocita?

Ako je broj leukocita povišen zbog infekcije, moguće je pričekati dok se simptomi ne povuku. Ako se sumnja na opasne bolesti poput raka krvi ili autoimunih bolesti, moraju uslijediti daljnji pregledi organa. Ponekad se ne može pronaći razlog za povišeni broj leukocita. To se tada naziva "idiopatska leukocitoza".