Maternica: veličina, položaj, struktura i funkcija

Što je maternica?

Maternica je mišićni organ u obliku naopako okrenute kruške. Unutar maternice nalazi se maternična šupljina (cavum uteri) s ravnom, trokutastom unutrašnjosti. Gornje dvije trećine maternice nazivamo tijelom maternice (corpus uteri) s kupolom (fundus uteri) u najgornjoj regiji, koja nadvisuje izlaz po jednog jajovoda s desne i lijeve strane. Donja, usko sužena trećina naziva se cervix uteri.

Između corpus uteri i cervixa nalazi se uski spojni dio (isthmus uteri), koji je dugačak oko pola centimetra do cijeli centimetar. Iako ovo područje anatomski pripada cerviksu, njegova je unutrašnjost obložena istom sluznicom kao i corpus uteri. Međutim, sluznica u istmusu – za razliku od one u tijelu maternice – ne sudjeluje u cikličkim promjenama unutar menstrualnog ciklusa.

Maternica je normalno blago povijena prema naprijed (anteverzija) i blago povijena prema naprijed u odnosu na cerviks (antefleksija). Na ovaj način se oslanja na mokraćni mjehur. Ovisno o napunjenosti mokraćnog mjehura, maternica se malo pomiče.

Veličina i težina maternice

Veličina maternice je oko sedam do deset centimetara kod odrasle žene koja nije trudna. Maternica je debela jedan i pol do tri centimetra i teška oko 50 do 60 grama. Ta se težina tijekom trudnoće može povećati na oko jedan kilogram.

Struktura stijenke maternice

Struktura stijenke u maternici pokazuje tri sloja: Vanjski sloj je ovojnica s peritoneumom, perimetrijem vezivnog tkiva. Prema unutrašnjosti slijedi debeli sloj mišićnih stanica koji se naziva miometrij. Sa same unutarnje strane nalazi se sluznica. U šupljini maternice to se naziva endometrij. Po strukturi se razlikuje od sluznice u vratu maternice.

Funkcija maternice dolazi do izražaja tek tijekom trudnoće: maternica pruža prostor u kojem se oplođeno jajašce razvija u dijete sposobno za život.

Maternica se svakog mjeseca priprema za ovaj zadatak: endometrij se u prvoj polovici ciklusa pod utjecajem hormona (estrogena) zadeblja na debljinu od oko šest milimetara. U daljnjem koraku, hormon progesteron razvija svoj učinak: priprema endometrij za implantaciju potencijalno oplođenog jajašca. Ako nije došlo do oplodnje, zadebljala sluznica se odvaja i izlučuje putem menstrualnog krvarenja (krv iz puknutih sluznica). Tijekom ovog procesa, jaki mišićni sloj unutar maternice se steže kako bi izbacio odbačeno tkivo van. Ove kontrakcije mišića mogu se shvatiti kao mjesečni bolovi različitog intenziteta.

Gdje se nalazi maternica?

Maternica se nalazi u maloj zdjelici žene između mokraćnog mjehura i rektuma. Perimetrij se proteže od gornjeg kraja do prednje plohe maternice, koja se naslanja na mokraćni mjehur, i dalje do istmusa, gdje se nastavlja na mokraćni mjehur. U stražnjem dijelu maternice perimetrij naliježe na maternicu sve do grlića maternice.

Maternicu u položaju drže različite strukture vezivnog tkiva (pridržni ligamenti). Osim toga, mišići dna zdjelice inače sprječavaju spuštanje maternice.

Koje probleme može uzrokovati maternica?

Kod endometrioze, sluznica maternice (endometrij) također raste izvan maternice, na primjer u jajovodima, jajnicima, vagini, peritoneumu ili – iako rijetko – u regijama izvan genitalnog područja, na primjer u preponama, rektumu, limfnom čvorovi, pluća ili čak mozak. Ova žarišta endometrija također sudjeluju u menstrualnom ciklusu, pa se ciklički izgrađuju i razgrađuju (uključujući malu količinu krvarenja koje apsorbira okolno tkivo). Uobičajeni simptomi endometrioze uključuju bol u trbuhu, cikličku bol u leđima, bol tijekom spolnog odnosa, menstrualne nepravilnosti i neplodnost.

Maternica se može spustiti (tj. ući dublje u zdjelicu), obično zajedno s vaginom. Zbog čvrstih vezivnotkivnih veza nose se i susjedni organi mokraćnog mjehura i/ili rektuma. Ovo spuštanje (descensus) zdjeličnih organa je progresivan proces. Na kraju, maternica može djelomično ili potpuno izaći iz rodnice (prolaps). Čimbenici rizika za descenzus zdjeličnih organa uključuju slabost ili ozljedu dna zdjelice (kao što su ozljede pri porodu), pretilost, kronični kašalj i kronični zatvor.

Kancerogena izraslina na grliću maternice naziva se rak grlića maternice (karcinom grlića maternice). Čimbenici rizika su rani prvi spolni odnos, često mijenjanje spolnih partnera i loša genitalna higijena. Ovi čimbenici povećavaju rizik od infekcije humanim papiloma virusima (HPV). Ove klice sudjeluju u razvoju karcinoma vrata maternice.

Polipi maternice nastaju zbog hiperplazije (povećanja/povećanog rasta) endometrijskog tkiva izazvane estrogenom. Miomi maternice su benigne mišićne izrasline u ili na maternici čiji rast određuje estrogen. I polipi i fibroidi mogu uzrokovati nelagodu, ali i ne moraju.