Uzrok prehlade je virusi. Među njima su osobito sljedeći patogeni: Nakon uzroka prijenosa izravnim kontaktom s bolesnom osobom ili infekcijom kapljicom ili razmazom, virusi gnijezde se u stanicama tijela (domaćin) i uzrokuju tipične simptomi prehlade. Hladnoća (hipotermija, smrzavanje), o kojem se često govori kao o uzroku prehlade, vjerojatno doprinosi razvoju prehlade slabljenjem imunološki sustav. Ovo slabljenje imunološki sustav čini tijelo u cjelini osjetljivijim na bolesti, tako da virusi mogu lakše razviti svoj patogeni učinak i kao posljedica toga razvija se prehlada.
- Rinovirusi
- Koronavirusi
- adenovirusi
- Virusi parainfluence
- Respiratorni sincicijski virus (RSV)
uzročnik
Uzročnici prehlade su svi virusi koji se mogu podijeliti u različite obitelji virusa. Imena virusnih obitelji mogu se prepoznati prema sufiksu “Viridae” (virusi). Rinovirusi pripadaju obitelji Picornaviridae, utjecati virusi do Orthomyxoviridae i virusi parainfluence do Paramyxoviridae.
U slučaju korona virusa i adenovirusa, obitelj se naziva kao i sami virusi: Coronaviridae i Adenoviridae. Respiratoy sincicijski virus pripada Pneumoviridae. Ljudski rinovirusi kao uzrok prehlada obuhvaćaju više od 100 podtipova, koji se mogu podijeliti u dvije skupine (glavna skupina, manja skupina) prema njihovom mehanizmu stanične invazije.
Rinovirusi se prenose s osobe na osobu infekcijom kapljicom ili razmazom. Vrijeme do pojave simptomi rinitisa (razdoblje inkubacije) je jedan do četiri dana, a rinitis traje oko sedam dana. Nakupljanje infekcije rinovirusima događa se u proljeće i jesen; u načelu, međutim, infekcija rinitisom moguća je tijekom cijele godine.
Otpornost ovih virusa na okoliš nije osobito visoka, zbog čega ti patogeni rinovirusa ne mogu dugo preživjeti izvan domaćina (ciljane stanice infekcije). Naziv korona virusa izveden je po njihovoj elektronsko -mikroskopskoj slici, budući da je njihova ovojnica poput "oreola" (korone). Poznato je i nekoliko različitih podtipova ovog virusa koji uzrokuje rinitis, iako po svoj prilici nisu svi poznati.
Prijenos/uzrok rinitisa vrši se kapljična infekcija a može biti asimptomatski. Već je u djece zaraza velika, što znači da se mnoge infekcije ovim virusom javljaju u mladoj dobi. Adenovirusi kao dodatni uzročnici prehlade pokazuju visoku otpornost na okoliš i obuhvaćaju oko 50 podskupina.
Osim rinitisa, izazivaju i druge kliničke slike poput konjunktivitis or gastroenteritis. Osim toga, mogući su i asimptomatski tijekovi (bez simptoma). Prenose se kapljičnom ili mrljastom infekcijom, pa su čak i dojenčad i mala djeca pogođena ovim virusom, s odgovarajućom velikom stopom infekcije.
Razdoblje inkubacije je između nekoliko i deset dana. Virusi parainfluence koji uzrokuju prehladu sadrže četiri podtipa. Prijenos se odvija putem izravnog kontakta ili putem kapljična infekcija.
Prvi simptomi pojavljuju se nakon tri do pet dana inkubacije. Dojenčad i mala djeca također su često zaraženi virusima parainfluence, zbog čega je stopa infekcije kod djece između 50% i 90%. Respiratorni sincicijski virus, koji također spada u uzročnike rinitisa, podijeljen je u dvije skupine (A i B).
Naziv potječe od činjenice da se stanice, kada su zaražene, spajaju sa susjednim neinficiranim stanicama i tvore sincitije zvane "divovske stanice". Ti se virusi prenose kapljičnim putem i razmazom i uglavnom inficiraju dojenčad i malu djecu, pa čak i dvogodišnjaci pokazuju visoku stopu infekcije. Ozbiljnije bolesti pogađaju i starije osobe i one s oslabljenim imunološkim sustavom (osobe s oslabljenim imunitetom).
Akutni rinitis u većini je slučajeva klasičan simptom u kontekstu jednostavne prehlade ili slične infekcije, kao što je npr utjecati. Tada se govori o infektivnom rinitisu acuta. Okidači su gotovo uvijek (hladni) virusi koji se prenose kapljičnim putem ili razmazom, od kojih je poznato više od 200 različitih vrsta.
Najčešći su rinovirusi (iz obitelji Picornaviridae), koji pak imaju preko 100 različitih podtipova. Osim toga, mogući su respiratorni sincicijski, korona, parainfluenza i adenovirusi, a ljeti osobito koksaki, entero- i eho virusi. Činjenica da od ovih uglavnom postoji i mnoštvo različitih podtipova objašnjava zašto je tako česta bolest moguća bez razvoja općeg imuniteta. A nosna sluznica koji je napadnut suhim sobnim zrakom ili je slabo opskrbljen krv zbog hipotermija olakšava naseljavanje virusa.
Drugi povoljni čimbenici uključuju oslabljen imunološki sustav (npr. zbog stresa, nedostatka sna, prehlade, drugih bolesti), nadražaja kemijskim tvarima ili dima cigareta, sustavnih bolesti (npr. cistična fibroza) ili sužavanje nosna šupljina (zbog polipi ili krivudav nosni septum). Slično, prehlada može biti uzrokovana infekcijom utjecati virus, koji je okidač za „pravi“ gripa, što je mnogo teže od a prehlada i počinje vrlo iznenada.
Virusne zarazne bolesti poput ospice or vodene kozice ili početna infekcija s herpes simplex virus također može biti odgovoran za prehladu. Bakterije, s druge strane, rijetko su uzrok prehlade, a ako jesu, onda obično samo u kontekstu bakterijske superinfekcije: kroz nosnu sluznicu oštećenu virusnom infekcijom ili kroz i. Sluznica nosa oštećena virusnom infekcijom ili općenito oslabljenim imunološkim sustavom potiče dodatnu infekciju bakterija, osobito stafilo-, strepto- i pneumokoke.
Ponekad, međutim, postoje bakterijske zarazne bolesti poput grimizne groznica, hripav kašalj, legioneloza, tifus, tuberkuloza, Čak sifilis or gonoreja praćene su rinitisom, pri čemu je nosna sekrecija žućkasta do zelena za razliku od virusnih infekcija. Rinitis pseudomembranacea ovdje je poseban slučaj kao moguća, rijetka manifestacija difterija, u kojem je sluznica nosa oštećena stvaranjem pseudomembrane, što rezultira krvavim i tekućim rinitisom. Osim toga, konzumacija začinjene hrane također može dovesti do kratkotrajne prehlade ili „curenja“ nos“. Osim toga, a prijelom baze baze lobanja može uzrokovati istjecanje cerebrospinalne tekućine u nosne šupljine (rinolikvoreja), pa se može činiti da je prehlada.
