Kratak pregled
- Liječenje: lijekovi protiv bolova, fizikalna terapija, terapija vježbanjem, psihoterapija, tehnike opuštanja, komplementarni postupci (npr. akupunktura, osteopatija), multimodalna terapija protiv bolova, ambulanta protiv bolova
- Uzroci: tjelesni poremećaj sam ili u kombinaciji s popratnim psihičkim poremećajima, prvenstveno psihičkim poremećajima, najčešći kronični bolni poremećaji (npr. glavobolja, bolovi u leđima, bolovima u mišićima i zglobovima)
- Kada posjetiti liječnika? Ako se bol ne povlači ili se pogoršava unatoč terapiji, u slučaju ozbiljnih ograničenja u svakodnevnom životu, utrnulosti i sve većeg psihičkog stresa.
- Dijagnostika: povijest bolesti, opis boli, fizikalni pregled, daljnje pretrage (npr. neurološke, ortopedske ili internističke).
Što je kronična bol?
Kronična bol je bol koja je gotovo uvijek prisutna najmanje tri do šest mjeseci ili se često ponavlja i utječe na bolesnika fizički (gubitak pokretljivosti, funkcionalno oštećenje), tjelesno-kognitivno (stanje duha, raspoloženje, razmišljanje) i socijalno. Bol je dominantan simptom (vodeći simptom) tegoba.
Za razliku od akutne boli, kronična bol (zapravo medicinski ispravno: sindrom kronične boli) više nije smisleni alarm koji ukazuje na oštećenje organizma (primjerice, ozljeda, bolest). Umjesto toga, predstavlja neovisni poremećaj boli koji često više nema jasno prepoznatljiv uzrok.
Kroničnu bol često prate i druge tegobe, na primjer poremećaji spavanja, nedostatak apetita, povećana razdražljivost i depresivna raspoloženja. Osim toga, one često znače oštra ograničenja u svakodnevnom životu, radu i slobodnom vremenu.
Kronifikacija
Sindrom kronične boli često proizlazi iz akutnih tegoba: dugotrajni podražaji boli uzrokuju da živčane stanice s vremenom reagiraju sve osjetljivije na podražaje, tj. prag boli se smanjuje. Ponovljeni bolni podražaji ostavljaju tragove boli i razvija se sjećanje na bol. Pacijenti i najmanji bolni podražaj ili čak dodir doživljavaju kao bol.
Živčane stanice ponekad čak i same šalju signale boli središnjem živčanom sustavu, iako je izvorni uzrok boli (ozljeda, na primjer) odavno zacijelio. Dakle, boli iako za to više nema organskog uzroka.
Čimbenici rizika kroničnosti boli
Sindrom kronične boli često je potaknut brojnim čimbenicima. To uključuje:
- Stalna psihovegetativna napetost (netko je stalno pod naponom)
- Povijest anksioznosti i depresije
- Dugotrajna stresna ili bolna iskustva u prošlosti.
- Rodbina u boli u obitelji
- Sklonost razmišljanju o katastrofi – netko uvijek zamišlja najgore posljedice
- Konstantno ignoriranje granica stresa, konstantna ustrajnost
- Uvjerenja o izbjegavanju straha (izbjegava se kretanje i tjelesna aktivnost zbog straha od pojačane boli).
- Neadekvatno liječenje boli kada je bol počela
- Nema govora o boli
- Obiteljski sukobi
- Socijalni problemi u okolini (kao na poslu) ili financijske poteškoće
- Zahtjev za mirovinu
Teški invaliditet i stupnjevi skrbi
Pod određenim okolnostima moguće je podnijeti zahtjev za tešku invalidnost u slučaju kronične boli. Ured za mirovinsko ili socijalno osiguranje utvrđuje stupanj invaliditeta (GdB) nakon što pacijent podnese zahtjev. Da biste bili klasificirani kao teški invalid, potreban je GdB od 50.
Imate li pravo na stupanj skrbi (prije: razina skrbi) s kroničnom boli odlučuje stručnjak i ovisi o mnogim čimbenicima.
Više o tome možete pronaći u članku: Stupnjevi skrbi (ranije: razine skrbi).
Terapija: Kako se liječi kronična bol?
Kronična bol se liječi na različite načine, ovisno o vrsti i intenzitetu boli. Na primjer, lijekovi protiv bolova, antidepresivi, fizikalne terapije (poput masaže, primjene vode, tretmani hladnoćom i toplinom), terapija vježbanjem (poput fizioterapije, sportova), akupunktura i stimulacija živaca (TENS) i psihološke terapije koriste se za ublažavanje kroničnih bol.
Koji se lijekovi protiv bolova najčešće koriste i koje su moguće nuspojave saznajte ovdje: Koji lijek protiv bolova je pravi?.
Danas se smatra dokazanim da osim fizičkih (bioloških) čimbenika veliku ulogu u nastanku kronične boli imaju i psihički i socijalni čimbenici. Na primjer, uporna bol često je popraćena simptomima kao što su poremećaji spavanja, što rezultira umorom, smanjenom radnom snagom, lošim raspoloženjem, pa čak i strahom od neuspjeha i depresijom.
Stoga je trenutni pristup liječenju kada terapija samo lijekovima protiv bolova nije učinkovita ublažavanje ograničenja fizičkog, psihološkog i socijalnog funkcioniranja.
Stoga je poželjno da liječenje bolesnika s kroničnom boli ne provodi samo jedan liječnik, već stručnjaci iz različitih disciplina (= interdisciplinarno). U idealnom slučaju, ovi terapeuti su specijalizirani za liječenje pacijenata s bolovima. Ovaj holistički pristup liječenju naziva se interdisciplinarna multimodalna terapija boli (IMST). Multimodalni pristup posebno je koristan kada bol uzrokuje jak stres u svakodnevnom životu.
IMST je često dostupan kao djelomično ili potpuno bolničko liječenje u posebnim klinikama, ali se ponekad nudi i izvanbolnički.
Osim toga, neke velike bolnice (sveučilišne bolnice) imaju takozvane ambulante protiv bolova. Ovdje pomoć mogu pronaći pacijenti s akutnom i kroničnom boli. Oni su poveznica između bolničkih ustanova i liječnika privatne prakse. U ambulantama za liječenje boli liječnici po potrebi pokreću daljnje dijagnostičke i terapijske korake ili provode praćenje terapije. To pacijentima koji pate od bolova često štedi duga putovanja.
Psihološka terapija boli uključuje, na primjer, kognitivno-bihevioralnu terapiju, dubinski psihološki tretman, terapiju opuštanja, biofeedback, hipnozu i prihvaćanje boli.
Tehnike opuštanja
Kronična bol obično znači trajni stres za oboljele, povezan s tjeskobom, frustracijom, očajem i depresivnim raspoloženjem. Takve negativne emocije pojačavaju bol. No, imate priliku i sami postati aktivni:
Tehnike opuštanja pomažu prekinuti ovaj začarani krug. Prikladne tehnike uključuju autogeni trening, biofeedback, meditaciju, jogu, progresivno opuštanje mišića i trening svjesnosti. Oni utječu na percepciju boli, podržavaju kontrolu boli i stimuliraju tjelesnu moć samoiscjeljenja.
Komplementarna medicina
Komplementarna medicina odnosi se na metode liječenja koje se koriste kao dopuna konvencionalnoj medicini. Pitajte iskusnog terapeuta o sljedećim postupcima:
- Akupunktura: Terapeut stavlja tanke iglice koje bi trebale pozitivno utjecati na bol
- Akupresura: Pritiskom vršcima prstiju stimuliraju se određene točke, što bi trebalo smanjiti bol
- Osteopatija: Holistička terapija koja se izvodi rukama; potrebno je korigirati funkcionalne poremećaje
- Terapija magnetnim poljem: magnetska polja se koriste za ublažavanje boli
- Refleksna terapija: stimulacija određenih zona na površini kože koje su povezane s unutarnjim organima; npr. refleksna masaža
Schuesslerove soli: Schüßlerove soli su također među komplementarnim metodama i mogu se uzimati za tegobe. Na primjer, za kronične bolove u leđima preporučuju se Schüßlerove soli br. 9 Natrium phosphoricum, br. 11 Silicea, br. 1 Calcium fluoratum i br. 2 Calcium phosphoricum.
Tablete se uzimaju uzlaznim redoslijedom, tj. prvo oko tjedan dana br. 9, zatim dodatno br. 11 i tako dalje. Neka vam se tablete svaki put otope u ustima. Za manje bolove uzimajte tablete jednom dnevno; kod jačih kroničnih bolova uzimajte ih do deset puta dnevno.
Zatražite savjet o uzimanju Schüßlerovih soli od terapeuta!
Ako tegobe potraju dulje vrijeme, ne poboljšaju se ili se čak pogoršaju, uvijek se trebate obratiti liječniku. Koncept Schüßlerovih soli i njihova specifična učinkovitost kontroverzni su u znanosti i nisu jasno dokazani studijama.
Uzroci i moguće bolesti
Pojednostavljeno, kronična bol se može podijeliti u tri kategorije:
1. kronična bol kao popratni simptom tjelesnog poremećaja: to uključuje, s jedne strane, normalnu bol koja prati tjelesni poremećaj kao što je reumatizam, osteoartritis, osteoporoza ili oštećenje živaca. S druge strane, ova kategorija uključuje neobičnu bol, kao što je fantomska bol nakon amputacije.
Uključene su i tegobe u kontekstu kompleksnog regionalnog bolnog sindroma (CRPS). Ovo je uporna, regionalna bol koja je nesrazmjerno duga i intenzivna. Nije povezan s traumom koja ga je pokrenula (kao što je oštećenje živaca) i ne može se objasniti drugim uzrocima.
2. djelomično objašnjiva fizička bol s pratećom psihičkom bolešću (komorbiditet): To uključuje kroničnu bol povezanu s oštećenjem tkiva koje je pogoršano psihološkim čimbenicima. Jedan primjer je bol u leđima koja se širi u nogu uzrokovana hernijom diska u lumbalnoj kralježnici (lumboischialgia). Pogoršavaju se, primjerice, neadekvatnim suočavanjem s bolešću, anksioznim poremećajem ili depresivnim poremećajima.
3. kronična bol kao izraz primarno psihičke bolesti: kronična bol javlja se prvenstveno u vezi s depresivnim poremećajima, ali i uz anksiozne poremećaje, posttraumatski stresni poremećaj ili druge psihičke bolesti.
Kronični oblici boli
Najčešći oblici boli, koji ponekad imaju kroničan tijek, uključuju:
- Glavobolje poput kronične migrene, kronične tenzijske glavobolje
- Bol u leđima poput kronične križobolje
- Bolovi u mišićima kao kod fibromialgije (kronični bolni poremećaj koji zahvaća ne samo mišiće već i tetive i zglobove)
- Bolovi u zglobovima kao kod osteoartritisa, reumatoidnog artritisa
- Bol u tumoru
- Bol u živcu (npr. zbog disk hernije koja pritišće korijen živca).
- Gastrointestinalna bol (npr. sindrom iritabilnog crijeva, iritabilni želudac)
- Bol u duši (= somatoformni bolni poremećaj): bol u različitim dijelovima tijela za koji nije pronađen fizički uzrok.
- Bol u donjem dijelu trbuha kod žena (npr. zbog endometrioze, nakupljanja tkiva izvan maternice).
- Fantomska bol (tijekom amputacija, nakon vađenja zuba)
- Kompleksni regionalni bolni sindrom (CRPS): ponekad se javlja nakon teških ozljeda ruku ili nogu; složeni simptomi uključuju bol, upalu, smanjen raspon pokreta i snage
- Sindrom nemirnih nogu (RLS): neurološki poremećaj s osjećajima i bolovima u nogama/rukama
Kada posjetiti liječnika?
Obavezno posjetite liječnika ako:
- imate upornu ili ponavljajuću bol nejasnog uzroka
- Bolovi su sve jači
- Bol je popraćena drugim simptomima, na primjer, kroničnim bolovima u leđima s utrnulošću u nogama ili kroničnim glavoboljama s poremećajem svijesti
- Na vaš svakodnevni život i kvalitetu života utječe kronična bol (psihološki stres)
Što liječnik radi?
Prvo će liječnik s Vama obaviti detaljan razgovor o Vašoj povijesti bolesti (anamnezi). U fokusu će biti sljedeća pitanja:
- Koliko dugo imate kronične bolove?
- Gdje se to događa?
- Kako se osjeća kronična bol (karakter boli)?
- Koliko su jaki bolovi?
- Jesu li ih pokrenuli, pojačali ili ublažili čimbenici kao što su vježbanje, hladnoća, vrućina, stres itd.?
Liječnik također treba podatke o smetnjama vezanim uz bol u svakodnevnom životu, svim drugim tegobama (kao što su poremećaji spavanja, probavni problemi), prethodnim i sadašnjim bolestima, operacijama i prethodnim terapijama.
Psihosocijalne informacije također su važne za liječnika, primjerice, informacije o obrazovanju i zanimanju, situaciji na poslu, zadovoljstvu, obiteljskom statusu te eventualnim trenutnim sukobima i stresovima.
Nakon toga slijedi temeljit fizički pregled. Ovisno o vrsti kronične boli (npr. glavobolja, bol u leđima) i podacima s razgovora, liječnik započinje daljnje pretrage. Tu spadaju, primjerice, neurološki, ortopedski ili internistički pregledi.
Po potrebi se koriste i slikovni postupci kao što su ultrazvuk, rendgensko snimanje, kompjutorska tomografija (CT) ili magnetska rezonancija (MRI). Krvni testovi i elektrofiziološki pregledi (kao što je mjerenje brzine vodljivosti živaca) ponekad su također korisni.
