Što je jod?
Jod je vitalni element u tragovima koji je hitno potreban za rad ljudske štitnjače. Središnja je komponenta hormona štitnjače, koji uglavnom reguliraju energetski metabolizam.
Osim toga, uključeni su u procese formiranja kostiju, rasta i razvoja mozga. Ako postoji produljeni (kronični) nedostatak joda, štitnjača se povećava (guša).
Kako djeluje jod?
Jod se apsorbira hranom i metabolizira u štitnoj žlijezdi. S osiguranim jodom, štitnjača stvara i tiroksin (T3) i trijodtironin (T4) – dva važna hormona štitnjače.
Fino usklađena interakcija oba hormona značajno kontrolira tjelesni energetski metabolizam.
Ako tijelo proizvodi premalo hormona štitnjače, radi se o smanjenom radu štitnjače (hipotireoza). Ovo može imati mnogo uzroka. Na primjer, može biti posljedica autoimune reakcije protiv štitnjače (npr. Hashimotov tireoiditis), kirurškog odstranjenja štitnjače ili (kronično) izraženog nedostatka joda.
Ovisno o uzroku, hipotireoza se može razviti i podmuklo te se između ostalog očituje problemima koncentracije ili negativno utječe na psihu.
Koliko joda trebate dnevno?
U prosjeku, tijelo treba oko 150 – 200 mikrograma joda dnevno kako bi stvorilo dovoljnu količinu hormona štitnjače – međutim, stvarna količina ovisi o dobi.
Žene koje su trudne ili dojilje mogu imati povećanu potrebu za jodom. Međutim, studije na temu joda u trudnoći još nisu jasne – sva pitanja o mogućoj nadoknadi joda u trudnoći unaprijed razjasnite sa svojim liječnikom.
Njemačko nutricionističko društvo nudi sljedeću orijentaciju za preporučeni dnevni unos joda:
- Dojenčad i mala djeca do 12 mjeseci: 40 – 80 mikrograma
- Djeca do 10 godina: 100 – 140 mikrograma
- Djeca do 15 godina: 180 – 200 mikrograma
- Adolescenti i odrasli od 15 do 51 godine: 200 mikrograma
- Odrasli od 51 godine: 180 mikrograma
- Trudnice: 230 mikrograma
- Dojilje: 260 mikrograma
Koja hrana sadrži jod?
Međutim, u Njemačkoj je sadržaj joda u tlu nizak. Posljedično, hrana proizvedena na njemu također je općenito niska u jodu. Ovisno o vrsti gnojidbe tla, količini joda dodanoj hrani za životinje ili dodavanju jodirane kuhinjske soli prerađenoj hrani, sadržaj može jako varirati.
U pravilu, dnevne potrebe za jodom danas se mogu adekvatno pokriti uravnoteženom i svjesnom prehranom. Čak i štedljivo, umjereno korištenje jodirane kuhinjske soli obično može učinkovito spriječiti nedostatak. Međutim, nikad ne smijete sami uzimati (male doze) tablete joda koje su dostupne u ljekarnama bez savjetovanja s liječnikom! Ako sumnjate da možda imate manjak joda, svakako biste to trebali razjasniti liječniku.
Što se događa u slučaju nedostatka joda?
Međutim, ako nedostatak joda potraje dulje vrijeme, postaje kroničan. Tijelo reagira ubrzanim rastom štitnjače (guša). Na taj način pokušava proizvesti veću količinu hormona štitnjače. Međutim, to ne uspijeva u slučaju trajnog nedostatka joda.
Više informacija o nedostatku joda možete pronaći ovdje.
Kako se previše joda manifestira u tijelu?
Pretjerani unos joda može biti opasan za određene ljude. Konkretno, starije osobe ili pacijenti s neotkrivenim čvorovima štitnjače mogu razviti hipertireozu opasnu po život ako uzmu previše joda.
Ostale primjene i uloga joda u medicini
U medicini, jod ima i druge važne primjene: na primjer, koristi se u radiojodnoj terapiji raka štitnjače. To uključuje ciljano lokalno zračenje štitnjače namjerno primijenjenim molekulama radioaktivnog joda.
Liječnici također koriste svojstva molekula joda u dijagnostici: budući da one mogu utjecati na rendgenske zrake, kontrastna sredstva koja sadrže jod (npr. jodbenzojeva kiselina) koriste se u određenim nuklearnim medicinskim pregledima (scintigrafija).
Osim toga, elementarni jod ima dezinfekcijski učinak. Stoga je glavna komponenta Betaisodone – germicidnog antiseptika koji podupire zacjeljivanje rana.
