Tremor: definicija, simptomi, uzroci

Kratak pregled

  • Uzroci: Na primjer, uzbuđenje, hladnoća, ali i razne bolesti (kao što su Parkinsonova bolest, multipla skleroza, moždani udar, oštećenje živaca, hipertireoza, Wilsonova bolest, Alzheimerova bolest, zatajenje jetre), alkohol i lijekovi
  • Simptomi: Tremor se manifestira pravilnim, ritmičkim kontrakcijama mišića. Tijek varira ovisno o vrsti tremora
  • Kada potražiti liječnika: ako drhtanje mišića traje dulje vrijeme i za to nema očitog objašnjenja
  • Liječenje: Ovisno o okidaču tremora, npr. lijekovima, radnom terapijom, srčanim stimulatorima, vježbama opuštanja
  • Dijagnostika: Razgovor s pacijentom, fizikalni i neurološki pregled, krvna slika, elektromiografija (EMG), kompjutorska tomografija (CT), magnetska rezonancija (MRI), pregled likvora

Što je tremor?

Situacija je drugačija ako je podrhtavanje jače i otežava određene radnje. Tada tremor postaje značajniji za oboljele. To već može biti slučaj ako drhtimo od hladnoće, koljena nam "klecaju" od uzbuđenja ili nam mišići drhte od iscrpljenosti. No, možda drhtimo i zbog (teške) bolesti.

Tremor se očituje nehotičnim i ritmičnim drhtanjem glave, ekstremiteta ili cijelog tijela.

Neki ljudi pate od tremora u tolikoj mjeri da ih to značajno otežava u svakodnevnim aktivnostima kao što su jelo ili pisanje. Za druge je tremor toliko blag da nema patološku vrijednost.

Vrste tremora

Liječnici razlikuju tremor u mirovanju, koji se javlja kada je odgovarajući dio tijela opušten, i tzv. akcijski tremor. Potonji se pak mogu podijeliti u tri kategorije:

  • Tremor pokreta javlja se kod pokreta koji se izvode nehotično, tj. nesvjesno ili ciljano, primjerice pijenje iz šalice.
  • Tremor namjere javlja se kada se cilja vrlo specifičan cilj, na primjer kada želite prstom dotaknuti vrh nosa. Kod osoba s intencijskim tremorom amplituda, odnosno amplituda drhtanja raste što se ruka više približava ciljanom predmetu. To je poseban oblik tremora pokreta.

Tremor se stoga može pojaviti u određenim situacijama, prilikom obavljanja određene aktivnosti kao što je pisanje (tremor specifičan za zadatak) ili pri zauzimanju određenog položaja (tremor specifičan za položaj).

Tremor se također dijeli na različite oblike ovisno o učestalosti i intenzitetu:

  • Niskofrekventni, relativno sveobuhvatni tremor s frekvencijom manjom od četiri "otkucaja" u sekundi (dva do četiri Hz)
  • Tremor visoke frekvencije, koji se manifestira kao fini tremor do 15 Hz

Tremor se također može podijeliti prema lokalizaciji: tremor glave, ruku ili nogu.

Različite vrste tremora uključuju esencijalni tremor, distonički tremor, ortostatski tremor i psihogeni tremor.

Vrsta tremora daje liječniku naznake o uzroku drhtanja mišića.

Kako napreduje esencijalni tremor?

Esencijalni (ponekad se naziva i "esencijalni") tremor je najčešći oblik tremora i javlja se u bilo kojoj dobi. Pacijenti s esencijalnim tremorom možda će morati promijeniti posao zbog tremora ili možda neće moći raditi, što znači da će možda morati otići u mirovinu.

Međutim, ovisno o obliku, tremor se može manifestirati na različite načine. Primjeri za to su

  • Ortostatski tremor: Tipičan je visokofrekventni tremor mišića nogu, koji nije uvijek vidljiv. Stav oboljele osobe postaje nestabilan. Povremeno imaju i nesiguran hod s odgovarajućom tendencijom pada.
  • Tremor kod Parkinsonove bolesti: Parkinsonovi pacijenti uglavnom pate od tremora u mirovanju (tremor se javlja npr. kada ruka leži u krilu). Tremor mišića se djelomično popravlja tijekom kretanja.
  • Holmesov tremor: Javlja se spor, neritmičan tremor.
  • Tremor mekog nepca: manifestira se ritmičkim pokretima mekog nepca (= mekog dijela nepca).
  • Psihogeni tremor: Tipično, tremor se javlja samo povremeno i u različitim stupnjevima. Također se smanjuje kada je pogođena osoba ometena.

Koji su mogući uzroci?

Poseban slučaj je tzv. psihogeni tremor, koji se javlja kao posljedica snažnog emocionalnog stresa. Na primjer, traumatizirani vojnici mogu biti pogođeni - prije su se zvali "ratni potresi".

Intencionalno podrhtavanje često nastaje u malom mozgu, zbog čega se naziva i cerebelarni tremor.

Fizički uzroci tremora

U nekim slučajevima, tjelesna bolest je uzrok drhtanja mišića. Primjeri su

  • Esencijalni/esencijalni tremor: Nije poznato što ga izaziva, ali pretpostavlja se genetski uzrok. Esencijalni tremor javlja se u obiteljima, ali se javlja i bez obiteljske predispozicije.
  • Ortostatski tremor: Uzrok ortostatskog tremora nije poznat. Može se javiti kao tzv. sekundarni ortostatski tremor kod Parkinsonove bolesti ili nakon manjeg oštećenja moždanog debla.
  • Distonija: poremećaj u motoričkim centrima mozga. To dovodi do patološkog, nevoljnog naprezanja mišića, što rezultira nepravilnim držanjem. Na primjer, oboljeli naginju glavu neprirodno u jednom smjeru (distonički tortikolis). Distonija je popraćena tremorom ili se kao takva najavljuje.
  • Hipertireoza (pretjerano aktivna štitnjača): Kod hipertireoze, štitnjača proizvodi previše hormona. Posljedica je psihomotorna agitacija: pacijenti su nemirni, nervozni i često pokazuju drhtanje prstiju.
  • Gravesova bolest (autoimuna hipertireoza): Gravesova bolest je autoimuna upala štitnjače. To dovodi do hipertireoze, koja može biti popraćena drhtanjem.
  • Multipla skleroza: Osobe s multiplom sklerozom također često pate od tremora. To je potaknuto upalom u mozgu pacijenta.
  • Osim toga, moždani udar ponekad izaziva takozvani Holmesov tremor, koji je uzrokovan oštećenjem prijelaza iz moždanog debla u srednji mozak. Nedavna istraživanja također povezuju moždane udare s razvojem Parkinsonove bolesti.
  • Upala mozga (encefalitis): upala mozga, na primjer kao posljedica infekcije ospicama, rubeolom ili KME, povezana je s oštećenjem živčanih stanica. To može izazvati tremor.
  • Wilsonova bolest: kod ove bolesti poremećen je metabolizam bakra u jetri. Kao rezultat toga, tijelo skladišti više vitalnog elementa u tragovima u jetri, očima i mozgu, što dovodi do funkcionalnih poremećaja i drhtanja.
  • Alzheimerova bolest: Kod Alzheimerove bolesti dolazi do degeneracije živčanih stanica u mozgu. Osim gubitka pamćenja i sposobnosti razmišljanja, posljedice su i motorički poremećaji te tremor.
  • Zatajenje jetre: Jetra je najvažniji organ za detoksikaciju tijela. Ako ne uspije, nakupljaju se toksični produkti metabolizma, što također može rezultirati neurološkim i motoričkim poremećajima. Tremor je jedan od simptoma zatajenja jetre.
  • Oštećenje živaca: Oštećenje živaca (neuropatije), poput otrovnih tvari, dijabetesa ili određenih zaraznih bolesti, također se može manifestirati drhtanjem. Stručnjaci tada govore o neuropatskom tremoru.
  • Nepčani tremor (drhtanje mekog nepca): Nastaje između ostalog nakon oštećenja malog mozga (simptomatski tremor mekog nepca). Uzrok esencijalnog tremora mekog nepca nije jasan. Često je popraćeno škljocanjem u uhu.
  • Nuspojave lijekova: Neki lijekovi mogu izazvati tremor kao nuspojavu. Tu spadaju, primjerice, neuroleptici koje liječnici koriste za liječenje psihoza i antidepresivi koji se koriste za liječenje depresije te opsesivno-kompulzivnih poremećaja, anksioznih poremećaja i napadaja panike.
  • Trovanje: Trovanje teškim metalima (živa, arsen, olovo itd.) također često uzrokuje drhtanje uz druge simptome.

Kada posjetiti liječnika?

Tremor ne zahtijeva uvijek liječenje. Međutim, posjetite liječnika ako drhtanje mišića traje dulje vrijeme i nema očitog objašnjenja za to, poput vrućice, šoka ili prehlade. Tremor tada može biti znak (ozbiljne) bolesti koju treba liječiti liječnik.

Tremor: Liječenje

Terapija lijekovima

U mnogim slučajevima tremor (npr. esencijalni tremor) može se liječiti lijekovima, čak i ako izlječenje nije uvijek moguće. Na primjer, koriste se sljedeće

  • Beta blokatori: Liječenje esencijalnog tremora uključuje primjenu beta blokatora. Liječnici također često propisuju ove lijekove za visoki krvni tlak.
  • Antikonvulzivi: Posebno su korisni za drhtanje mišića s velikom amplitudom.
  • L-Dopa: Tremori uzrokovani Parkinsonovom bolešću poboljšavaju se primjenom L-Dope.
  • Injekcije botoxa: Pomažu kod drhtanja glasa i drhtanja glave u mnogim slučajevima. Botulinum toksin smanjuje prijenos ekscitacije na mišiće. Na taj se način kontrakcija mišića smanjuje ili potpuno prestaje.

Pacemaker mozga

Radna terapija

U sklopu radne terapije pacijenti uče kako se lakše nositi s tremorom. Ako drhtanje značajno ometa pisanje, na primjer, može biti korisno praviti česte pauze u pisanju, pisati samo tiskanim slovima ili povećati površinu šake. Lakše ćete se nositi s podrhtavanjem pri jelu ako se tijekom jela laktovima oslonite na ploču stola.

Trema: Što možete učiniti sami

Čak i ako je drhtanje mišića organsko, često se povećava s mentalnom napetošću. Vježbe opuštanja poput autogenog treninga, progresivne relaksacije mišića po Jacobsonu, joge ili meditacije stoga mogu imati blagotvoran učinak. Stoga je učenje metode opuštanja vrlo korisno za osobe s tremorom.

Dijagnoza tremora: što liječnik radi?

Prije svega, liječnik razgovara s pacijentom kako bi saznao njegovu povijest bolesti (anamnezu). Moguća pitanja uključuju:

  • Koliko dugo patite od tremora?
  • Koji dijelovi vašeg tijela drhte?
  • Javlja li se tremor mišića u mirovanju ili uglavnom tijekom kretanja?
  • Koja je učestalost podrhtavanja?
  • Kolika je amplituda, odnosno koliko su podrhtavanja raširena?
  • Imate li neke osnovne bolesti (npr. dijabetes, bolest jetre)?
  • Uzimate li kakve lijekove? Ako da, koje?

Ispiti

Po potrebi će anamneza biti popraćena raznim pregledima – s ciljem utvrđivanja određenih bolesti kao uzroka tremora. To uključuje

  • Fizički pregled: služi za utvrđivanje znakova drugih temeljnih bolesti. Liječnik će se posebno usredotočiti na simptome koji ukazuju na hormonsku disfunkciju kao što je hipertireoza ili disfunkcija nadbubrežne žlijezde.
  • Krvni testovi: Krvne vrijednosti između ostalog daju informacije o funkciji jetre, bubrega i štitnjače. Krvne pretrage također daju informacije o određenim infekcijama i trovanjima.
  • Elektromiografija (EMG): Ovo testira prirodnu električnu aktivnost mišića. To daje informacije o radu mišića i mozga. Uz pomoć EMG-a tremor se može precizno dokumentirati.
  • Magnetska rezonancija (MRI): Ova pretraga, također poznata kao magnetska rezonancija (MRI), može se koristiti za određivanje pati li pacijent od oštećenja mozga – na primjer nakon moždanog udara – ili tumora.
  • Kompjuterizirana tomografija (CT): Ovo također pomaže u prepoznavanju različitih uzroka tremora (kao što je moždani udar).
  • Pregled cerebrospinalne tekućine: Liječnik uzima uzorak cerebrospinalne tekućine iz spinalnog kanala (lumbalna punkcija) da bi ga pregledao u laboratoriju – npr. ako se sumnja na multiplu sklerozu.

Često postavljana pitanja o tremoru

Što je tremor?

Tremor je nevoljno i ritmično drhtanje ili drhtanje dijela tijela. Obično se javlja u šakama, ali može zahvatiti i ruke, noge, glavu ili druge dijelove tijela. Najčešći oblik je esencijalni tremor, koji se javlja bez poznatog uzroka.

Zašto imate tremor?

Tremor se javlja kada područja mozga koja kontroliraju mišiće ne funkcioniraju ispravno. Okidači uključuju bolesti živčanog sustava, zlouporabu alkohola ili droga ili pretjeranu konzumaciju kofeina. Stres i tjeskoba također uzrokuju tremor. Osim toga, određeni lijekovi mogu potaknuti ili pojačati tremor.

Koje bolesti izazivaju tremor?

Može li se tremor izliječiti?

Ne, tremor povezan s bolešću obično se ne može izliječiti. No, može se, primjerice, lijekovima staviti pod kontrolu i ublažiti simptome. U drugim slučajevima tremora, kao što je prekomjerna konzumacija kofeina, uzrok, a time i tremor, može se otkloniti.

Je li tremor opasan?

Tremor je sam po sebi bezopasan, ali može ukazivati ​​na ozbiljne bolesti poput Parkinsonove bolesti. Također otežava svakodnevne aktivnosti, što pak narušava kvalitetu života. Ako se pojavi podrhtavanje, trebali biste potražiti savjet liječnika kako biste razjasnili uzrok i liječili ga ako je potrebno.

Što je napadaj tremora?

'Napadaj tremora' je kolokvijalni izraz. Znači da se podrhtavanje, odnosno podrhtavanje, javlja češće kroz određeno vrijeme. No do sljedećeg napadaja tremor se ponovno smanjuje ili potpuno nestaje. Povećava se pod stresom, na primjer, i poboljšava tijekom razdoblja odmora.

Esencijalni tremor je najčešći oblik tremora koji se uglavnom javlja kod starijih osoba. Stres i emocije pojačavaju ovaj oblik tremora. Točan uzrok je nepoznat. Međutim, čini se da genetski čimbenici igraju ulogu.

Što se može učiniti za liječenje tremora?

Točno liječenje tremora ovisi o njegovom uzroku. Određeni lijekovi za srčanu aritmiju (beta blokatori) ili epilepsiju (antiepileptički lijekovi) mogu smanjiti tremor. Ciljane vježbe, fizioterapija, manje kofeina i manje stresa također mogu pomoći. U teškim slučajevima može biti korisna duboka stimulacija mozga. Pitajte liječnika za savjet o tome što možete učiniti za liječenje vašeg tremora.