Kratak pregled
- Simptomi: crvena glava, jaka glavobolja, pritisak u glavi, krvarenje iz nosa, mučnina, povraćanje, drhtanje; u hitnim slučajevima hipertenzije: stezanje u prsima, otežano disanje, utrnulost i poremećaji vida
- Uzroci: Pogoršanje postojećeg visokog krvnog tlaka (vjerojatno zbog prekida uzimanja lijekova), rjeđe druge bolesti poput disfunkcije bubrega ili bolesti organa koji proizvode hormone, zlouporaba droga, odvikavanje od alkohola
- Liječenje: Praćenje krvnog tlaka uz brzo, ali postupno snižavanje krvnog tlaka primjenom lijekova (ambulantno ili bolnički); u hitnim slučajevima, trenutačno sniženje krvnog tlaka uz pažljivo praćenje krvnog tlaka u jedinici intenzivne njege
- Pregledi i dijagnoza: Fizikalni pregled, mjerenje krvnog tlaka, po potrebi pretrage krvi i urina
- Tijek i prognoza: Uz trenutno liječenje, prognoza je obično dobra i krvni se tlak vraća na normalu unutar 24 sata; u hitnim slučajevima, ovisno o opsegu oštećenja organa
- Prevencija: Redovita kontrola krvnog tlaka i pažljivo uzimanje lijekova
Što je hipertenzivna kriza ili hitna hipertenzija?
U hipertenzivnoj krizi krvni tlak vrlo brzo raste do kritičnih razina. Oni prelaze 230 mmHg (tj. milimetara Hg) za sistolički tlak i 130 mmHg za dijastolički krvni tlak. Normalno, zdrav krvni tlak je oko 120 do 80 mmHg.
Nasuprot tome, u slučaju hipertenzije postoji opasnost po život jer je već došlo do oštećenja organa. Međutim, postoji mogućnost da se hipertenzivna kriza – osobito ako se ne liječi na vrijeme – brzo pretvori u hipertenzivno hitno stanje.
Koji su znakovi hipertenzivne krize?
Hipertenzivna kriza ne uzrokuje uvijek jasne simptome. Osobito kod ljudi koji već dulje vrijeme imaju visoki krvni tlak, simptomi su često nekarakteristični. Sljedeći simptomi mogu ukazivati na hipertenzivno iskakanje iz tračnica:
- Crvena glava
- Glavobolja ili jak pritisak u glavi
- Mučnina i povračanje
- krvarenja iz nosa
- Jako drhtanje
U hitnim slučajevima hipertenzije simptomi su očitiji. Na primjer, događa se sljedeće
- Iznenadno stezanje u prsima (angina pektoris)
- Otežano disanje s šumovima (zbog nakupljanja vode u plućima), otežano disanje (apneja)
- Poremećaji vida
- utrnulost
Što uzrokuje hipertenzivnu krizu?
Hipertenzivna kriza ima mnogo mogućih uzroka. Obično se javlja u vezi s postojećim povišenim krvnim tlakom (primarna ili sekundarna arterijska hipertenzija), ponekad povezanom s naglim prekidom uzimanja antihipertenziva.
Slično tome, određene bolesti organa koji proizvode hormone mogu dovesti do iznenadnog otpuštanja velike količine glasničkih tvari koje izazivaju krvni tlak, što uzrokuje porast krvnog tlaka do opasnih razina unutar nekoliko minuta. To se može dogoditi, primjerice, kod feokromocitoma (tumor srži nadbubrežne žlijezde).
Rjeđe, odvikavanje od alkohola ili zlouporaba droga (kokain, amfetamini) dovodi do krize krvnog tlaka.
U slučaju hipertenzivne krize odmah posjetite liječnika
Ako se sumnja na hipertenzivnu krizu, važno je djelovati odmah! To je jedini način da se spriječi moguće oštećenje organa. U pravilu, liječnici u početku promatraju bolesnika s hipertenzivnom iskakanjem iz tračnica u bolnici (stacionarno).
Za liječenje se koriste antihipertenzivi koji polagano snižavaju krvni tlak. Istodobno, liječnik pažljivo prati pada li krvni tlak. Cilj tretmana je učinkovito sniženje krvnog tlaka na nekritičnu razinu unutar 24 sata. Lijekove je moguće primijeniti kod kuće, tj. ambulantno kod npr. obiteljskog liječnika.
U hitnom slučaju hipertenzije odmah nazovite hitnu medicinsku pomoć (dežurni broj 112)!
Kako prepoznati hipertenzivnu krizu?
Liječnik hitne pomoći ili obiteljski liječnik obično su osobe kojima se treba obratiti u slučaju hipertenzivne krize. Prvo će pacijenta fizički pregledati i izmjeriti krvni tlak. U većini slučajeva to im omogućuje da utvrde i potvrde da je krvni tlak visok.
Ovisno o tjelesnom stanju pacijenta i postojećim simptomima, mogu biti potrebni daljnji pregledi, osobito ako postoje već postojeća stanja. Na primjer, liječnici obično uzimaju uzorak krvi i urina.
Više o pretragama pročitajte u članku Hipertenzija.
Koliko dugo traje hipertenzivna kriza?
Prognoza za hipertenzivnu krizu znatno je bolja nego za hitnu hipertenziju. Obično je moguće uspješno sniziti krvni tlak lijekovima u potrebnom vremenu (oko 24 sata) bez oštećenja organa.
U hitnim slučajevima hipertenzije važno je sniziti krvni tlak odmah i na vrlo kontroliran način. Prognoza ovisi o tome je li uspostavljeno funkcioniranje organa ili su izbjegnuta sekundarna oštećenja (npr. zbog moždanog udara, oštećenja bubrega ili oka).
Hipertenzivna kriza se može izbjeći
Hipertenzivna kriza obično se javlja kada se postojeći visoki krvni tlak pogorša. To se može spriječiti tako da oboljeli sami redovito provjeravaju krvni tlak ili ga daju provjeriti liječniku. Također je važno pažljivo uzimati propisane lijekove.
