Kratak pregled
- Što su promjene raspoloženja? Brze promjene raspoloženja od radosti ili euforije do tuge ili agresivnosti i obrnuto. Mogu biti “normalni” (fiziološki) ili patološki (patološki).
- Kada posjetiti liječnika? U slučaju teških, dugotrajnih ili ponavljajućih promjena raspoloženja bez utvrđenog uzroka. Ako se istodobno pojave drugi psihološki ili fizički simptomi. U slučaju promjena raspoloženja tijekom puberteta, ako se pojave dodatne tegobe kao što su stalna tuga, agresivnost ili poremećaji prehrane.
- Liječenje: Odgovarajuće medicinsko liječenje uzroka povezanih s bolešću. Kod blagih promjena raspoloženja može se i sam aktivirati, npr. ljekovitim biljkama, omega-3 masnim kiselinama, vitaminom B6, L-triptofanom, homeopatijom.
Promjene raspoloženja: uzroci
Najvažniji uzroci promjene raspoloženja navedeni su u nastavku:
Pubertet, PMS, menopauza
Tijekom puberteta mnogi su adolescenti skloni razdražljivosti i nasilnim promjenama raspoloženja zbog fizičkih i emocionalnih promjena.
Menopauza (klimakterijum) često je praćena simptomima kao što su valovi vrućine, vrtoglavica, mučnina i promjene raspoloženja.
Nedostatak minerala ili šećera
Hipoglikemija je još jedan mogući uzrok. Tipični simptomi uključuju iscrpljenost, glavobolje, probleme s koncentracijom, noćna buđenja i želju za slatkim. Ali promjene raspoloženja također mogu pratiti hipoglikemiju.
Mentalni i živčani poremećaji
Razne bolesti živčanog sustava, kao i psihičke tegobe mogu utjecati na raspoloženje. To uključuje:
- Bipolarni afektivni poremećaj (manično-depresivna bolest): Ekstremne promjene raspoloženja karakteriziraju bipolarni afektivni poremećaj – izmjenjuju se euforija (manija) i ekstremna potištenost (depresija).
- Granični poremećaj: Ljudima s graničnim sindromom teško je regulirati svoje divlje fluktuirajuće emocije. Između ostalog, pate od nasilnih, nepredvidivih promjena raspoloženja.
- Multipla skleroza (MS): Popratni simptomi ove kronične upalne bolesti živčanog sustava uključuju psihičke poremećaje s promjenama raspoloženja i reaktivnu depresiju.
- Parkinsonova bolest (drhtajuća paraliza): Glavni simptomi poremećaja kretanja (do nepokretnosti), tremor u mirovanju i ukočenost mišića mogu biti popraćeni promjenama raspoloženja i/ili poremećajima spavanja.
Ostale bolesti
- Ovisnost o drogama: Mnogi ovisnici pate od emocionalnih poremećaja kao što su simptomi depresije i promjene raspoloženja. To vrijedi i za slučaj ovisnosti o drogama.
Promjene raspoloženja zbog pilule
Žene koje koriste kontracepcijske pilule također su osjetljive na promjene raspoloženja. Na primjer, kombinirani pripravci s estrogenom i progestinom mogu izazvati depresivna raspoloženja kao nuspojavu. Međutim, to se ne odnosi na takozvanu mini-pilulu, koja sadrži samo progestin.
Promjene raspoloženja tijekom trudnoće nisu neuobičajene – hormonalne promjene i psihološki izazovi stoje iza brze promjene između osjećaja sreće i tuge. Obično promjene raspoloženja nestaju same od drugog tromjesečja nadalje.
Promjene raspoloženja kod mladih majki
Postporođajni blues ("baby blues")
Baby blues” obično se javlja između trećeg i desetog dana nakon rođenja. Znakovi uključuju, na primjer, pretjeranu zabrinutost za bebu i budućnost, plačljivost, potištenost, probleme s koncentracijom, razdražljivost, prethodno nepoznatu agresivnost, promjene raspoloženja, osjećaj zbunjenosti te lagane poremećaje spavanja i apetita.
Postporođajna depresija (porođajna depresija)
Postporođajna depresija razvija se u prvih nekoliko tjedana, obično do trećeg mjeseca nakon poroda, i jedna je od najčešćih komplikacija postporođajnog razdoblja. Glavni simptomi su stalna tuga, gubitak volje za životom i interesa (osobito kod bebe) i osjećaj bezvrijednosti.
Postporođajna psihoza
Ovaj teški postporođajni psihički poremećaj vrlo je rijedak. Obično se razvija unutar prvih sati ili dana nakon poroda. Stručnjaci razlikuju tri oblika postporođajne psihoze:
- Tipični za manični oblik su, na primjer, hiperaktivnost, iluzije veličine, niska potreba za snom te motorički nemir i iluzije.
- Shizofreni oblik povezan je s ekstremnom bezvoljnošću, halucinacijama, deluzijama i odvajanjem od stvarnosti, među ostalim simptomima.
Uz ova tri oblika postporođajne psihoze mogu se javiti i mješoviti oblici.
Promjene raspoloženja: Kada biste trebali posjetiti liječnika?
U sljedećim slučajevima, bolje je da se vaši simptomi medicinski razjasne:
- Brza promjena između uspona i padova traje dulje ili se ponavlja više puta.
- Promjene raspoloženja su vrlo jake.
- Primijetili ste druge psihološke i/ili fizičke simptome.
- S promjenama raspoloženja tijekom puberteta javljaju se i dodatne tegobe poput stalne tuge, agresivnosti ili poremećaja prehrane.
Promjene raspoloženja: dijagnoza
Kako bi se otkrio uzrok promjenama raspoloženja ili isključile određene bolesti, dostupne su razne pretrage, npr.
- Fizikalni pregled: Fizikalni pregled je dio rutine za pacijente s nejasnim tegobama kao što su promjene raspoloženja.
- Krvne pretrage: Krvnom slikom može se otkriti nedostatak magnezija ili natrija, kao i moguća ciroza jetre.
- Kompjuterizirana tomografija (CT) i magnetska rezonancija (MRI): Ovo su vrlo detaljni postupci snimanja koji se mogu koristiti za otkrivanje neuroloških poremećaja kao okidača, na primjer, promjena raspoloženja.
- Ultrazvuk (sonografija): Ako liječnik posumnja, na primjer, da iza promjena raspoloženja stoji ciroza jetre, ultrazvučni pregled jetre može dodatno pomoći.
Promjene raspoloženja: liječenje
Što možete učiniti sami
Možete i sami isprobati nekoliko stvari za borbu protiv blagih promjena raspoloženja:
- Tjelovježba: sportska aktivnost ima pozitivan učinak na tjelesno i psihičko blagostanje. Endorfini koji podižu raspoloženje i "hormoni sreće" kao što su dopamin i serotonin oslobađaju se u većim količinama, posebno tijekom treninga izdržljivosti (kao što je hodanje, trčanje, plivanje). Vježba također potiče opuštanje mišića i pomaže u smanjenju stresa.
- Prehrana: Uravnotežena i raznolika prehrana (mnogo biljne hrane dopunjeno mesom, ribom i mliječnim proizvodima) može spriječiti bolesti i osigurati tijelu potrebne hranjive tvari. To ponekad ne utječe samo na tijelo nego i na um.
- Vitamin B6: Studije pokazuju da vitamin B6 može ublažiti tipične simptome PMS-a kao što su promjene raspoloženja, razdražljivost ili tjeskoba. Dodatno uzimanje vitamina B2 i magnezija može biti korisno. O tome razgovarajte sa svojim liječnikom.
- L-triptofan: Prema istraživanjima, ovaj građevni blok proteina (aminokiselina) također ima pozitivan učinak na raspoloženje. L-triptofan se nalazi, primjerice, u mlijeku, siru, govedini, peradi, krumpiru i orašastim plodovima.
- Razmjena s drugima: Osobe koje pate od promjena raspoloženja trebaju razgovarati o svojim osjećajima sa svojim partnerom ili bliskim prijateljima i/ili razmjenjivati ideje s drugim osobama koje pate.
- Homeopatija: Homeopati preporučuju protiv promjena raspoloženja kao što su Cimicifuga D12, Ignatia C30 i Pulsatilla D12.
Koncept homeopatije i njezina specifična učinkovitost kontroverzni su u znanosti i nisu jasno dokazani studijama.
