Kratak pregled
- Uzroci: Oslabljeni ligamenti i mišići u području zdjelice, nepravilno naprezanje zbog dizanja utega, jaka prekomjerna tjelesna težina, kronični zatvor, slabo vezivno tkivo, porod.
- Terapija: Vježbe za zdjelicu, hormonska terapija u menopauzi, kirurške korekcije, pesar
- Simptomi: bol u donjem dijelu trbuha ili leđa, osjećaj pritiska u vagini, bol pri mokrenju ili defekaciji, stresna inkontinencija, na primjer pri kašljanju, infekcije mokraćnog sustava, vraćanje urina u bubreg (vrlo rijetko)
- Dijagnoza: Ginekološki pregled vaginalnim ogledalom i palpacijom, stres test kašlja, eventualno ultrazvučni pregled i kontrola urina.
- Prognoza: Odgovarajućim liječenjem i preventivnim mjerama može se spriječiti ponovna pojava prolapsa.
- Prevencija: Spriječite recidiv preventivnim mjerama kao što su redovita tjelovježba i vježbanje dna zdjelice, izbjegavajte dizanje utega, smanjite prekomjernu težinu.
Što je prolaps maternice i vaginalni prolaps?
Kada postoji opće spuštanje dna zdjelice, liječnici to nazivaju genitalnim spuštanjem ili descensus genitalis. U tom slučaju maternica, mokraćni mjehur, rektum, rektum ili rodnica “vise” niže u zdjelici nego inače.
Descensus uteri odnosi se na spuštanje maternice. U ekstremnim slučajevima, maternica čak djelomično ili potpuno strši kroz rodnicu prema van. Liječnici tada govore o spuštenoj maternici (prolapsu maternice). U blagim slučajevima, prolaps maternice je asimptomatski. Međutim, u većini slučajeva javljaju se različite tegobe.
Osim ispadanja maternice postoji i ispadanje rodnice (descensus vaginae). U tom slučaju vagina se spusti prema dolje tako da se vagina izboči kroz vaginalni otvor. Ako dijelovi rodnice vise van, to se zove prolaps rodnice (prolaps vaginae ili vaginalni prolaps).
Sveukupno, između 30 i 50 posto svih žena razvije prolaps dna zdjelice tijekom života. Međutim, simptomi se ne moraju nužno pojaviti. Mnoge žene nemaju nikakvih tegoba s blagim prolapsom, pa on često uopće nije medicinski relevantan. Liječenje je potrebno samo u slučaju težeg spuštanja s vidljivim simptomima ili funkcionalnim oštećenjem i, naravno, u slučaju prolapsa maternice ili rodnice.
Spuštanje u području dna zdjelice ponekad pogađa i mlađe žene. To je osobito slučaj ako postoji kronično slabljenje vezivnog tkiva.
Koji su uzroci i čimbenici rizika?
- Preopterećenje i pogrešno opterećenje dna zdjelice zbog teškog fizičkog rada
- Povećanje tlaka u trbušnoj šupljini zbog bolesti kao što su kronični bronhitis ili kronični zatvor
- Gojaznost
- Opća slabost vezivnog tkiva
Osim toga, kod nekih žena maternica od rođenja leži u zakrivljenom položaju u trbuhu. Takve anomalije položaja također povećavaju rizik od prolapsa maternice. U ovom slučaju, prvi simptomi često se pojavljuju u dobi od 30 godina.
Oslabljeno dno zdjelice nakon poroda
Nakon poroda povećava se vjerojatnost spuštenog dna zdjelice. Ako fetusi imaju veliku težinu, veći je stres na ligamentima u području zdjelice. Ozljede rodnice tijekom poroda također su mogući rizik. Žene koje su imale više djece u životu relativno češće i ranije pate od prolapsa maternice.
Kako se liječi spuštanje dna zdjelice?
Ovisno o stadiju prolapsa maternice ili vagine i dobi oboljele osobe, mogu se razmotriti različite metode liječenja. Uglavnom, terapija je neophodna kada opuštenost uzrokuje nelagodu. Metoda tada ovisi o tome želi li pacijentica i dalje imati djecu.
Kod blažih oblika i kao preventiva, primjerice u trudnoći, pomažu vježbe za zdjelicu. To su posebne vježbe koje posebno jačaju mišiće dna zdjelice. To pomaže u sprječavanju spuštanja zdjeličnih organa. Blagi oblici opadanja mogu se povući sami od sebe, tj. bez posebne medicinske intervencije.
Kirurški zahvat za prolaps maternice ili vaginalni prolaps
U težim slučajevima operacija je neizbježna. U načelu se mogu uzeti u obzir sljedeći „pristupni putovi”:
U najpovoljnijem slučaju, liječnik izvodi operaciju samo kroz vaginu.
Kod laparoskopije se endoskop i kirurški instrument umetnu kroz mali rez na trbušnoj stijenci i na taj način se izvodi operacija.
Ipak, ponekad je potrebno napraviti rez dug oko pet centimetara na donjem dijelu trbuha kroz koji se izvodi operacija.
Tijekom operacije zatežu se mišići zdjelice, a organi koji su se spustili vraćaju u prvobitni položaj. Liječnik uvodi tzv. vaginoplastiku za zatezanje mišića dna zdjelice i jačanje perineuma.
Kod stražnje vaginoplastike, kirurg odvaja vaginalnu kožu od rektuma i uklanja višak istegnute vaginalne kože. Nakon što zašije mjehur ili rektum, ponovno zašije kožu rodnice. U slučaju rektalnog prolapsa dolazi u obzir stražnja vaginoplastika.
Kod takozvane sakrokolpopeksije, liječnik koji operira pričvršćuje vaginalni kraj ili cerviks na sakrum pomoću plastične mrežice. Ovaj postupak je moguć i laparoskopijom uz pomoć endoskopa. Sakrospinalna fiksacija znači da kirurg pričvrsti maternicu ili vaginalni kraj na vlastite pridržne ligamente (ligamente) u zdjelici, čime je podiže.
Koja će se kirurška tehnika koristiti ovisi i o tome postoji li zdrava maternica i želi li pacijentica operaciju očuvanja maternice. Na primjer, sakrospinalna fiksacija je jedna od tih tehnika.
Ako je prolaps maternice ili vagine popraćen nekontroliranim istjecanjem urina (inkontinencija), postoji niz drugih kirurških zahvata kao što je podizanje stijenke rodnice i korekcija kuta vrata uretre mokraćnog mjehura (kolposuspenziju).
Postupak transvaginalne mrežice (TVM) još je jedna opcija za liječenje prolapsa maternice. U ovom postupku liječnik umeće mrežicu između mjehura i dna zdjelice tijekom operacije kroz vaginu.
Njega nakon operacije
Operacija traje oko 30 do 60 minuta i obično se izvodi u općoj anesteziji. Neke bolnice i centri za medicinsku skrb također nude liječenje u lokalnoj anesteziji. Nakon operacije potreban je boravak u bolnici oko dva dana. Komplikacije su vrlo rijetke tijekom operacije. Obično se operirane žene nakon nekoliko dana vraćaju normalnom poslu.
Pesar
Za starije i fizički vrlo slabe žene operacija ne dolazi u obzir. Ovdje se liječenje obično provodi nježno pomoću tzv. pesara. Pesar je oblika čašice, kocke ili prstena, a izrađen je od tvrde gume ili silikona. Pesar umeće liječnik u vaginu i podupire maternicu. Ne ispravlja postojeće spuštanje, već samo sprječava daljnje spuštanje. Važno je da se pesar redovito čisti kod liječnika i da se ponovno postavlja kako ne bi izazivao upalu. U osnovi, može se koristiti samo za liječenje prolapsa maternice ako su perinealni mišići još uvijek dovoljno jaki.
Koje simptome uzrokuje opušteno dno zdjelice?
Kod većine žena prolaps maternice uzrokuje kroničan osjećaj pritiska ili stranih tijela u rodnici, kao i stalno povlačenje prema dolje. To stvara strah da bi nešto moglo “ispasti” iz vagine. Oboljele žene stoga često prekriže noge. Uz to dolazi do pojačane upale i obloga sluznice jer je promijenjena vaginalna flora. Javljaju se i dekubitusi.
Drugi simptom je krvavi iscjedak iz vagine. Ako je prolaps relativno jak, vagina ili maternica mogu se izbočiti kroz vaginalni izlaz i mogu se palpirati.
Infekcije mokraćnog sustava također se mogu pojaviti češće. U ekstremnim slučajevima, mokraćni mjehur se također pomiče ili tone. Kao rezultat toga, urin se vraća u bubreg. Međutim, ova komplikacija je rijetka.
Prema stražnjoj strani, blizu maternice, nalaze se rektum i analni kanal. Ako maternica sklizne prema dolje i natrag, može vršiti pritisak na rektum. Moguće posljedice uključuju zatvor i/ili bolove tijekom pražnjenja crijeva. U izoliranim slučajevima javlja se i fekalna inkontinencija.
Ako prolaps maternice ostane dugo nezamijećen, ona sve više pritišće dno zdjelice. U ekstremnim slučajevima, maternica potpuno ili djelomično viri iz rodnice. Liječnici tada govore o prolapsu maternice ili prolapsu maternice. Ovdje su simptomi očiti: maternica se vizualno može vidjeti izvana.
Kako se ispituje i dijagnosticira prolaps dna zdjelice?
Liječnik zatim ginekološkim pregledom postavlja jasnu dijagnozu. Vaginalnim zrcalom pregledava vaginu i palpira trbušne organe izvana i kroz vaginu. Rektalni pregled također je dio sumnje na prolaps maternice. Liječnik palpira izravno u rektum. Na primjer, može se otkriti invaginacija stijenke rektuma (rektokela) prema vagini. Takva izbočina čest je uzrok zatvora.
Takozvanim stres testom kašlja provjerava se postoji li stres inkontinencija. To je slučaj kada urin curi tijekom fizičkog napora kao što je snažno kašljanje ili dizanje. Vjerojatnije je da će se to dogoditi s blagim prolapsom dna zdjelice. S druge strane, žene s jačim padom imaju tendenciju da imaju više poteškoća s pražnjenjem mjehura jer mokraćna cijev može biti savijena.
Tijek bolesti i prognoza
Postoje četiri različite gradacije spuštanja dna zdjelice (descensus genitalis):
- Stupanj 1: Spuštanje unutar vagine
- Stupanj 2: Silazak doseže vaginalni izlaz
- Stupanj 3: Silazak se proteže izvan vaginalnog izlaza
- Stupanj 4: maternica ili vagina u velikoj mjeri viri iz vaginalnog otvora (prolaps)
Prolaps maternice i prolaps vagine nisu neovisne bolesti, već simptomi slabljenja dna zdjelice. Zbog toga se prolaps dna zdjelice može liječiti samo simptomatski. Kauzalno liječenje nije moguće. Zbog slabosti dna zdjelice mogući su ponovljeni prolapsi. Preventivne mjere pomažu smanjiti rizik od recidiva.
Prevencija
Druga mjera je izbjegavanje pretjeranog fizičkog stresa kao što je dizanje teških tereta. Ako je podizanje neizbježno, treba paziti da se ne dižete iz pognutog položaja, već da pritom čučnete. Redovito vježbanje također sprječava prolaps maternice. Sportovi izdržljivosti poput plivanja, vožnje bicikla ili trčanja pokazali su se osobito korisnima. Ženama s prekomjernom tjelesnom težinom također se preporučuje smanjenje tjelesne težine.
Sve ove mjere pomažu i prije i nakon operacije prolapsa maternice ili vagine. Međutim, ne postoji jedna zajamčena metoda za sprječavanje spuštanja dna zdjelice. Sve preventivne mjere samo smanjuju individualni rizik.