Kratak pregled
- Tijek bolesti i prognoza: Ovisi o težini SHT-a, dobra prognoza kod blage traumatske ozljede mozga, kod teških SHT-a moguće su posljedice, također i smrtni tijek.
- Simptomi: Ovisno o težini SHT-a, glavobolja, vrtoglavica, mučnina, smetnje vida, gubici pamćenja, pospanost, nesvjestica,
- Uzroci i čimbenici rizika: Ozljeda lubanje i mozga; uglavnom nezgode, padovi tijekom sporta, vožnja bicikla bez kacige, nezgode na poslu
- Liječenje: Ovisno o stupnju SHT-a, u blažim slučajevima mirovanje u krevetu, lijekovi protiv bolova, lijekovi protiv mučnine, u slučaju prijeloma lubanje i/ili krvarenja u mozgu obično kirurški zahvat
- Pregled i dijagnoza: povijest bolesti, trajanje nesvjestice, neurološki testovi, slikovne tehnike kao što su kompjutorska tomografija (CT), RTG (rjeđe), magnetska rezonancija (MRI) po potrebi
Što je traumatska ozljeda mozga?
Ako vanjska sila – poput pada ili udarca u glavu – rezultira kombiniranom ozljedom kostiju lubanje i mozga, to je poznato kao traumatska ozljeda mozga.
Traumatska ozljeda mozga je relativno česta ozljeda. Procjene govore o 200 do 350 slučajeva na 100,000 XNUMX stanovnika godišnje. Liječnici razlikuju različite stupnjeve ozbiljnosti kao i različite oblike traumatske ozljede mozga.
U oko pet posto oboljelih, traumatska ozljeda mozga je teška. Kod nekih ozlijeđenih dovodi do trajne potrebe za njegom ili čak do smrti. Primjer lakšeg oblika traumatske ozljede mozga je potres mozga.
Liječnici dijele traumatsku ozljedu mozga (SHT) u tri stupnja ozbiljnosti. Oni također razlikuju zatvoreni SHT od otvorenog SHT-a. U zatvorenoj traumatskoj ozljedi mozga, koštana lubanja i ispod tvrda moždana ovojnica su neozlijeđene.
Potres
Sve informacije o ovom lakšem obliku traumatske ozljede mozga možete pronaći u članku Potres mozga.
Koje su posljedice traumatske ozljede mozga?
Nije moguće dati paušalnu izjavu o tome kakve su posljedice traumatske ozljede mozga. Trajanje zacjeljivanja i hoće li kasni učinci traumatske ozljede mozga postojati ovisi prvenstveno o opsegu ozljede. Za blagu traumatsku ozljedu mozga (I. stupanj), prognoza je obično dobra i nema posljedica za brigu.
Kod teške traumatske ozljede mozga, s druge strane, treba očekivati trajna ograničenja i posljedičnu štetu. Kako se manifestiraju posljedice kraniocerebralne ozljede također ovisi o zahvaćenoj regiji mozga. Mogući su npr. motorički poremećaji poput mlitave ili spastične paralize, ali su moguća i mentalna oštećenja.
Otprilike dvije trećine odraslih osoba koje su preživjele tešku traumatsku ozljedu mozga zbog toga postaju invalidi rada. Za adolescente, to je samo oko 20 posto oboljelih.
Koliki je očekivani životni vijek nakon teške traumatske ozljede mozga?
Ne mogu se dati općenite izjave o očekivanom životnom vijeku nakon teške traumatske ozljede mozga. Međutim, pretpostavlja se da 40 do 50 posto oboljelih umire od posljedica teškog SHT-a.
Koliko dugo je osoba bolesna nakon traumatske ozljede mozga?
Duljina bolesti nakon traumatske ozljede mozga ovisi o opsegu ozljede. Za blagi SHT, kao što je potres mozga, žrtve su često dobro nakon nekoliko dana oporavka. Za težu traumatsku ozljedu mozga ponekad prođe mnogo tjedana i mjeseci.
Često nakon boravka u bolnici slijedi rehabilitacija (rehab) za liječenje sekundarnog oštećenja traumatske ozljede mozga. Za neke ljude posljedice ozljede traju cijeli život.
Koji su simptomi traumatske ozljede mozga?
- Glavobolja
- Vrtoglavica
- Mučnina, povraćanje
- nesvijest
- Poremećaji vida
- Dezorijentiranost
- Rupe u pamćenju (amnezija), posebno povezane s vremenom oko nesreće
- Koma
Traumatska ozljeda mozga može se podijeliti u tri stupnja ozbiljnosti:
- Blaga traumatska ozljeda mozga (I. stupanj): Ako dođe do nesvjestice, vremenski je ograničena na 15 minuta ili manje. Obično se ne javljaju neurološke posljedice.
- Umjerena traumatska ozljeda mozga (II. stupanj): Gubitak svijesti traje do jedan sat. Kasni učinci su mogući, ali malo vjerojatni.
- Teška traumatska ozljeda mozga (III. stupanj): Gubitak svijesti traje dulje od jednog sata; vjerojatne su neurološke posljedice.
Kako bi procijenili težinu traumatske ozljede mozga, liječnici koriste ono što je poznato kao Glasgowska ljestvica kome. Bodovi se dodjeljuju prema sljedećim kriterijima:
- Otvaranje očiju: Događa li se spontano, samo kad mu se govori, kao odgovor na bolni podražaj, ili se uopće ne događa (npr. kada je bez svijesti)?
- Funkcija tjelesne motorike: Pomiče li se pacijent kada se od njega zatraži ili je sposobnost kretanja ograničena?
Što bolje i spontanije pogođena osoba reagira, u odnosu na dotični kriterij, to se daje veći rezultat. Nasuprot tome, što je niži rezultat, to je ozljeda teža. Liječnici koriste Glasgowsku ljestvicu kome (GCS rezultat) s uključivanjem simptoma kako bi ozljedu mozga odredili prema razini ozbiljnosti.
Simptomi koji proizlaze iz traumatske ozljede mozga također ovise o vrsti ozljede. Poznati su sljedeći oblici ozljeda glave i mozga:
- Nagnječenje lubanje: moguća je glavobolja ili vrtoglavica, nema poremećaja svijesti niti neuroloških simptoma. U slučaju nagnječenja lubanje, mozak ostaje neozlijeđen i ne pokazuje nikakve funkcionalne smetnje.
Za sve informacije o ovom lakšem obliku traumatske ozljede mozga pogledajte članak Potres mozga.
- Nagnječenje mozga (contusio cerebri): Javlja se nesvjestica koja traje od više od jednog sata do nekoliko dana. Neurološki simptomi koji se javljaju ovise o regiji mozga koja je ozlijeđena. To uključuje epileptičke napadaje, paralizu, probleme s disanjem ili cirkulacijom i komu.
- Cerebralna kontuzija (Compressio cerebri): Kod ove traumatske ozljede mozga, mozak je ozlijeđen izvana ili povećanim pritiskom iznutra, kao što je krvarenje ili oticanje mozga. Jaka glavobolja, vrtoglavica, mučnina, daljnji neurološki poremećaji ili duboka nesvjestica mogući su znakovi.
- Fraktura lubanjske kosti (fraktura lubanje): Rascjep u kosti lubanje može biti opipljiv ili može biti vidljivo udubljenje. Medicinski stručnjaci razlikuju otvorenu traumu glave, kod koje je mozak djelomično izložen, od pokrivene ili zatvorene ozljede glave (lubanja nije otvorena).
Koji su uzroci i rizici traumatske ozljede mozga?
Kost lubanje okružuje mozak radi njegove zaštite. Sprijeda je lubanja lica, koja se sastoji od koštanih očnih i nosnih duplji te gornje i donje čeljusti. Većina mozga okružena je stražnjom lubanjom. Baza lubanje okružuje mozak odozdo. Tu se nalazi i prolaz za leđnu moždinu.
Mozak i leđna moždina zajedno čine središnji živčani sustav (CNS).
U većini slučajeva traumatska ozljeda mozga posljedica je nesreće. Uobičajeni uzroci su padovi tijekom bavljenja sportom bez kacige, kao što je vožnja bicikla ili skijanja, ili na poslu. Osim traume tupim predmetom (poput udarca ili udarca), moguće su i perforacijske ozljede (piercing).
Procjenjuje se da je jedna trećina kraniocerebralnih ozljeda posljedica prometnih nesreća. Svaki treći od pogođenih također pretrpi druge ozljede – liječnici to onda nazivaju politraumom.
Kakav je tretman za traumatsku ozljedu mozga?
Ako se tijekom tog vremena simptomi traumatske ozljede mozga pojačaju, posljedice, poput moždanog krvarenja, mogu se brzo prepoznati i liječiti. Lijekovi protiv bolova, poput paracetamola, koriste se za liječenje simptoma poput glavobolje. Aktivne tvari poput metoklopramida pomažu u borbi protiv mučnine.
Ako postoji ozbiljnija traumatska ozljeda mozga, hospitalizacija je uvijek neophodna. Ako je pacijent bez svijesti, prve mjere liječenja na mjestu nesreće usmjerene su na osiguranje vitalnih funkcija (kao što su cirkulacija i disanje).
Daljnji koraci liječenja ovise o vrsti ozljede. Otvorene kraniocerebralne traume, ali u nekim slučajevima i pokrivene frakture lubanje i moždana krvarenja, obično se moraju liječiti kirurški.
Za daljnje liječenje teških kraniocerebralnih ozljeda savjetuje se smještaj u specijaliziranu bolnicu ili ustanovu za ranu rehabilitaciju. Ovdje je na raspolaganju specijalizirani tim liječnika specijalista, fizioterapeuta, radnih terapeuta i logopeda. Cilj je uvježbati i vratiti fizičke, mentalne i govorne sposobnosti.
Kako liječnik dijagnosticira traumatsku ozljedu mozga?
Ako se sumnja na kraniocerebralnu traumu, oboljela osoba mora biti primljena u bolnicu. Ovdje u dijagnostici ruku pod ruku obično rade kirurzi traumatolozi, ortopedi i neurolozi. Tijekom neurološkog pregleda liječnik između ostalog provjerava je li dotična osoba osjetljiva i orijentirana.
Istodobno gleda da li vanjske ozljede ukazuju na traumatsku ozljedu mozga. U pacijenata bez svijesti, reakcija zjenice na svjetlosni podražaj (poznata i kao reakcija na svjetlo ili refleks zjenice), između ostalog, daje informacije o opsegu ozljede mozga.
Uz pomoć slikovnih postupaka kao što je rendgenski pregled ili – danas uglavnom poželjna – kompjutorska tomografija (CT), lako se otkrivaju prijelomi kostiju lubanje i baze lubanje. Također su vidljive ozljede mozga kao što su nagnječenja, modrice ili krvarenja.
Ako se unatoč postojećim tegobama na CT-u ne vide očite promjene, obično slijedi magnetska rezonancija (MRI).
