Kortizol: Što znači vaša laboratorijska vrijednost

Što je kortizol?

Kortizol (koji se naziva i hidrokortizon) je steroidni hormon koji se proizvodi u kori nadbubrežne žlijezde. Zatim ulazi u krvotok. U jetri se hormon razgrađuje i konačno izlučuje kroz bubrege u urinu.

Kako se proizvodi kortizol?

Tijelo kontrolira proizvodnju kortizola uz pomoć osjetljivog regulacijskog kruga različitih hormona. Na vrhu je hormon CRH koji oslobađa kortikotropin iz hipotalamusa (dio diencefalona). On se oslobađa u naletima i potiče stvaranje i oslobađanje hormona iz hipofize – ACTH (skraćenica za adrenokortikotropni hormon).

ACTH pak potiče stvaranje i oslobađanje kortizola u kori nadbubrežne žlijezde. Pod utjecajem ACTH već nakon nekoliko minuta raste koncentracija kortizola u krvi.

Međutim, naše tijelo također ima mehanizam povratne sprege ugrađen u regulacijski krug: oslobođeni kortizol inhibira oslobađanje CRH i ACTH, tako da ne dovodi do neprestane proizvodnje i viška kortizola.

Koje su funkcije kortizola?

Ukratko, kortizol ima sljedeće učinke:

  • Aktivira ili inhibira transkripciju različitih gena, odnosno u određenom smislu čitanje genetskih informacija pohranjenih u genima.
  • Kao antagonist inzulina, kortizol povisuje razinu glukoze u krvi.
  • Pospješuje razgradnju tjelesnih zaliha proteina.
  • Potpomaže otapanje masnih zaliha, između ostalog pojačavajući učinak adrenalina.
  • Povećava snagu otkucaja srčanog mišića, krvni tlak i brzinu disanja.
  • Sprječava neadekvatne reakcije imunološkog sustava i inhibira upale.
  • Inhibira uzdužni rast kostiju.
  • U središnjem živčanom sustavu kortizol povećava pažnju i obradu informacija, poboljšava pamćenje i potiče apetit.

Osim toga, kortizol je važan za razvoj embrija, točnije za razvoj pluća, bubrega i srca te formiranje imunološkog sustava.

Kada odrediti razinu kortizola?

Razina kortizola posebno je važna u dijagnostici i kontroli bolesti nadbubrežne žlijezde kao što su:

  • Cushingova bolest (poremećaj hipofize)
  • Adenoma kore nadbubrežne žlijezde (dobroćudna izraslina)
  • maligni tumor kore nadbubrežne žlijezde
  • Tumor koji proizvodi ACTH (na primjer, karcinom bronha malih stanica)
  • funkcionalna slabost kore nadbubrežne žlijezde (Addisonova bolest)

Liječnik može izmjeriti kortizol u krvi, kao i u urinu i slini.

Kortizol: funkcionalni testovi

Kako bi provjerio funkciju hormonskog regulacijskog kruga oko kortizola, liječnik koristi niz funkcionalnih testova. U njima on stimulira ili inhibira pojedine korake regulacijskog kruga i promatra odgovor tijela. Primjeri takvih funkcionalnih testova:

U CRH testu, liječnik pacijentu daje hormon CRH. Kod zdrave osobe dolazi do porasta “hormona za praćenje” ACTH i kortizola.

U testu ACTH, primjenjuje se ACTH, što obično uzrokuje porast razine kortizola. U slučaju poremećaja kore nadbubrežne žlijezde, taj porast kortizola izostaje ili je značajno smanjen.

U testu s metopironom, liječnik pacijentu daje metopiron – tvar koja inhibira enzim 11-beta-hidroksilazu. Time se osigurava pretvorba deoksikortizola u kortizol. Blokada enzima uzrokuje pad razine kortizola, što kod zdravih osoba izaziva porast ACTH. Tijelo na taj način želi povećati proizvodnju kortizola, ali to dovodi samo do povećanja deoksikortizola zbog inhibicije enzima. Ako do ovog porasta ne dođe, može doći do oslabljenog oslobađanja ACTH ili do kvara enzima u sintezi steroidnih hormona.

Razine kortizola: Tablica s normalnim vrijednostima

Razine kortizola značajno variraju tijekom dana zbog epizodnog oslobađanja CRH. Stoga važnu ulogu ima kada se pacijentu uzima uzorak krvi. Za uzorkovanje krvi u 8 ujutro vrijede sljedeće normalne vrijednosti ovisno o dobnoj skupini:

Dob

Standardne vrijednosti kortizola (krv)

do 1 tjedan

17 – 550 nmol/l*

2 tjedna do 12 mjeseca

66 – 630 nmol/l

1 do 15 godina

69 – 630 nmol/l

16 do 18 godina

66 – 800 nmol/l

od 19 godina

119 – 618 nmol/l

* Pretvorba u mikrograme po decilitru: nmol/lx 0.0363 = µg/dl

Razina kortizola najviša je ujutro. Kako dan odmiče, smanjuje se. Tako je kod vađenja krvi u 11 sata razina kortizola obično ispod 138 nmol/l za sve dobne skupine.

Kortizol u urinu

Kortizol se također može odrediti u prikupljanju 24-satnog urina. Normalni raspon za sve dobne skupine ovdje je 79 do 590 nmol/24 h.

Kada je kortizol smanjen?

Kronično niska koncentracija kortizola naziva se hipokortizolizam. Tipični simptomi uključuju smanjenu učinkovitost, slabost, mučninu i nizak krvni tlak. Uzrok je funkcionalni poremećaj kore nadbubrežne žlijezde (adrenalna insuficijencija). Liječnici razlikuju primarni, sekundarni i tercijarni oblik insuficijencije, ovisno o mjestu poremećaja:

Primarni hipokortizolizam

  • Krvarenje
  • Tumori kore nadbubrežne žlijezde (uključujući metastaze iz tumora u drugim dijelovima tijela)
  • Infekcije kao što je tuberkuloza
  • Uklanjanje nadbubrežne žlijezde tijekom operacije
  • Uzimanje određenih lijekova (na primjer, anestetika etomidata koji izaziva spavanje)

Osim općih simptoma niskog kortizola, pacijenti s Addisonovom bolešću nažalost pate od hipoglikemije, gubitka tekućine i natrija putem bubrega, hiperaciditeta (acidoze) i jake pigmentacije kože.

Sekundarni i tercijarni hipokortizolizam

Ako je oštećenje u mozgu, tj. u hipofizi ili u talamusu, liječnik govori o sekundarnom ili tercijarnom hipokortizolizmu. Najčešći uzrok je nagli prekid dugotrajne terapije kortizolom. Ponekad, međutim, iza toga stoje traume ili velike benigne izrasline (adenomi).

Kada je kortizol povišen?

Ako je kortizol previsok, liječnik govori o hiperkortizolizmu ili Cushingovom sindromu. Većina Cushingovih sindroma posljedica je primjene glukokortikoida, kao što su autoimune bolesti. Drugi uzroci povišene razine kortizola su tumori kore nadbubrežne žlijezde koji proizvode kortizol ili tumori koji proizvode ACTH. Ovo posljednje može nastati u hipofizi kao iu drugim dijelovima tijela.

Visoka razina kortizola: posljedice

Trajno povišena razina kortizola dovodi, između ostalog, do:

  • osteoporoza
  • Atrofija muskulature
  • Skladištenje masti na trupu (pretilost trupa s bikovim vratom i okruglim licem punog mjeseca)
  • Visoki krvni tlak
  • Slabost vezivnog tkiva
  • tanka koža
  • odgođeno zacjeljivanje rana
  • čir na želucu
  • dijabetički metabolizam
  • edem (zadržavanje vode u tkivu)
  • depresivno raspoloženje

Ako postojeća bolest istovremeno dovodi do povećanja razine ACTH, povećava se sinteza muških spolnih hormona uz proizvodnju kortizola. Kod oboljelih žena menstrualni ciklus je poremećen. Osim toga, može se razviti muški obrazac kose (poput rasta brade).

Što učiniti ako se promijeni razina kortizola?

Zbog individualnih fluktuacija u razinama hormona, jedna vrijednost kortizola nema veliki značaj. Bolje informacije pružaju ponovljena mjerenja ili gore spomenuti posebni stimulacijski testovi.

Ako je vrijednost kortizola previsoka jer je prisutan tumor koji proizvodi hormone, on se kirurški uklanja i/ili liječi lijekovima. U drugom slučaju daju se lijekovi koji inhibiraju sintezu kortizola.

U slučaju hipokortizolizma, s druge strane, liječnik propisuje hormonsku nadomjesnu terapiju lijekovima koji sadrže prekursore kortizola.