Kratak pregled
- Terapija: Kognitivno bihevioralna terapija s vježbama suočavanja, ponekad uz pomoć lijekova.
- Simptomi: Ponavljani činovi kontrole kao što je provjeravanje predmeta (npr. štednjak, vrata) u kombinaciji s tjeskobom i unutarnjom napetošću; oboljeli znaju da je njihovo ponašanje iracionalno
- Uzroci: Međudjelovanje bioloških (genetskih) čimbenika i utjecaja okoline (poput traumatičnog djetinjstva, nepovoljnog odgoja)
- Dijagnoza: Uzimanje anamneze uz pomoć posebnih upitnika
- Prognoza: Dobra prognoza ako se rano liječi od strane obučenog terapeuta
Što je prisila kontrole?
Prisilna kontrola vrlo je čest oblik opsesivno-kompulzivnog poremećaja. Oboljeli često provode mnogo sati u danu provjeravajući štednjak, slavine i vrata. Dugoročno gledano, dugotrajni rituali onemogućuju im sudjelovanje u životu i obavljanje svakodnevnih zadataka. Izražena prisila na provjeru stoga uzrokuje znatnu patnju.
Ovaj oblik opsesivno-kompulzivnog poremećaja povezan je s kontrolom predmeta. Opsesivno-kompulzivno ponašanje koje se odnosi na kontrolu nad drugim ljudima više ukazuje na poremećaj osobnosti. U dissocijalnom poremećaju osobnosti, na primjer, oboljeli imaju malo empatije za druge i ponekad manipuliraju onima oko sebe.
Ne izlaziti više iz kuće, ne kuhati na štednjaku ili ne paliti svijeće su strategije izbjegavanja koje održavaju ili čak pogoršavaju kompulziju kontrole. U terapiji se, dakle, otkrivaju i rade upravo takve strategije. Psihoterapija u kombinaciji s lijekovima, kao što su selektivni inhibitori ponovne pohrane serotonina (SSRI), pomaže u tom procesu.
Od psihoterapijskih metoda posebno se učinkovitom pokazala kognitivno bihevioralna terapija s vježbama suočavanja. Ovdje se oboljeli uče suočiti sa svojim strahovima. U slučaju kontrolne prisile, na primjer, to znači napuštanje kuće bez provjere vrata nekoliko puta.
Tijekom terapije, uz pomoć terapeuta, oboljeli uče ograničiti se na normalnu razinu kontrole, odnosno vjerovati u sebe. To je zato što ljudi s kompulzijama kontrole uvijek sumnjaju u sebe. Iako su upravo zaključali vrata, sljedeći trenutak nisu sigurni jesu li dobro zaključana. U terapiji, oni koji su pogođeni prakticiraju ne prepuštanje porivu za kontrolom. S vremenom postaju sve sigurniji, a tjeskoba nestaje.
Kako se manifestira prisila na kontrolu?
Dotični ljudi strahuju da će se njihovom krivnjom dogoditi strašna katastrofa. Kako bi spriječili ovu katastrofu, oni, na primjer, uvijek iznova provjeravaju ploču štednjaka. Često sami sebi glasno govore: "Šporet je ugašen." Ali nikad nisu posve sigurni. Čim se odmaknu od štednjaka, ponovno se pojave strahovite misli i moraju ponovno provjeriti štednjak.
Slično iskustvo imaju i sa slavinama, lampama i vratima. Izlazak iz kuće tako postaje muka. Kad izađu kroz vrata nakon dugog lupanja i izvade ključ, pritisnu kvaku još nekoliko puta kako bi provjerili jesu li vrata stvarno zaključana. Neki se moraju više puta vraćati i sve ponovno provjeravati, treći uopće ne žele izaći iz stana jer su strahovi prejaki.
Uobičajeni strah oboljelih s kompulzijama kontrole također je pregaženje nekoga a da toga nisu svjesni. Stoga se uvijek iznova voze istom stazom kako bi se uvjerili da nitko nije ozlijeđen zbog njih.
Ljudi s kompulzijama kontrole znaju da je njihovo ponašanje iracionalno, ali ga ne mogu promijeniti. Kontrolne radnje često se ponavljaju do točke potpune iscrpljenosti.
Koji su uzroci i faktori rizika?
Međutim, samo to nije dovoljno da se stvarno razvije prisila za kontrolom. Moraju biti uključeni i drugi čimbenici, poput traumatičnih iskustava iz djetinjstva ili nepovoljnog stila roditeljstva. Opća anksioznost igra važnu ulogu: anksiozni ljudi teže prijeteće misli shvaćaju vrlo ozbiljno. Žele pod svaku cijenu spriječiti da te misli postanu stvarnost.
Pojedinosti o uzrocima, dijagnozi i liječenju opsesivno-kompulzivnih poremećaja kao što je kontrolni kompulzivni poremećaj možete pronaći u članku Opsesivno-kompulzivni poremećaj. Tamo također možete pročitati više o samopomoći kod opsesivno-kompulzivnog poremećaja. U grupama za samopomoć, na primjer, članovi grupe dijele iskustva i savjete za provedbu planiranih promjena ponašanja.
Koji su testovi i dijagnoze dostupni?
Kompulzija kontrole poseban je oblik opsesivno-kompulzivnog poremećaja. Terapeut posebnim upitnicima utvrđuje je li to tako. Dijagnoza je prvi važan korak na putu da se bolest stavi pod kontrolu i ponovno uhvati u koštac sa svakodnevnim životom.
