Slijede najvažnije bolesti ili komplikacije kojima može pridonijeti bolest koronarnih arterija (CAD):
Kardiovaskularni sustav (I00-I99)
- Akutni koronarni sindrom - spektar kardiovaskularnih bolesti u rasponu od nestabilnog angina (UA) na dva glavna oblika infarkta miokarda (srce napad), infarkt miokarda bez elevacije ST (NSTEMI) i infarkt miokarda s elevacijom ST (STEMI).
- Fluktuacije tjelesne težine povećale su rizik od infarkta miokarda: u gornjem kvintilu (tjelesna težina varirala je za medijan od 3.9 kilograma tijekom studije): + 64% vjerojatnije da će imati nove koronarne događaje i + 117% vjerojatnije imaju infarkt miokarda. Napomena: Pacijenti sa srce neuspjeh (zastoj srca) bili su isključeni.
- Srčane aritmije
- Va ventrikularne (podrijetlom iz komore) aritmije, ventrikularna fibrilacija.
- Atrijalna fibrilacija (VHF)
- Zatajenje lijeve klijetke (zatajenje lijevog srca)
Novotvorine - tumorske bolesti (C00-D48)
- Karcinom debelog crijeva (kolorektalni karcinom)
Psiha - Živčani sustav (F00-F99; G00-G99).
- Demencija
- Depresija
- Erektilna disfunkcija (ED, erektilna disfunkcija) (-75% slučajeva).
Simptomi i abnormalni klinički i laboratorijski nalazi koji nisu drugdje klasificirani (R00-R99).
- Akutna srčana smrt (iznenadna srčana smrt, PHT; približno 50% svih smrtnih slučajeva u CHD).
Prediktivni čimbenici
- Smrtnost (stopa smrtnosti) bolesnika s akutnim koronarnim sindromom (ACS) starijih od 75 godina znatno je povećana u usporedbi s mlađim bolesnicima.
- Kolebanje težine (yo-yo efekt) u pretežak ljudi: što je težina više fluktuirala, to su češći bili smrtni slučajevi i kardiovaskularne komplikacije (povećanje varijabilnosti težine za jedno standardno odstupanje (≡ 1.5-1.9 kg) → povećanje rizika za koronarne i kardiovaskularne događaje za 4% i za smrt za 9%) .
- Krv varijabilnost tlaka (krvni pritisak fluktuacije): bolesnici kod kojih vrijednosti krvnog tlaka podložne su izraženim fluktuacijama od mjerenja do mjerenja, povećani su rizik od kardiovaskularnih događaja. Pacijenti s najizraženijom varijabilnošću sistoličkih vrijednosti pokazali su značajno veći rizik od odgovarajućih krajnjih događaja (kardiovaskularna smrt, infarkt miokarda (srce napad), apopleksija (udar)) u usporedbi s onima s relativno najmanjom varijabilnošću (omjer opasnosti za najvišu naspram najniže tercile: 1.30, p = 0.007).
