Kako se dijagnosticiraju AV fistule
Za dijagnozu AV fistula, slikovni pregled krv posuđe mora se izvršiti. Postoje razne metode za te takozvane angiografije, kao što je DSA (digitalni subtraktiv angiografija), u kojem se X-zrake koriste za vizualizaciju posuđe. Alternativa je MR angiografija (magnetska rezonancija), koja ne zahtijeva X-zrake ili drugo ionizirajuće zračenje.
U oba postupka kontrastni medij mora se uvesti u krvotok. Osim toga, dijagnozu može postaviti i poseban ultrazvuk pregled ako je potrebno. Takozvani Dopplerov efekt omogućuje čak i mjerenje i utvrđivanje patološkog krv protok tipičan za AV fistula.
Još jedna jednostavna metoda otkrivanja mogućeg AV fistula sluša liječnika stetoskopom. Površno smještene AV fistule, poput onih u preponama, mogu se primijetiti karakterističnim šumom protoka. Međutim, barem jedan od gore spomenutih slikovnih postupaka ipak se mora provesti kako bi se postavila dijagnoza.
Uzroci AV fistule
Postoje tri različite vrste AV fistula. - Prvo, to može biti prirođena malformacija koja će se možda primijetiti tek nakon mnogo godina ili nikada neće uzrokovati simptome. Tada se to može utvrditi, na primjer, kao slučajni nalaz tijekom pregleda slike.
- Drugi oblik AV fistula je umjetno stvorene veze an arterija i vena za dijaliza liječenje (krv pranje) u slučajevima teških bubreg disfunkcija. Ta se vaskularna veza obično naziva i a dijaliza šant. Ovo je stvoreno kako bi se osigurao visok protok krvi neophodan za dijaliza.
- Treći tip AV fistula je stečeni oblik. To je obično rezultat ozljede ili vaskularne bolesti. Na primjer, AV fistula u mozak može biti rezultat a lobanja-baza prijelom uzrokovane ozbiljnom nesrećom.
AV fistule u preponama u većini su slučajeva ozljeda uzrokovana medicinskom intervencijom. Na primjer, srčani kateter je napredovao kroz ingvinalni arterija može uzrokovati ozljedu stijenke žile, što dovodi do stvaranja AV fistule. Dijaliza („pranje krvi“) je postupak nadomještanja bubrega koji se koristi za ozbiljne bolesti bubreg disfunkcija.
Na svakom terminu liječenja mora se uspostaviti vaskularni pristup putem puknuti u vena. To lako može dovesti do upale krvna žila i mogu se stvoriti ugrušci. U konačnici se mogu javiti ožiljci, što dovodi do gubitka vena funkcija.
Dijaliza sprječava ove posljedice specifičnim stvaranjem arteriovenske fistule kroz vaskularnu kirurgiju. U tu svrhu uspostavlja se veza između arterija a na ruci se obično pravi susjedna vena. To dovodi do širenja vene i povećanja protoka krvi.
Korištenje električnih romobila ističe krvna žila sada se lako mogu probiti iglom tijekom svakog dijaliznog tretmana. Zbog bržeg protoka krvi, a krvni ugrušak ne stvara se tako brzo. Ipak, umjetno proizvedena AV fistula (koja se obično naziva šantom) može se vremenom začepiti ili upaliti ponovljenim ubodima.
U tom slučaju, za stvaranje nove AV fistule za dijalizu možda će se trebati koristiti druga arterija i vena. Stvaranje AV fistule nakon kateterizacije srca moguća je tipična komplikacija koja se javlja u otprilike jednom od stotinu slučajeva. Tijekom postupka, srce kateter se obično ubacuje kroz puknuti u jednoj od dvije ingvinalne arterije i napredovao do koronarne arterije.
Alternativno, pristupni put je putem arterije u ruci. Moguće je da umetnut instrument probuši stijenku posude, a susjedna vena tanjih zidova također ozlijeđena. To rezultira izravnim protokom krvi iz krvne arterije i vene za ispuštanje krvi, zaobilazeći donji dio tijela i manju krv posuđe.
Zbog visokog pritiska krvi koja teče venom, rezultirajuća veza ne zarasta sama od sebe, već ostaje netaknuta. Kako bi se otkrila moguća AV fistula nakon a srce kateterom u ranoj fazi, liječnik će pregledati područje prepona (ili ruke) nakon operacije. Prisutnost AV fistule često se već može otkriti palpacijom i slušanjem stetoskopom. Na temelju slikovnog pregleda može se odlučiti treba li daljnjom operacijom ukloniti AV fistulu.
