Moždano deblo evocirana reakcija audiometrija (sinonim: moždano deblo audiometrija evociranog odgovora, ABR) dijagnostički je postupak u neurologiji i otolaringologiji koji se može koristiti za elektrofiziološku procjenu objektivne slušne sposobnosti. Pomoću ABR-a moguće je izmjeriti akustički evocirano (lat. Evocare, „prizvati“, „evocirati“) moždano deblo potencijali (AEHP). Pomoću ove metode stoga je moguće dati izjavu o sposobnosti sluha neovisno o subjektivnoj percepciji pacijenata i njihovom opisu tih percepcija. AEHP ima prednost u tome što su u potpunosti razvijeni nakon 18 mjeseci života i gotovo su potpuno neovisni o suradnji i razini budnosti, tako da se mogu koristiti i s dojenčadi i malom djecom. AEHP predstavljaju potencijale čije se podrijetlo nalazi u slušnom putu između pužnice, slušnog živca do različitih nuklearnih područja u moždanom stablu.
Indikacije (područja primjene)
- Probir novorođenčadi - Mogu se koristiti razne metode za otkrivanje poremećaja sluha u novorođenčadi. Oba mjerenja otoakustičke emisije (akustične emisije) i uporaba ABR-a prikladni su u tu svrhu zbog osjetljivosti (postotak oboljele novorođenčadi kod koje se bolest otkriva uporabom testa, tj. dolazi do pozitivnog rezultata testa) od gotovo 100%. Međutim, postoji značajno veća specifičnost (vjerojatnost da će zapravo zdrave osobe koje nemaju dotičnu bolest postupkom biti otkrivene kao zdrave) s ABR-om, što ga čini superiornijim od otoakustičke emisije kao metoda probira. Probir novorođenčadi putem ABR-a indiciran je u novorođenčadi sa:
- Obiteljsko oštećenje sluha,
- Dokazana urođena infekcija poput rubeole,
- Težina porođaja ispod 1,500 g
- Ototoksični lijekovi (lijekovi koji oštećuju sluh), na primjer, s aminoglikozidima (antibioticima),
- Bakterijski meningitis (meningitis) ili sepsa (trovanje krvi),
- Niska ocjena APGAR (shema bodovanja koja se koristi za procjenu kliničkog stanja novorođenčadi na standardizirani način),
- Nekoliko dana mehaničkog ventilacija ili prisutnost sindroma s oštećenjem sluha.
- Određivanje praga sluha - U dječjim audiološkim pregledima (znanost o poremećajima sluha (sluha) i slušne percepcije u djetinjstvo), ali je i kod nekooperativnih bolesnika indiciran postupak. Osim toga, prag sluha također se može izvesti pod umirenje (sumrak spavati) ili općenito anestezija. Određivanje praga sluha specifično za frekvenciju može se postići uporabom metoda filtriranja podražaja.
- Akustični neurom (tumor slušnog živca) - Razne studije navode audiometriju moždanog debla kao adekvatan postupak probira zbog osjetljivosti otkrivanja akustičnih neuroma između 95% i 100%, bez obzira na veličinu. Na temelju toga, ABR se rutinski koristi u:
- Sumnja na akustična neuroma.
- Gubitak sluha
- Tinitus (zvoni u ušima) ili vrtoglavica (vrtoglavica)
Međutim, tehnike otkrivanja, posebno magnetska rezonancija (MRI, magnetska rezonancija), sve se više koriste za otkrivanje i procjenu akustičnih neuroma.
Kontraindikacije
Budući da je mjerenje moždanog debla neinvazivan dijagnostički postupak, nema kontraindikacija kad je naznačeno.
Prije pregleda
Prije nego što se ispit može obaviti, mora se provesti detaljna obrazovna rasprava s uputama za ponašanje. Da bi izveo postupak, pacijent treba ležati opušteno tako da ima malo mišićne aktivnosti. Precizna uputa može značajno poboljšati rezultate mjerenja.
postupak
Osnovni princip postupka temelji se na snimanju električnih potencijala u valnom obliku tijekom uspješne obrade akustičnog podražaja. Prikazani potencijali prikazuju aktivnost slušnog puta između slušnog živca i srednjeg mozga. Potencijali se mjere pomoću elektroencefalografija Snimke na bazi EEG-a. Dakle, audiometrija moždanog debla procjenjuje EEG tijekom akustičke stimulacije. Tijekom izvođenja postupka, jedna elektroda vodi na vrhu, a jedna elektroda na mastoidu (dio sljepoočne kosti, kolokvijalno poznat kao "mastoidni proces"). Treća elektroda, postavljena centralno na čelo, koristi se kao referentna elektroda. Pri mjerenju moždanog debla potencijali otkriveni putem EEG-a mogu se podijeliti na rane, srednje, kasne i vrlo kasne potencijale. Ova se podjela temelji na vremenu odziva EEG-a na slušnu stimulaciju.
Nakon pregleda
Nakon pregleda ne trebaju se poduzimati nikakve posebne mjere. Ovisno o rezultatima pregleda, mogu se koristiti daljnji dijagnostički ili terapijski postupci.
Moguće komplikacije
Ne očekuju se komplikacije.
