Anestezija (grčka aisthesis: percepcija, osjet) odnosi se na stanje neosjetljivosti izazvano farmakološkim agensima. U ranim danima anestezije, droge su dušikov oksid (smijeh plin), na primjer. U medicini se anestezija koristi za provođenje invazivnih (kirurških) dijagnostičkih ili terapijskih mjera. Uz medicinu intenzivne njege, bol terapija i, dijelom, lijek za hitne slučajeve i palijativne medicine, anestezija je dio medicinske specijalnosti anesteziologije, koja zahtijeva boravak. Sljedeće točke daju kratki dojam opsega prakse anesteziologa:
- Preoperativna priprema bolesnika
- Praćenje i primjena anestezije
- Postoperativna skrb pacijenata kojima je potrebna intenzivna njega
- Stabilizacija kardiovaskularni sustav i disanje.
- oživljenje mjere u kardiovaskularnom i respiratornom zastoju.
- Bol terapija za karcinom bol (tumorska bol) ili Kronična bol sindromima.
Prije izvođenja anestezije, temeljito povijest bolesti i edukacija pacijenta, koja je obavezna, provodi se jer se tijekom anestezije ili anestezije mogu pojaviti ozbiljne komplikacije. Anesteziolog se mora prije operacije raspitati o brojnim bolestima / čimbenicima rizika koji mogu ukazivati na moguće anestetičke probleme:
- Kardiovaskularnih bolesti - hipertenzija (visoki krvni tlak), koronarna bolest (CAD), angina pectoris („grudi nepropusnost ”; iznenadna bol u srce područje), infarkt miokarda (srčani napad), zastoj srca (srčana insuficijencija; jako smanjeni minutni volumen).
- Jetra bolest - hepatitis (jetra upala), ciroza (smežurana jetra; završni stadij kronične bolesti jetre).
- Plućne bolesti - pneumonija (upala pluća), bronhitis, Bronhijalna astma.
- Bubreg bolest - bubrežna insuficijencija (slabost bubrega; gubitak funkcija bubrega).
- Metaboličke bolesti - dijabetes mellitus (dijabetes).
- Alkohol i nikotin konzumacija i zlouporaba lijekova.
- Problemi s prethodnom anestezijom
- Problemi s anestezijom rođaka
- Alergije na lijekove, posebno anestetike.
- Zubni status pacijenta
- Povijest trudnoće
Opća anestezija
Opća anestezija je konvencionalna anestezija ili opća anestezija (grčki nàrkosi: uspavati). Ovaj oblik anestezije prvo je omogućio razvoj današnjih kirurških standarda. Opću anesteziju definiraju neki osnovni ciljevi:
- Izumiranje svijesti i amnezija (sposobnost pamćenja).
- Analgezija (bezbolnost)
- Mišić opuštanje (opuštanje mišića izazvano lijekovima).
- Umanjenje vegetativnog refleks (blokiranje bilo kakvih reakcija organizma na potencijalno štetne podražaje).
Da bi se postigli ovi ciljevi, uglavnom se koriste sljedeće skupine lijekova:
- Analgetici (bolova) ili opioidni analgetici (npr. morfin).
- Anestetici npr udisanje narkotici.
- miorelaksanata
- antimimctici (anti-povraćanje lijekovi).
Preoperacijski je glavni cilj anksioliza (rješavanje anksioznosti) pacijenta. Tijekom operacije fokus je na gore navedenim ciljevima i antiemetičkoj profilaksi (preventivne mjere protiv mučnina). Postoperativno, analgetik terapija posebno se nastavlja intenzivno i provodi se antiemetička terapija. Ovisno o vrsti i trajanju operacije, lijekovi se u skladu s tim prilagođavaju pacijentu.
Ostali oblici anestezije
Sljedeći oblici anestezije posebno su predstavljeni u drugim člancima:
- Periduralna anestezija (PDA).
- Spinalna anestezija
- Lokalna anestezija
- Regionalna anestezija
