Angina pektoris: simptomi, vrste

Kratak pregled

  • Simptomi: bol iza prsne kosti, moguće zračenje u druga područja, stezanje i/ili otežano disanje često uz strah od smrti, nestabilan oblik: opasan po život, kod žena/starijih osoba/dijabetesa atipični simptomi poput vrtoglavice, mučnine
  • Uzroci i čimbenici rizika: nedostatak kisika u srcu obično zbog koronarne arterijske bolesti, čimbenici rizika: pušenje, visoki krvni tlak, dijabetes melitus, starija dob
  • Liječenje: Lijekovi: Nitro preparati kao i drugi protiv osnovne bolesti, eventualno (kirurški) zahvati poput balon dilatacije ili premosnice, promjena načina života: suzdržavanje od pušenja, zdrava prehrana, tjelesna aktivnost.
  • Tijek i prognoza: Za tijek i prognozu vrlo je važna brza pomoć, budući da je moguć po život opasan tijek sa srčanim udarom, ovisno o težini osnovne bolesti i načinu života.
  • Prevencija: Prestanak pušenja, tjelovježba i zdrava prehrana

Angina pektoris (stezanje u prsima, stezanje srca, stenokardija) izraz je koji liječnici koriste za opisivanje boli iza prsne kosti nalik napadu. Obično je glavni simptom arterioskleroze koronarnih arterija (koronarna bolest srca = CHD). Angina pektoris je dakle zapravo simptom, a ne bolest.

  1. Bol iza prsne kosti
  2. Okidač je fizički ili emocionalni stres
  3. Tegobe se smanjuju fizičkim odmorom i/ili nitro sprejom/kapsulom

Kod atipične angine samo su dva od tri kriterija zadovoljena. Također je moguće da nema bolova u predjelu srca ili je zadovoljen samo jedan kriterij.

Koji su simptomi?

Oboljeli ljudi često opisuju osjećaj težine i obamrlosti u ruci, ramenu, laktu ili šaci. To obično utječe na lijevu stranu tijela. Osim toga, javljaju se simptomi kao što su iznenadni nedostatak zraka, mučnina, povraćanje, znojenje i/ili osjećaj pritiska, gušenja u grlu. Često ovi znakovi prate osjećaje tjeskobe koji sežu sve do straha od smrti i gušenja.

Posebna svojstva kod žena

Posebnosti kod starijih osoba

Starije osobe (osobito starije od 75 godina) često pokazuju slične simptome angine pektoris kao i žene. Tijekom napadaja često se žale samo na otežano disanje i pad sposobnosti.

Posebnosti kod dijabetesa

Koji su različiti oblici?

Ovisno o tijeku bolesti, liječnici razlikuju različite oblike angine pektoris: stabilnu i nestabilnu anginu pektoris.

Stabilna angina pektoris: simptomi

U mirovanju se simptomi obično povlače unutar 15 do 20 minuta. Kada se za suzbijanje znakova angine pektoris koristi nitro sprej, oni se obično povlače nakon otprilike pet minuta.

Liječnici dijele stabilnu anginu u pet faza, prema Kanadskom kardiovaskularnom društvu:

Stadij

Pritužbe

0

Nema simptoma

I

Nema pritužbi kod svakodnevnog stresa kao što je hodanje ili penjanje uz stepenice, ali kod iznenadnog ili dugotrajnog stresa

II

III

Neudobnost tijekom laganog fizičkog napora kao što je normalno hodanje ili odijevanje

IV

Pritužbe na odmor i nelagodu pri najmanjem fizičkom naporu

Nestabilna angina pektoris: simptomi

Poseban oblik nestabilne angine pektoris je rijetka Prinzmetalova angina. U tom slučaju, žile srca postaju napete (koronarni vazospazam). Pojavljuje se u mirovanju, na primjer, tijekom spavanja.

Nestabilna angina se razvija iz stabilnog stezanja u prsima ili se javlja niotkuda.

Liječnici dijele nestabilnu anginu u tri stupnja težine:

Razred

Ozbiljnost

I

Nova pojava teške ili pogoršanja angine pektoris

II

III

Angina pektoris u mirovanju u zadnjih 48 sati

Kod nestabilne angine pektoris visok je rizik od srčanog udara (20 posto). Stoga je prijeko potrebno odmah pozvati hitnu medicinsku pomoć u slučaju napada! Liječnici govore o akutnom koronarnom sindromu kada nestabilna angina pektoris prijeđe u srčani udar.

Kako nastaje angina pektoris?

Kod arterioskleroze – glavnog uzroka angine pektoris – krvne žile su sužene taloženim masnoćama, trombocitima, vezivnim tkivom i kalcijem. Ako su zahvaćene koronarne žile, srce prima premalo kisika i hranjivih tvari. Liječnici tada govore o koronarnoj bolesti srca (CHD) s glavnim simptomom anginom pektoris.

Čimbenici rizika potiču taloženje krvnih masnoća na stijenkama arterija. Ovi čimbenici rizika su:

  • Pušenje
  • Povišeni krvni tlak
  • Visoke godine

Upalni procesi transformiraju stijenku krvne žile – nastaje tzv. arteriosklerotični plak. To se kolokvijalno naziva arterioskleroza. Tijekom godina krvne žile otvrdnu i promjer im se smanji. Ako se takav plak pokida, na tom se mjestu stvara krvni ugrušak. Ponekad to potpuno blokira arteriju.

Sljedeći čimbenici povećavaju rizik od ateroskleroze koronarnih arterija:

  • Nezdrava prehrana i pretilost: Prehrana bogata mastima i kalorijama dugoročno dovodi do pretilosti i visoke razine kolesterola.
  • Nedostatak kretanja: ponekad povisuje krvni tlak i pogoršava metabolizam kolesterola
  • Genetska predispozicija: Kardiovaskularne bolesti grupirane su u nekim obiteljima, pa se čini da geni igraju ulogu. Rizik je povećan ako su srodnici u prvom koljenu razvili CHD prije 55. godine (žene) ili 65. godine (muškarci).
  • Pušenje: Tvari u duhanskom dimu potiču, između ostalog, stvaranje nestabilnih plakova u krvnim žilama.
  • Visoki krvni tlak: Povišene razine krvnog tlaka izravno oštećuju unutarnje stijenke krvnih žila.
  • Dijabetes melitus: kod loše kontroliranog dijabetesa, šećer u krvi je trajno previsok, što oštećuje krvne žile.
  • Povišene razine upale: Na primjer, ako je protein CRP povišen u krvi, to čini plakove nestabilnima.
  • Viša dob: S godinama raste rizik od arterioskleroze koronarnih žila.

Kako se dijagnosticira angina pektoris?

Razgovor i fizički pregled

Prije svega, liječnik razgovara s pacijentom i uzima njegovu povijest bolesti (anamnezu). Pita, primjerice, koliko dugo postoje simptomi srčanog zastoja, kako se točno manifestiraju, što ih uzrokuje ili u kojoj situaciji nastaju. Liječnik također pita koristite li već nitro sprej i mogu li se njime ublažiti simptomi.

Sljedeći korak je fizički pregled. Između ostalog, liječnik sluša srce i pluća te tapka po prsima. Dio ovog pregleda je i mjerenje krvnog tlaka i pulsa. Na taj način liječnik provjerava ima li pacijent visok krvni tlak (hipertenziju). Analiza krvi daje informaciju, osobito u slučaju nestabilne angine pektoris, o tome je li možda došlo do srčanog udara.

Postupci snimanja

Ultrazvuk srca: Tijekom ultrazvuka srca (ehokardiografija) liječnik ispituje je li srčani mišić promijenjen. To mu omogućuje procjenu srčanih komora i srčanih zalistaka te njihovu funkciju. Liječnik obično izvodi ovaj ultrazvuk kroz jednjak. Pacijent obično nije svjestan pregleda jer mu se daje anestezija.

Stres EKG: liječnici rade stres EKG u klinici ili ordinaciji uz pomoć tzv. U tom procesu pacijent vozi sobni bicikl uz postupno povećanje opterećenja. Ako naprezanje uzrokuje nedovoljan protok krvi u srčani mišić, povezani uređaji to bilježe. Ako se pojavi angina pectoris i promijeni EKG, to je važno za dijagnozu.

Scintigrafija srca: Scintigrafija srca ili miokarda prikazuje protok krvi u srčanom mišiću u mirovanju i pod stresom. Da bi to učinio, liječnik prvo ubrizgava pacijentu slabo radioaktivnu tvar koja apsorbira mišićno tkivo srca. Takozvana gama kamera tada snima radioaktivne zrake i pokazuje koja su područja srca slabo opskrbljena.

Kako se liječi angina pektoris?

Prvi cilj liječenja angine pektoris je spriječiti teške napade, ali i srčani udar. Opasnost od srčanog udara postoji prvenstveno u slučaju nestabilne angine pektoris. To se može prepoznati, primjerice, po iznenadnoj boli i osjećaju stezanja u prsima kada bolesnik miruje ili po neobičnoj težini uobičajenih simptoma angine pektoris.

Žrtvi je nužno potrebna prva pomoć do dolaska liječnika hitne pomoći. Sljedeće jednostavne mjere pomoći će u takvoj situaciji:

  • Olabavite odjeću koja steže žrtvu, poput ovratnika ili remena.
  • Držite mu gornji dio tijela podignutim.
  • Pokušajte ostati uz bolesnika i umiriti ga.
  • Omogućite svježi zrak: ako se napadaj dogodi u prostoriji, pomaže otvoriti prozor. Mnogi oboljeli smatraju da je ovo umirujuće.

Angina pektoris: lijekovi

Nitro pripravci se nikako ne smiju uzimati zajedno s lijekovima za potenciju (inhibitori fosfodiesteraze-5)! To je opasno po život, jer oba lijeka snižavaju krvni tlak. Zbog toga je moguće da krvni tlak padne toliko nisko da je život u opasnosti.

Ostali lijekovi koje liječnici propisuju kao dio terapije angine pektoris, čak i dugotrajne, su:

  • razrjeđivači krvi kao što su inhibitori agregacije trombocita, acetilsalicilna kiselina ili klopidogrel
  • Vazodilatatori za vazodilataciju s različitim nitratima
  • Statini za povišene razine kolesterola

Angina pektoris: intervencije na srcu

Liječnici proširuju suženi dio krvne žile koji uzrokuje anginu pomoću balon dilatacije. Evo kako to radi: kroz tanku plastičnu cjevčicu (kateter) umetnu mali balon u suženi dio žile. Taj balon napuhavaju na licu mjesta tako da širi suženje.

Angina pektoris: Zdrav način života

Uspješno liječenje angine pektoris zahtijeva suradnju bolesnika. Kao oboljelom, preporučljivo je usvojiti zdrav način života kojim se izbjegavaju ili barem smanjuju čimbenici rizika od stezanja u prsima. To možete postići, na primjer, na sljedeći način:

  • Zdrava dijeta
  • Redovita tjelovježba
  • Suzdržavanje od nikotina
  • Gubitak težine ako imate višak kilograma

Kakav je tijek angine pektoris?

Prognoza i životni vijek kod angine pektoris ovise o osnovnoj bolesti. Angina pektoris zapravo je simptom po definiciji, a ne bolest za sebe, ali je uvijek treba smatrati signalom upozorenja.

Napadaji angine pektoris dovode do smanjene sposobnosti vježbanja i, općenito, smanjene kvalitete života mnogih oboljelih.

Može li se angina pektoris spriječiti?

Ako želite spriječiti anginu pektoris, u načelu vrijede isti savjeti kao i za osobe koje već pate od stezanja u prsima: Vodite zdrav način života kako biste održali svoje srce i krvne žile zdravima. Ovo uključuje:

  • Zdrava prehrana
  • @ Osigurajte redovitu tjelesnu aktivnost
  • Smanjenje viška kilograma
  • Odustati od pušenja
  • Izbjeći stres i pronaći odmor

Također je važno ići na redovite preventivne preglede. Samo na taj način liječnik može na vrijeme otkriti i liječiti bolesti poput dijabetesa, visokog krvnog tlaka ili povišene razine kolesterola u krvi, koji oštećuju krvne žile. Ako vam liječnik prepiše odgovarajuće lijekove, potrebno je da ih uzimate redovito – čak i ako se trenutno osjećate dobro.