Što je trijaža?
Pojam trijaža dolazi iz francuskog jezika i znači "prosijavanje" ili "sortiranje". To je upravo ono o čemu se radi kod trijaže u medicini: profesionalci (npr. bolničari, liječnici) "trijažu" ozlijeđene ili bolesne osobe i provjeravaju kome treba hitna pomoć, a kome ne.
Također procjenjuju tko će najvjerojatnije imati koristi od liječenja i tko će najvjerojatnije preživjeti. Trijaža je posebno važna i neophodna kada su mogućnosti medicinske skrbi ograničene. Cilj je spasiti što više života unatoč nedostatku resursa.
Načelo trijaže uveo je vojni kirurg Dominique-Jean Larrey na ratištima 18. stoljeća. Danas ga liječnici i bolničari koriste prvenstveno u hitnoj medicini iu slučaju katastrofa. No, s obzirom na mogući kolaps intenzivne njege u pandemiji koronavirusa, načelo trijaže moglo bi postati nužno iu bolnicama.
Trijaža u pandemiji korone
Kako broj infekcija raste, tako raste i učestalost teških Covid-19. Kao rezultat toga, kreveti za intenzivnu njegu povremeno postaju rijetki. Kad bi više pacijenata tada trebalo takve krevete nego što je bilo na raspolaganju, liječnici bi morali "trijažirati" - tj. birati koga smiju, a koga ne mogu liječiti na intenzivnoj njezi.
Liječnici provode trijažu tek nakon što su iscrpljene sve mogućnosti. U tu je svrhu Njemačka interdisciplinarna udruga za intenzivnu njegu i hitnu medicinu (DIVI) sastavila preporuku posebno za pandemiju Covid-19. Cilj je spriječiti smrtne slučajeve zbog nedostatka sredstava.
Kako funkcionira trijaža u bolnicama?
Klinička trijaža prvenstveno se bavi jednom stvari: izgledima za oporavak teško bolesnih pacijenata. U idealnom slučaju, sveobuhvatne informacije o pojedinačnim pacijentima su dostupne kako bi se napravila najbolja moguća procjena. Ovo uključuje
- Opće stanje, slabost (npr. pomoću kliničke skale slabosti)
- druge postojeće bolesti (popratne bolesti) koje ograničavaju izglede za uspjeh
- Trenutne laboratorijske vrijednosti
- Stanje funkcija organa (npr. respiratorna aktivnost, funkcija jetre i bubrega, rad kardiovaskularnog sustava, funkcija središnjeg živčanog sustava)
- Prethodni tok bolesti
- Odgovor na prethodnu terapiju
U procjenu se također ugrađuju trenutna iskustva i saznanja, primjerice o tijeku bolesti u određenim situacijama. To također znači da odgovorni stručnjaci stalno donose nove trijažne odluke. Oni prilagođavaju odluke koje su već donesene ako je potrebno, na primjer ako se pojave nove mogućnosti liječenja.
Načelo jednakog postupanja u trijaži
Samokrivnja ili status cijepljenja također ne bi trebali igrati ulogu. U trenutnoj situaciji to znači da cijepljeni pacijenti nemaju prednost u odnosu na necijepljene. Osim toga, tim za liječenje uvijek procjenjuje sve ozbiljno bolesne pacijente. Tijekom pandemije koronavirusa trijaža se stoga ne provodi samo za pacijente s Covid-19.
Što kaže Savezni ustavni sud?
28. prosinca 2021. Savezni ustavni sud presudio je da zakonodavac mora poduzeti konkretne mjere opreza za zaštitu osoba s invaliditetom u slučaju trijaže povezane s pandemijom. Nekoliko osoba s invaliditetom i već postojećim bolestima podnijelo je tužbu.
Njihova je zabrinutost bila da bi liječnici mogli prerano isključiti osobe s invaliditetom i pozadinskim bolestima iz intenzivnog medicinskog liječenja jer bi stereotipno mogli pretpostaviti manje šanse za uspjeh njihovog oporavka. Prema sudu, trenutne preporuke DIVI-ja ne bi uklonile takav rizik. Nadalje, oni nisu pravno obvezujući.
Potrebna zakonska regulativa ima za cilj osigurati da liječnici donose odluke isključivo na temelju trenutne i kratkoročne vjerojatnosti preživljavanja – bez obzira na očekivani dugoročni životni vijek. Invalidske udruge, liječnici i političari pozdravili su ovu odluku. DIVI je najavio da će pojasniti trenutne preporuke.
Želje pacijenta također igraju ulogu u trijaži. Ako pacijent ne želi intenzivan medicinski tretman, neće dobiti intenzivnu medicinsku skrb. Ovo također vrijedi ako bi pacijent imao veće šanse za preživljavanje od drugih.
Ako pacijent više ne može izraziti svoje želje u vezi s tim, liječnici se oslanjaju na žive oporuke ili izjave rodbine.
Prekid liječenja intenzivne njege
Trijaža se ne odvija samo među pacijentima koji hitno stignu u bolnicu. Uključuje i one koji su već na intenzivnoj njezi. Liječnici tada mogu odlučiti prekinuti liječenje intenzivne njege (npr. ventilaciju) za osobu.
Takva je odluka posebno teška s etičkog gledišta; trenutno nema zakonskih zahtjeva. Odluka je na liječnicima. Osobito uzimaju u obzir prethodni tijek i trenutno stanje pacijenta.
Oni se bave pitanjima kao što su: rade li jetra i bubrezi još uvijek dobro ili njihove funkcije zataje? Koliko su stabilni disanje i cirkulacija? Koliko je vjerojatno da će dosadašnja terapija ipak biti uspješna?
Tko donosi odluku o trijaži u bolnici?
Trijaža se uvijek temelji na principu više očiju. Prema preporukama DIVI-ja, uključeni su stručnjaci iz različitih disciplina:
- Po mogućnosti iskusan predstavnik medicinskog osoblja
- Drugi predstavnici specijalista (npr. klinički etičari)
Ovaj postupak stoga uzima u obzir nekoliko perspektiva. To bi trebalo osigurati da je odluka pravedna i dobro utemeljena. Također uklanja pritisak s pojedinačnih donositelja odluka, za koje proces predstavlja ogroman emocionalni i moralni izazov.
Mjere za izbjegavanje trijaže u bolnicama
Bolnice unaprijed poduzimaju različite mjere kako bi rasteretile jedinice intenzivne njege i tako izbjegle trijažne situacije.
Odgađanje nehitnih tretmana u trijaži
Bolnice odgađaju tretmane koji nisu prijeko potrebni. Ovo je također oblik trijaže. Preduvjet je da odgoda ne pogorša prognozu, ne izazove nepopravljivu štetu zdravlju ili pospješuje preuranjenu smrt.
Međutim, u tragičnim slučajevima odgoda bi mogla imati ozbiljne posljedice. Na primjer, stanice raka mogle bi metastazirati u međuvremenu ako se operacija raka odgodi ili bi izbočena žila (aneurizma) mogla neočekivano prsnuti.
Transfer bolesnika zbog skore trijaže
Takvi transferi ne pogađaju samo pacijente s Covid-19, već i sve ostale pacijente na intenzivnoj njezi.
Odgovorno medicinsko osoblje uvijek pokušava premostiti teške situacije najbolje što može. Ako je potrebno, liječnici i medicinske sestre također skrbe o teškim bolesnicima izvan jedinica intenzivne njege što je dalje moguće i što je duže moguće.
Početna procjena: Što trijaža znači u hitnoj službi?
Određena količina "trijaže" je norma u bolničkim odjelima hitne pomoći. Ovdje obično ima puno posla, pa situacija može brzo postati zbunjujuća. Tada je važno brzo i pouzdano klasificirati one koji traže pomoć i njihove zdravstvene probleme. Ovu početnu procjenu obično provodi iskusno medicinsko osoblje.
Za razliku od liječnika opće prakse, hitna ambulanta ne poštuje redoslijed dolaska. Umjesto toga, tamošnji stručnjaci odlučuju koga treba liječiti odmah, a tko može pričekati. U slučaju ozbiljnog hitnog slučaja, nadležni kontrolni centar obavještava hitnu službu prije dolaska pacijenta.
Važno: Trijaža u odjelu hitne pomoći nije primarno vezana uz oskudna sredstva. Oni su obično dovoljno dostupni. Umjesto toga, radi se o tome tko prvi prima ta sredstva.
- Crvena kategorija: Hitno liječenje! Sve podređene aktivnosti koje su u tijeku su prekinute. Primjeri: gubitak krvi opasan po život, zastoj disanja
- Narančasta kategorija: Vrlo hitno liječenje! Trebalo bi početi unutar 10 minuta.
- Žuta kategorija: Hitno liječenje – unutar 30 minuta od dolaska pacijenta.
- Zelena kategorija: Normalno. Idealno vrijeme do tretmana je manje od 90 minuta.
- Plava kategorija: Nije hitno. U tom slučaju, liječenje se lako može provesti negdje drugdje, npr. kod liječnika opće prakse.
Uz MTS, postoje i drugi postupci trijaže kao što je Indeks ozbiljnosti u hitnim slučajevima.
Trijaža u slučaju katastrofe
Trijaža se također koristi u slučaju katastrofa i velikih nesreća, primjerice nakon željezničke nesreće s mnogo žrtava. Ovdje djelatnici hitne pomoći i spašavanja razvrstavaju žrtve prema ozbiljnosti ozljeda. Provjeravaju vitalne znakove kao što su svijest, disanje i puls ozlijeđenog.
Najiskusniji spasilac na licu mjesta, obično posebno obučeni liječnik hitne pomoći, brzo dijeli unesrećene u četiri vizualne kategorije (SC). On bilježi odgovarajuću kategoriju na svakom pacijentu oznakama u boji:
- SK1 – ozljeda opasna po život – crvena
- SK2 – teško ozlijeđen – žuti
- SC3 – lakše ozlijeđen – zeleno
- SC4 – nema šanse za preživljavanje – plavo (koristi se ako su resursi vrlo ograničeni, inače SC1)
Ozljede opasne po život s šansama za preživljavanje uvijek imaju prioritet. Spasioci ih prvo prevoze na daljnje liječenje. Slijede teže ozlijeđeni pa lakše ozlijeđeni.
Hitne službe također moraju donositi odluke ovisno o situaciji. Na primjer, vjerojatnije je da će liječiti ljude s jakim bolovima i malim izgledima za preživljavanje od onih s manjim ozljedama.
Što se događa s pacijentima koji ne dobiju liječenje?
Trijaža također znači da hitne službe, liječnici i medicinske sestre nisu uvijek u mogućnosti u potpunosti obraditi sve pacijente. Unatoč tome, oni se trude nastaviti brinuti o dotičnoj osobi najbolje što mogu.
Njega je tada usmjerena na što bolje ublažavanje simptoma i stručnu pratnju mogućeg procesa umiranja.
U tu svrhu dostupne su razne mjere:
- Davanje kisika i neinvazivna ventilacija ublažavaju respiratorni distres
- Lijekovi: opioidi ublažavaju respiratorni distres, benzodiazepini pomažu kod tjeskobe i panike, antikolinergici su učinkoviti kod otežanog disanja, antipsihotici se daju kod delirija (zabluda).
- Pastoralna podrška
