Kratak pregled
- Suicidalnost – Definicija: Suicidalnost se odnosi na iskustvo i ponašanje usmjereno na namjerno izazivanje vlastite smrti. Mogući različiti oblici i faze.
- Uzroci i čimbenici rizika: uglavnom psihičke bolesti, ali i samoubojstva ili pokušaji samoubojstva u obitelji, vlastiti pokušaji samoubojstva u prošlosti, stresne životne situacije ili događaji, dob, teške fizičke bolesti
- Simptomi i znakovi upozorenja: npr. socijalno povlačenje, izražavanje suicidalnih misli, zanemarivanje hrane i osobne higijene, opraštanje, poklanjanje osobnih stvari, pripremanje oporuke
- Postupanje sa suicidalnim osobama: Aktivno se pozabavite problemom, ne osuđujte, ostanite prisebni i objektivni, organizirajte stručnu psihijatrijsku pomoć, ne ostavljajte pogođenu osobu samu, u slučaju akutne opasnosti: nazovite 911!
Što je sklonost samoubojstvu?
Suicidalne tendencije su kada su iskustva i ponašanje osobe usmjereni na namjerno izazivanje vlastite smrti – aktivno ili pasivno. Takve suicidalne tendencije mogu se pojaviti jednom ili postati kronične. Kronične suicidalne sklonosti znače da oboljeli stalno razvijaju suicidalne misli i namjere i obično su već jednom ili više puta pokušali samoubojstvo.
- Potreba za mirom i povlačenjem bez želje za smrću
- Umor od života povezan sa željom za smrću, ali bez uzroka same smrti
- Suicidalne misli bez akutnog pritiska za djelovanjem i konkretnih planova
- Suicidalne namjere – konkretni planovi za samoubojstvo
- Suicidalni impulsi – javljaju se iznenada s velikim pritiskom da si odmah oduzme život
- Suicidalne radnje – stvarna provedba suicidalnih namjera ili impulsa
- Pokušaj samoubojstva – samoubilački čin koji je dotična osoba preživjela
- Samoubojstvo – samoubilački čin sa fatalnim završetkom
Cilj ove klasifikacije je što je točnije moguće procijeniti vrstu intervencijskih mjera potrebnih u pojedinačnim slučajevima.
Suicidalne misli se javljaju kada psihološki problemi osobe prevladaju. Tada se mogu javiti misli poput “Koja je svrha svega ovoga?”, “Bilo bi bolje da sam mrtav” ili “Ne želim dalje živjeti ovako”. Ove misli mogu jako varirati u smislu učestalosti i intenziteta. Što se češće javljaju i što su hitniji, to više dotična osoba gubi iz vida alternative samoubojstvu.
Faze suicidalnosti prema Pöldingeru
Model pozornice austrijskog psihijatra Waltera Pöldingera dokazani je model za opisivanje napredovanja suicidalnosti. Dijeli suicidalni razvoj u tri faze:
Ponovljene suicidalne misli i socijalno povlačenje pogođenih tipični su za prvu fazu. Osim toga, suicidalne događaje, primjerice u medijima ili u vlastitom okruženju, percipiraju jače ili selektivnije. Međutim, oni koji su pogođeni još uvijek se mogu distancirati od svojih suicidalnih misli u ovoj fazi, oni su još uvijek sposobni za samokontrolu. Često šalju skrivene signale kako bi skrenuli pozornost na svoje stanje.
2. ambivalentnost
3. odluka
U posljednjoj fazi samokontrola je još uvijek suspendirana. Oni koji su pogođeni sada često izgledaju opušteno i lagodno, budući da je teret odluke skinut. S obzirom na ovu promjenu, postoji velika opasnost da će laici pretpostaviti da se njihovo psihičko stanje popravilo. U stvarnosti, međutim, pogođeni se u ovoj fazi konkretno pripremaju za samoubojstvo. Mogu formulirati svoju oporuku, pozdraviti se s obitelji i prijateljima ili najaviti produljeno putovanje - takve znakove upozorenja treba shvatiti vrlo ozbiljno!
Presuicidalni sindrom prema Erwinu Ringelu
- Sužavanje: Pogođeni vide sve manje opcija ili alternativa samoubojstvu. Ovo sužavanje percepcije može biti posljedica vlastite životne situacije ili određenih događaja (npr. socijalna izolacija, nezaposlenost, bolest, gubitak partnera). Međutim, to također može biti posljedica psihičke bolesti (npr. depresije).
- Agresivnost: Pogođeni imaju visok potencijal za agresiju, ali ne mogu pokazati svoj bijes prema vanjskom svijetu, već ga usmjeravaju prema sebi. To se naziva preokretom agresije.
Suicidalnost: Učestalost
Svake godine oko 10,000 ljudi u Njemačkoj izvrši samoubojstvo. Osim toga, svake godine ima oko 10 do 20 puta više pokušaja samoubojstva. U statistici uzroka smrti, ovo samoubojstvo stavlja daleko ispred prometnih nesreća s oko 3,300 smrtnih slučajeva godišnje i droga s oko 1,400 smrtnih slučajeva godišnje.
Dva od tri samoubojstva počine muškarci. Žene, s druge strane, češće pokušavaju samoubojstvo – osobito mlade žene ispod 30 godina.
Suicidalne sklonosti: uzroci i čimbenici rizika
Shizofrenija, određeni poremećaji osobnosti kao što su granični poremećaji i ovisnosti također povećavaju rizik od samoubojstva.
Ostali čimbenici rizika za suicidalne sklonosti su npr
- Samoubojstva ili pokušaji samoubojstva u obitelji
- vlastitih pokušaja samoubojstva u prošlosti
- Pripadnost društveno marginaliziranim skupinama
- nezaposlenost
- Financijski problemi
- Iskustva nasilja
- Odvajanje od životnog partnera
- Smrt bliskih srodnika
- Sve veća dob
- Usamljenost/socijalna izolacija
- Tjelesne bolesti, osobito one povezane s boli
Suicidalne sklonosti: simptomi i znakovi upozorenja
- socijalno povlačenje
- Izravno ili neizravno izražavanje suicidalnih misli
- vanjske promjene, na primjer tamna odjeća, neuredan izgled
- zanemarivanje prehrane i osobne higijene
- rizično ponašanje
- Opraštanje, poklanjanje osobnih stvari, priprema oporuke
- Životne krize
Akutna suicidalnost je kada osoba ima intenzivne misli o umoru od života i konkretne suicidalne namjere, tako da je akutni suicidalni čin neizbježan. Akutne suicidalne sklonosti mogu se prepoznati po sljedećim znakovima. Dotična osoba…
- ustraje u svojim suicidalnim namjerama i nakon duljeg razgovora
- ima hitne suicidalne misli
- je beznadno
- pati od akutne psihotične epizode
- je već napravio jedan ili više pokušaja samoubojstva
Jeste li primijetili jedan ili više od navedenih simptoma i znakova kod rođaka, prijatelja ili poznanika? Tada biste trebali djelovati brzo. Istaknite problem i ponudite svoju podršku. Otpratite dotičnu osobu na primjer u psihijatrijsku ambulantu. U slučaju akutnih suicidalnih sklonosti treba nazvati hitnu pomoć (112).
Suicidalne misli – što učiniti?
Suicidalne misli – što učiniti?
Uvijek trebate učiniti nešto u vezi sa suicidalnim mislima koje imate sami ili koje netko drugi izrazi! Važno je koliko su te misli često i hitne. Kao prvi korak može pomoći otvoreni razgovor s bliskom osobom od povjerenja, gdje se mogu izraziti često mučne misli.
Međutim, ako su suicidalne misli vrlo hitne i česte i dotična se osoba više ne može distancirati od njih, potrebna je brza psihijatrijska (hitna) pomoć.
Akutne suicidalne sklonosti: medicinsko liječenje
Akutne suicidalne sklonosti obično se u početku liječe sedativima, lijekovima za smirenje. Nakon što se akutna opasnost smiri, slijede psihoterapijski razgovori. Hoće li se liječenje nastaviti u bolnici ili izvanbolnički, ovisi o tome koliki je procijenjeni rizik od samoubojstva pacijenta.
Važni elementi liječenja su npr
- Čimbenici rizika kao što su problematični društveni kontakti ili uporaba droga eliminiraju se koliko je to moguće.
- Osigurava se pomno praćenje pacijenata kako oni nemaju pristup potencijalnim alatima za samoubojstvo poput oružja ili lijekova.
- Neki terapeuti s pacijentom sklapaju ugovor o nesuicidu. To znači da pacijent pristaje na tretman i izjavljuje da se neće ozlijediti tijekom terapije. Naravno, ovaj ugovor nije pravno obvezujući, ali jača odnos povjerenja i suradnje – odnosno spremnost pacijenta da aktivno sudjeluje u liječenju.
- Suicidalnim pacijentima često nedostaje fiksna dnevna struktura koja im daje stabilnost u svakodnevnom životu. Liječenje stoga često uključuje konkretna pomagala za strukturiranje, na primjer u obliku zajednički razvijenih dnevnih rasporeda.
- Bihevioralni trening može pomoći pacijentima da reguliraju svoje emocije i lakše se nose sa sukobima.
- Metode kognitivne terapije usmjerene su na promjenu disfunkcionalnog stila razmišljanja kojeg karakteriziraju beznađe, samopodcjenjivanje, zamišljenost i negativna procjena budućnosti.
- Uključivanje rodbine ili bliskih prijatelja može pomoći u uspjehu terapije.
Suočavanje sa suicidalnim tendencijama: savjeti za rodbinu
Zabrinuti ste za rođaka i pitate se: Što učiniti ako je netko suicidalan? Najvažniji savjet za rješavanje suicidalnih tendencija je: Budite tamo! Ne ostavljajte pogođenu osobu samu i pazite na nju. Ostali važni savjeti:
- Shvatite ih ozbiljno: Suicidalne misli shvatite ozbiljno i nemojte ih osuđivati. Izbjegavajte izjave poput "Bit ćeš dobro" ili "Saberi se". Čak i ako vam se opisani problemi ne čine ozbiljnima, pogođeni će zbog suženih obrazaca mišljenja i percepcije stvari vidjeti potpuno drugačije.
Važno: Preuzmite odgovornost za suicidalnu osobu organiziranjem pomoći, ostanite uz nju i dajte joj osjećaj da ste tu za nju. Sigurno znate koliko je važno imati nekoga bliskog uz sebe u akutnoj, egzistencijalnoj krizi.
Suicidalne sklonosti: dodirne točke
Osim psihijatara i psihoterapeuta u privatnoj praksi i psihijatrijskim klinikama, postoje i druge kontaktne točke za osobe u riziku od suicida i njihovu rodbinu. Na primjer
- Telefonsko savjetovalište na 0800-1110111
- Socijalna psihijatrijska služba s lokalnim savjetovalištem i službama podrške. Adrese se mogu dobiti od lokalnih zavoda za zdravstvo
Grupe samopomoći na temu depresije i mentalnih bolesti također mogu pomoći kod suicidalnih tendencija. Adrese i kontakt podatke možete pronaći na internetu.
