Kako djeluje lorazepam
Lorazepam je lijek iz skupine benzodiazepina i kao takav djeluje anksiozno (anksiolitik), sedativno (trankvilizirajuće), mišićno-relaksirajuće (mišićno opuštajuće) i antikonvulzivno (antikonvulzivno).
Kao i svi benzodiazepini, lorazepam djeluje izravno na spojeve između živčanih stanica u mozgu. U tim takozvanim sinapsama, živčane stanice međusobno komuniciraju preko glasničkih tvari (neurotransmitera).
Lorazepam se veže na podoblik veznog mjesta GABA (GABA-A receptor) i povećava vjerojatnost otvaranja u prisutnosti GABA. Na taj način se pojačava inhibitorni učinak GABA.
Apsorpcija, razgradnja i izlučivanje
Nakon gutanja, lorazepam se brzo i gotovo potpuno apsorbira u krv. Može prijeći krvno-moždanu barijeru i tako ući u središnji živčani sustav (CNS) – mozak i leđnu moždinu.
Kada se koristi lorazepam?
Djelatna tvar lorazepam koristi se za kratkotrajno liječenje stanja tjeskobe, napetosti i agitacije te povezanih poremećaja spavanja. Osim toga, može se koristiti za smirivanje pacijenata prije dijagnostičkih ili kirurških zahvata.
Dugotrajna uporaba benzodiazepina kao što je lorazepam često dovodi do problema ovisnosti. Stoga ga treba uzimati samo što je moguće kraće (najviše dva do četiri tjedna).
Najčešće korišten oblik doziranja lorazepama su oralne tablete. Za pacijente koji imaju poteškoća s gutanjem ili ga jednostavno odbijaju uzeti, postoje tablete za topljenje ili otopine za injekcije.
Ovisno o području primjene, obično se daje doza od 0.5 do 2.5 miligrama tijekom dana ili navečer.
Koje su nuspojave lorazepama?
Nuspojave lorazepama uglavnom proizlaze izravno iz željenog depresivnog učinka:
Djeca, starije osobe i osobe s moždanim bolestima mogu na njegovu primjenu reagirati paradoksalno, tj. uznemirenošću, nemirom, poremećajima spavanja ili pojačanom anksioznošću.
Što treba uzeti u obzir pri uzimanju lorazepama?
Kontraindikacije
Lorazepam se ne smije koristiti u:
- poznata ovisnost o benzodiazepinima
- miastenija gravis (autoimuno posredovana slabost mišića)
- Poremećaji disanja
- preosjetljivost na lorazepam
interakcije lijekova
Isto vrijedi i za lijekove protiv bolova, lijekove protiv alergija (antialergike) i epilepsije (antiepileptike), te lijekove koji utječu na srce i krvni tlak, poput beta-blokatora.
Izbjegavajte konzumiranje alkohola tijekom terapije lorazepamom jer može pojačati središnji depresivni učinak.
Dobno ograničenje
U hitnoj medicini, primjerice u slučaju probojnog epileptičkog statusa (= epileptični napadaj koji traje dulje od pet minuta), lorazepam je odobren kao otopina za injekciju od navršenih mjesec dana života.
U starijoj životnoj dobi djelovanje lorezapama se produljuje, što obično zahtijeva smanjenje doze.
Trudnoća i dojenje
Međutim, ako se uzima u posljednjem mjesecu trudnoće, vjerojatnije je da će se pojaviti "sindrom mlitavog dojenčadi", budući da djelatna tvar može nesmetano proći kroz placentu i tako ispoljiti svoj učinak i na dijete. Prikladnije alternative u trudnoći stoga su prometazin (za akutnu anksioznost), amitriptilin (za poremećaje spavanja) i kvetiapin (za psihotične poremećaje).
Kako doći do lijeka s lorazepamom
Za lorazepam je u Njemačkoj, Austriji i Švicarskoj potreban recept. Štoviše, čak se vodi kao narkotik (kao i svi benzodiazepini), što znači da je propisivanje djelatne tvari posebno strogo regulirano.
Na uobičajeni recept lorazepam se može dobiti samo ako je pojedinačna doza maksimalno 2.5 miligrama i ako pripravak ne sadrži druge djelatne tvari.
Koliko dugo je lorazepam poznat?
Više činjenica o lorazepamu
Lorazepam je daljnji razvoj diazepama, drugog benzodiazepina. U usporedbi s diazepamom, lorazepam ima puno kraće djelovanje i vrijeme zadržavanja u organizmu jer tijekom njegovog metabolizma ne nastaju aktivni produkti (aktivni metaboliti).
