Definicija
memorija gubitak, tehnički poznat kao amnezija (Grčki za gubitak memorija), je poremećaj pamćenja u kojem se čini da su sjećanja izbrisana iz memorije. Vjerojatno je vjerojatnije da je to nemogućnost dohvaćanja memorija sadržaj. Nadalje, gubitak pamćenja također može značiti da pogođena osoba nije u stanju naučiti nove stvari i pohraniti misli.
Obrasci
Postoje različiti oblici gubitka pamćenja. Ovisno o trenutku u kojem dolazi do gubitka memorije, može se podijeliti na retrogradno amnezija or anterogradna amnezija, koji je pred nama (u budućnosti). U retrogradnom amnezija, dogodi se gubitak memorijskog sadržaja prije štetnog događaja, npr. nakon nesreće ne može se sjetiti točnog tijeka nesreće.
Anterogradna amnezija, s druge strane, je kad se ne možete sjetiti novih informacija nakon pokretačkog događaja, npr. ne možete se sjetiti što se dogodilo odmah nakon nesreće. Ako se oba oblika javljaju jedan pored drugog, jedan govori o a privremena globalna amnezija, u kojem postoji privremeni gubitak i starih i novo pohranjenih misli. Kao poseban oblik, postoji i kongradena amnezija, u kojoj nedostaje samo sposobnost pamćenja stvarnog uzroka. Nadalje, infantilno (=djetinjstvo) opisana je i amnezija, što znači da se odrasla osoba ne može sjetiti prvih godina života. Disocijativna amnezija je, s druge strane, gubitak pamćenja od posebno jakog psihološkog stresa.
Iznenadni gubitak pamćenja
Posebno drastičan oblik amnezije je kada netko iznenada izgubi pamćenje iz potpune svijesti, tj. Dogodi se nagli gubitak pamćenja. U tehničkoj terminologiji to je poznato kao „privremena globalna amnezija" (vidi gore). To znači da jednako brzo kao što se dogodio jaz u memoriji, on obično ponovno nestaje u roku od jednog dana (prolazno = privremeno).
Za to vrijeme pogođena osoba nema sposobnost da se bilo čega zapamti, pa je kratkoročno pamćenje najviše ograničeno. Iznova se postavljaju ista pitanja, npr. O prostoru i situaciji, jer se odgovori zaboravljaju nakon kratkog vremena. Međutim, mogu se pojaviti i dugotrajni poremećaji pamćenja, tako da nakon nestanka simptoma i dalje može ostati trajna praznina u pamćenju.
Istodobno složene automatizirane sekvence djelovanja ne utječu na sposobnosti, kao ni orijentacija na osobu. Prateći neurološki deficit poput poremećaji govora ili paraliza se obično ne javljaju. Precizan uzrok nije poznat, ali se akutni emocionalni ili fizički stres raspravlja kao mogući okidač.
U slikovnim postupcima promjene ili smanjena opskrba područja u mozak koji igraju važnu ulogu u učenje procesi, poput tzv morski konj, mogao se promatrati poslije. Iznenadni gubitak pamćenja uglavnom pogađa ljude u dobi između 50 i 70 godina i obično je jednokratni događaj. Ovaj iznenadni gubitak pamćenja može biti vrlo zabrinjavajući za pogođenu osobu i rodbinu, ali obično rezultira dobrim oporavkom pamćenja i kasnije dugoročnim posljedicama.
