Fizikalna terapija: indikacija, metoda, postupak

Što je fizioterapija?

Fizioterapija liječi ograničenja u tjelesnoj sposobnosti kretanja i funkcioniranja i medicinski je propisan lijek. To je koristan dodatak, a ponekad i alternativa operaciji ili lijekovima. Osim fizioterapeutskih vježbi, fizioterapija uključuje i fizikalne mjere, masaže i ručnu limfnu drenažu.

Fizioterapija se može provoditi stacionarno (u bolnici, rehabilitacijskom centru i sl.) ili ambulantno (u fizioterapijskoj ordinaciji). Osim toga, tu je i mobilna fizioterapija. U tom slučaju fizioterapeut dolazi pacijentu. To ima prednost u tome što pacijent može vježbati određene pokrete u svom poznatom okruženju. Mobilna fizioterapija također je korisna za pacijente čija bolest ili tjelesna ograničenja otežavaju ili čak onemogućuju posjet ordinaciji.

Proširena izvanbolnička fizioterapija je posebna varijanta: uz opću fizioterapeutsku skrb, uključuje obuku medicinske rehabilitacije koja vraća pacijentovu sposobnost kako privatno tako i na poslu.

Sportska fizioterapija

Sportska fizioterapija prvenstveno je usmjerena na njegu i trening sportaša te prevenciju i liječenje sportskih ozljeda. Važne komponente uključuju zagrijavanje, istezanje, pravilnu izvedbu fizioterapije ili fizioterapeutskih vježbi i, ako je potrebno, liječenje sportskih ozljeda.

Fizioterapija po Bobathu (fizioterapija po Bobathu)

Fizioterapija prema Bobathu pomaže osobama s neurološkim (koje potječu iz mozga i živaca) disfunkcijama: pacijenti treniraju i ponavljaju određene sekvence pokreta dok se ne formiraju nova živčana vlakna i sinapse. Metoda se prvenstveno koristi nakon moždanog udara ili u slučaju prirođenih poremećaja kretanja.

Fizioterapija po Vojti (fizioterapija po Vojti)

U fizioterapiji prema Vojti, fizioterapeut pokreće reflekse pomoću ciljanog pritiska. Kombinacija nekoliko refleksa iz određenih početnih položaja ima za cilj aktiviranje mišićne funkcije.

Fizioterapija po Schrothu (fizioterapija po Schrothu)

Sportska fizioterapija

Sportska fizioterapija prvenstveno je usmjerena na njegu i trening sportaša te prevenciju i liječenje sportskih ozljeda. Važne komponente uključuju zagrijavanje, istezanje, pravilnu izvedbu fizioterapije ili fizioterapeutskih vježbi i, ako je potrebno, liječenje sportskih ozljeda.

Fizioterapija po Bobathu (fizioterapija po Bobathu)

Fizioterapija prema Bobathu pomaže osobama s neurološkim (koje potječu iz mozga i živaca) disfunkcijama: pacijenti treniraju i ponavljaju određene sekvence pokreta dok se ne formiraju nova živčana vlakna i sinapse. Metoda se prvenstveno koristi nakon moždanog udara ili u slučaju prirođenih poremećaja kretanja.

Fizioterapija po Vojti (fizioterapija po Vojti)

U fizioterapiji prema Vojti, fizioterapeut pokreće reflekse pomoću ciljanog pritiska. Kombinacija nekoliko refleksa iz određenih početnih položaja ima za cilj aktiviranje mišićne funkcije.

Fizioterapija po Schrothu (fizioterapija po Schrothu)

Povratak u školu

U školi za povratak naučite što vaša leđa održava zdravim. Program tečaja sastoji se od različitih modula, kao što su znanje o držanju i kretanju koje je ugodno za leđa, tehnike opuštanja i trening svijesti o tijelu. Cilj je spriječiti ili ublažiti bolove u leđima. Više o ovoj temi možete saznati u članku Povratak u školu.

Kada radite fizioterapiju?

Ciljeve fizioterapije prvenstveno određuje bolesnik i njegova klinička slika. U osnovi, cilj je ublažiti bol, pospješiti metabolizam i cirkulaciju te poboljšati ili održati pokretljivost, koordinaciju, snagu i izdržljivost. Uz dob i stanje bolesnika, fizioterapija treba uzeti u obzir i svakodnevne životne okolnosti bolesnika. Tijek bolesti također igra važnu ulogu.

Bolesti mišićno-koštanog sustava

Bolesti živčanog sustava

Širok spektar neuroloških bolesti koristi mogućnosti liječenja fizioterapijom. To se, primjerice, odnosi na paralizu, poremećaje kretanja i funkcije nakon ozljeda lubanje i leđne moždine, oštećenja središnjeg živčanog sustava (CNS) pri rođenju, paraplegične sindrome i multiplu sklerozu. Uz pomoć fizioterapijskih mjera trenira se interakcija senzornih i motoričkih funkcija bolesnika.

Bolesti unutarnjih organa

U slučaju bolesti kao što su astma, plućna fibroza ili cistična fibroza, simptomi se mogu ublažiti vježbanjem učinkovitog disanja i posebnim tehnikama iskašljavanja, čime se poboljšava kvaliteta života. U slučajevima suženja krvnih žila ili limfnih kanala, redoviti trening hodanja poboljšava prokrvljenost i izdržljivost uz smanjenje boli. Poremećaji rada crijeva kao što je Crohnova bolest također se mogu suportivno liječiti fizioterapijom.

Što radite tijekom fizioterapije?

Prvi posjet fizioterapeutu obično se sastoji od anamneze – uzimanja anamneze pacijenta u razgovoru – i temeljitog pregleda, pri čemu se, između ostalog, provjerava snaga mišića i pokretljivost te precizno lokalizira bol. Koristeći informacije iz razgovora i pregleda, fizikalni terapeut zatim izrađuje plan fizikalne terapije i razgovara s pacijentom o individualnim ciljevima.

Ovisno o terapijskom planu, u redovitim intervalima izvode se aktivne, potpomognute i pasivne vježbe. U vježbama pasivne fizikalne terapije, fizioterapeut pomiče pacijentove zglobove bez suradnje mišića pacijenta. To poboljšava pokretljivost i potiče cirkulaciju krvi. Istodobno se izbjegavaju kontrakture i ukočenost.

Pomoćne fizioterapijske vježbe zahtijevaju od pacijenta da sam napreže snagu mišića. Međutim, pokrete pomaže fizioterapeut ili posebna fizioterapijska oprema. Ako se trening odvija u vodi, uzgon se koristi kao pomoćna sila.

Koji su rizici fizioterapije?

Pravilno izvedena fizioterapija gotovo da ne nosi nikakve rizike. Međutim, ako se vježbe izvode nemarno ili nepravilno, mogu se pojaviti modrice, upale ili druge ozljede. Vježbe osmišljene za koordinaciju i liječenje vrtoglavice povezane su s povećanim rizikom od pada.

Što trebam imati na umu nakon fizikalne terapije?

Samostalne vježbe također treba raditi kod kuće. Na taj način se može ubrzati proces ozdravljenja.

Povećano opterećenje pojedinih mišićnih skupina može izazvati bol u mišićima, ali to nije opasno. Iscrpljenost i umor također su simptomi koji mogu biti posljedica pojačanog fizičkog rada. Ako se nakon fizioterapije pojavi bol ili ozljeda, savjetuje se posjet liječniku.