Što biste trebali jesti ako imate dijabetes?
Kod metaboličke bolesti dijabetes melitus organizmu nedostaje hormon inzulin ili je njegov učinak smanjen. Kao rezultat toga, postoji rizik da razina šećera u krvi poraste previsoko. Da bi se to spriječilo, važnu ulogu ima prehrana osoba s dijabetesom. Ovisi i o vrsti dijabetesa.
Pravilna prehrana za dijabetes tipa 1
Bolesnici s dijabetesom tipa 1 prvo moraju naučiti pravilno procijeniti sadržaj ugljikohidrata u planiranom obroku. To je jedini način da se ubrizga točna količina inzulina potrebna za iskorištavanje hranjivih tvari. Ako se ubrizga premalo inzulina prije obroka, postoji rizik od hiperglikemije. Ako je doza inzulina previsoka, šećer u krvi pada prenisko, što dovodi do hipoglikemije. I hiperglikemija i hipoglikemija su potencijalno opasne.
Točna doza inzulina ovisi o vrsti i količini konzumiranih ugljikohidrata. Proizvodi od cjelovitog brašna, primjerice, sadrže više dugolančanih ili složenih ugljikohidrata, za koje je potrebna niža razina inzulina od kratkolančanih ugljikohidrata, koji brže ulaze u krvotok. Potonji se nalaze u proizvodima od bijelog brašna i slatkišima, na primjer.
Pacijentima s dijabetesom preporuča se proći obuku o dijabetesu i individualne prehrambene savjete nakon dijagnoze. Uz ostale sadržaje uči sve bitno o pravilnoj prehrani kod dijabetesa.
Pravilna prehrana za dijabetes tipa 2
Kod šećerne bolesti tipa 2 tjelesne stanice samo u smanjenoj mjeri reagiraju na hormon inzulin koji snižava šećer u krvi. Ovoj inzulinskoj rezistenciji pogoduje prekomjerna težina. To znači da je pravilna dijabetička dijeta za dijabetičare tipa 2 s prekomjernom tjelesnom težinom usmjerena na gubitak težine. Redovita tjelesna aktivnost pomaže u postizanju ovog cilja. Ako se višak kilograma može riješiti, inzulinska rezistencija često se smanjuje i dostupna količina inzulina ponovno djeluje bolje.
Dijeta za dijabetes melitus za osobe s prekomjernom tjelesnom težinom stoga bi trebala biti što manje kalorijska. Pacijenti mogu saznati koliko je kalorija "dopušteno" dnevno od svog dijetetičara.
Koju hranu treba izbjegavati?
U načelu, nijedna hrana nije potpuno zabranjena za osobe s dijabetes melitusom. Ali postoje namirnice koje su bolje za njihovo zdravlje od drugih. Kod dijabetesa tipa 1 važno je uravnotežiti unos ugljikohidrata s inzulinom. Dijabetičari tipa 2 moraju izbjegavati hranu koja je bogata kalorijama jer mogu imati prekomjernu težinu.
Za dijabetičare vrijedi isto što i za zdrave ljude: slatkiše treba unositi u prehranu samo u malim količinama. Također je važno biti svjestan skrivenih šećera u hrani i gotovim proizvodima. Kečap, voćni jogurt i muesli, primjerice, primarno se ne svrstavaju u slatkiše, iako često sadrže puno šećera. To se mora uzeti u obzir u prehrani za dijabetes.
Poseban problem kod mnogih slatkiša je kombinacija šećera i masti: tijelo ne metabolizira šećer i masnoću u isto vrijeme. Šećer se dakle prvo pretvara u energiju i sagorijeva, dok se mast skladišti u tkivu i potiče pretilost.
Zaslađivači (kao što je stevija) i dijabetes
Postoje neki alternativni zaslađivači koji se često preporučuju u prehrani dijabetičara – umjesto rafiniranog šećera jer ne podižu razinu šećera u krvi ili je dižu manje. Zaslađivači uključuju zamjene za šećer i sladila.
Zamjene za šećer uključuju sorbitol, manitol, izomalt i ksilitol. Sadrže manje kalorija od šećera i uzrokuju samo blagi porast razine šećera u krvi. Nasuprot tome, zaslađivači (kao što su acesulfam-K, aspartam, stevija) ne unose kalorije i ne povećavaju razinu šećera u krvi.
Do danas također nema dokaza da zaslađivači kao što je stevija stvaraju "ovisnost" i pokreću napade gladi - što može dovesti do debljanja. No, stručnjaci ističu da proizvodi zaslađeni stevijom ponekad sadrže i dodani šećer.
Također biste trebali paziti da steviju ne konzumirate u pretjeranim količinama. EFSA preporučuje maksimalno četiri miligrama steviol glikozida po kilogramu tjelesne težine dnevno (ADI vrijednost). Ova količina se smatra sigurnom. Posljedice mogućeg predoziranja nisu jasne.
Općenito je pravilo da dnevno ne smijemo unositi više od preporučene količine zaslađivača ili najviše 50 grama šećera. Jedenje manje slatkog također olakšava posao za vas: tijelo se ne navikava na okus i stoga ima manju želju za slatkim.
Usput: Dijabetičari koji boluju i od rijetkog metaboličkog poremećaja fenilketonurije ne smiju konzumirati aspartam. To je zato što sladilo sadrži fenilalanin. Ovaj građevni blok proteina (aminokiselina) tijelo ne razgrađuje u fenilketonuriji, što rezultira simptomima intoksikacije. Ostali zaslađivači (uključujući steviju), s druge strane, ne sadrže fenilalanin. Stoga su dobra alternativa u dijabetičkoj dijeti za osobe s fenilketonurijom.
Dijabetes i alkohol
Dijabetičari bi stoga trebali konzumirati samo umjerene količine alkohola i uvijek u kombinaciji s obrokom bogatim ugljikohidratima. Na taj način se može izbjeći hipoglikemija.
Alkohol je također nepovoljan za dijabetičare s prekomjernom tjelesnom težinom iz još jednog razloga: s oko 7.2 kilokalorije po gramu, jedan gram alkohola ima jednako visoku kaloričnu vrijednost kao mast. To ga čini pravom kalorijskom bombom. Međutim, prekomjerna tjelesna težina povećava potrebu tijela za inzulinom zbog sve veće otpornosti stanica na inzulin i negativno utječe na dijabetes.
Alkohol također potiče oštećenje živaca (polineuropatije). Konzumacija alkohola može pogoršati postojeću dijabetičku polineuropatiju.
Koje su namirnice dobre za dijabetičare?
Prije svega: dijabetičarima, kao i svim ljudima općenito, preporučuje se uravnotežena, raznolika i zdrava prehrana. Makronutrijenti poput ugljikohidrata, masti i bjelančevina te vitamini i minerali trebaju biti uključeni u prehranu u dovoljnim količinama. Manje važna od popisa takozvanih “top 10 namirnica za dijabetičare” je ispravan sastav prehrane – posebno s obzirom na glavne hranjive tvari.
Kako to izgleda, stvar je rasprave među stručnjacima. Općenito, vrijede sljedeće preporuke za zdravu prehranu:
- 45 do 60 posto ugljikohidrata
- 10 do 20 posto proteina (bjelančevine)
- 40 grama vlakana
- Najviše 6 grama kuhinjske soli
- Maksimalno 50 grama čistog šećera (glukoza, saharoza)
Nutricionisti svakom pacijentu daju odgovarajuće preporuke. Oni se mogu razlikovati od gore navedenih informacija. To je zato što plan prehrane za dijabetičare mora uzeti u obzir dob pacijenta, tjelesnu težinu i sve popratne i sekundarne bolesti, kao što su pretilost, oštećenje bubrega ili visoke razine lipida u krvi.
Gotovo važniji od točnog postotka različitih makronutrijenata je njihova vrsta i izvor. Primjerice, proizvodi od cjelovitog brašna korisniji su od proizvoda od bijelog brašna, a biljne masti su zdravije od životinjskih.
Prehrana za dijabetes: ugljikohidrati
Ugljikohidrati su molekule šećera koje su povezane u više ili manje duge lance. Vrlo su važni izvori energije za ljudsko tijelo, posebno za mišiće i mozak. Jedan gram ugljikohidrata ima oko četiri kilokalorije.
Vrsta izvora ugljikohidrata stoga ima izravan utjecaj na potrebe za inzulinom. To je zato što visoke razine šećera u krvi, poput onih koje uzrokuju proizvodi od bijelog brašna, čokolada, med, slatka limunada i kola ili druga slatka hrana, zahtijevaju veće količine inzulina u kratkom roku kako bi se kompenzirale fluktuacije. To povećava rizik da razina šećera u krvi izmakne kontroli.
Kod dijabetičara tipa 1 to se događa ako doza ili vrijeme ubrizgavanja inzulina ne odgovara točno unosu ugljikohidrata. Kod dijabetičara tipa 2, čija tijela još uvijek proizvode nešto inzulina, potrebno je više vremena da se višak šećera apsorbira u stanice (produljena hiperglikemija).
Pacijentima s dijabetesom stoga se savjetuje da svoje potrebe za ugljikohidratima pokriju što je više moguće ugljikohidratima dugog lanca, poput onih koji se nalaze u proizvodima od cjelovitih žitarica, krumpiru i mahunarkama.
Dijeta za dijabetes: masti
Kako dijabetes drastično povećava rizik od arterioskleroze („otvrdnuća arterija“), važno je ograničiti unos kolesterola u prehrani dijabetičara. Kolesterol se nalazi u svim životinjskim proizvodima kao što su mlijeko, maslac, vrhnje, jaja i meso. Ove proizvode stoga treba štedljivo konzumirati. Osim toga, savjetuju se redovite krvne pretrage kod obiteljskog liječnika jer se povišena razina kolesterola može otkriti samo analizom krvi.
Dijeta za dijabetes: proteini
Stručnjaci preporučuju pokrivanje oko 10 do 20 posto dnevnih energetskih potreba proteinima. Ova preporuka vrijedi ako bolesnik s dijabetesom ne pokazuje znakove oštećenja bubrega (dijabetička nefropatija). Međutim, ako je prisutna slabost bubrega, unos proteina mora biti ograničen.
Osobito preporučeni izvori proteina su mahunarke (kao što su grašak, leća ili grah), riba i nemasno meso.
Dijabetes i cimet
Prema nekim nutricionistima, postoje indicije da djelovanje cimeta povoljno utječe na dijabetes. Cimet potiče metabolizam te stoga može pozitivno utjecati na regulaciju šećera u krvi. Stručnjaci raspravljaju i o tome poboljšava li određena komponenta cimeta (proantocijanid) učinak inzulina na stanice.
Također je dobro znati: cimet, odnosno kumarin koji se nalazi u kasiji cimetu, u velikim je količinama štetan za zdravlje, posebice za jetru. Njemački savezni ured za procjenu rizika preporučuje da odrasla osoba teška 60 kilograma ne smije pojesti više od dva grama cimeta dnevno.
Do danas cimet nije igrao nikakvu ulogu u prehrambenoj terapiji dijabetesa utemeljenoj na dokazima.
Voće za dijabetičare
Dijabetičarima se općenito preporučuje da svaki dan jedu dovoljno voća i povrća. Oba osiguravaju važne vitamine i minerale, kao i vlakna.
Ovisno o sorti, voće sadrži i različite količine voćnog šećera (fruktoze). Ovo se dugo smatralo zdravijim od normalnog šećera. Zbog toga mnoge namirnice za dijabetičare sadrže fruktozu umjesto uobičajenog šećera. Isto vrijedi i za mnoge "normalne" proizvode (za nedijabetičare).
Međutim, dijabetičarima – baš kao i metabolički zdravim ljudima – savjetuje se da svom tijelu ne daju previše fruktoze. To može imati negativan učinak na zdravlje: prema studijama, visok unos fruktoze potiče pretilost, na primjer, i potencijalno povećava razinu lipida u krvi.
