Što je albumin?
Albumin je protein. Čini oko 60 posto ukupnih proteina u krvnom serumu. Uglavnom se stvara u jetrenim stanicama (hepatocitima). Albumin služi, između ostalog, za puferiranje pH vrijednosti i kao lako dostupan izvor energije. Međutim, ima i druge važne funkcije:
Albumin i koloidno-osmotski tlak
Krvne bjelančevine održavaju takozvani koloidno-osmotski tlak. U plazmi je oko 25 mmHg (ekvivalent oko 3.3 kPa) i važan je za održavanje ravnoteže između otopljenih čestica (koloida) unutar i izvan stanica. Ako koloidno-osmotski tlak padne, pojačano otjecanje vode plazme iz stanica dovodi do stvaranja edema. Budući da albumin čini najveći udio proteina u krvi, on je i najvažniji čimbenik u održavanju koloidno-osmotskog tlaka.
Albumin kao transportni protein
Albumin je važna transportna tvar u krvotoku. To se odnosi kako na vlastite tvari u tijelu tako i na tvari koje se u tijelo unose izvana. Među ostalim, albumin se veže i transportira
- Hormoni kao što su kortizol i tiroksin
- Vitamin D
- masnih kiselina
- Bilirubin (produkt razgradnje crvenog krvnog pigmenta)
- enzimi
- Aminokiseline (građevni blokovi enzima)
- elektroliti (magnezij, kalcij)
- Metali (ioni bakra)
Kada se određuje albumin?
Vrijednost albumina određuje se između ostalog za
- Kronične bolesti jetre (ciroza jetre, masna jetra, itd.)
- Gubitak proteina putem bubrega ili gastrointestinalnog trakta
- Pojašnjenje nakupljanja vode u tkivu (edem)
- Proteinska pothranjenost
Liječnik može odrediti albumin u krvnom serumu, kao iu urinu i cerebrospinalnoj tekućini (likvoru). Za određivanje mu je potrebno ili:
- 20 ml spontanog jutarnjeg urina ili urina prikupljenog tijekom 24 sata
- 1 ml krvnog seruma
- tri uzorka sterilne cerebrospinalne tekućine
albumin: Standardne vrijednosti
Sljedeće standardne vrijednosti vrijede za albumin u serumu, ovisno o dobi:
|
Serumski albumin |
|
|
do 4 dana |
2800 – 4400 mg/dl |
|
5 dana do 13 godina |
3800 – 5400 mg/dl |
|
14 do 17 godina |
3200 – 4500 mg/dl |
|
od 18 godina |
3500 – 5200 mg/dl |
Albumin u jutarnjem urinu je normalno manji od 20 mg/l (primjenjuje se od dobi od 3 godine). Izmjerena vrijednost albumina u prikupljenom 24-satnom urinu obično je manja od 30 mg/dan (miligrama dnevno).
Ako su vrijednosti albumina u mokraći (jutarnjoj ili sakupljenoj mokraći) iznad graničnih vrijednosti, liječnik razlikuje mikro- i makroalbuminuriju ovisno o stupnju povećanja:
- Mikroalbuminurija (umjereni gubitak albumina): 20 do 200 mg/l u jutarnjoj mokraći ili 30 do 300 mg/dan u sakupljenoj mokraći
- Makroalbuminurija (teški gubitak albumina): >200 mg/l u jutarnjem urinu ili >300 mg/dan u sakupljenom urinu
|
starost |
Kvocijent albumina CSF/serum (x0.001) |
|
novorođenčad |
<28 |
|
Dojenčad u 1.mj |
<15 |
|
Dojenčad u 2.mj |
<10 |
|
Dojenčad u 3.mj |
<5 |
|
Djeca između 4 mjeseca i 6 godina |
<3,5 |
|
Djeca između 6 i 15 godina |
<5 |
|
preko 15 do 40 godina |
<6,5 |
|
preko 40 godina |
<8 |
Kada je albumin nizak?
Ako je albumin u krvi prenizak, to se naziva hipoalbuminemija ili hipoalbuminemija. Javlja se kod:
- ciroza jetre, akutni hepatitis, toksično oštećenje jetre
- Amiloidoza (bolesti s taloženjem promijenjenih proteina u tijelu)
- Gubitak proteina putem bubrega (nefrotski sindrom) ili gastrointestinalnog trakta (eksudativna enteropatija s vodenastim proljevom)
- Pothranjenost ili pothranjenost (na primjer kwashiorkor)
- Opekline ili eksudativne kožne bolesti kao što je dermatitis
- Višak tekućine (hiperhidracija, na primjer zbog terapije infuzijom ili tijekom trudnoće)
- uznapredovali rak
- nasljedni nedostatak albumina (anemija ili hipoalbuminemija)
Nizak albumin u mokraći ili cerebrospinalnoj tekućini nije od značaja.
Kada je albumin povišen?
Ako postoji nedostatak tekućine (dehidracija) – na primjer zbog povraćanja, pojačanog mokrenja ili proljeva – albumin u krvi je previsok. Međutim, to je samo relativno povećanje albumina.
Povećana koncentracija albumina u cerebrospinalnoj tekućini ili povećani kvocijent albumina cerebrospinalne tekućine/seruma može ukazivati na npr. meningitis, Guillain-Barréov sindrom, moždani infarkt, tumore mozga ili leđne moždine ili kraniocerebralnu traumu.
Što učiniti u slučaju promijenjenog albumina?
Hipoalbuminemija (hipoalbuminemija) liječi se prema osnovnoj bolesti. Ako je uzrok npr. gubitak proteina putem bubrega, liječnik može dati lijekove za dehidraciju ili lijekove za visoki krvni tlak (sartani, ACE inhibitori itd.). Ako postoji izraženi nedostatak albumina, liječnik može primijeniti nadomjesnu otopinu albumina koja sadrži pet do 20 posto albumina.
Što učiniti u slučaju albuminurije?
Ako je izlučivanje albumina urinom pojačano, liječnik mora provjeriti dolazi li redovito do gubitka albumina. Da bi to učinio, on ili ona će provesti tri ili više testova albumina tijekom sljedećih šest do osam tjedana. Ako je prisutna mikroalbuminurija, potrebna je kontrola dva do tri puta godišnje. Ako je izraženiji gubitak albumina (makroalbuminurija), liječnik mora razjasniti uzrok oštećenja bubrega.
