Anksioznost – uzroci i terapija

Kratak pregled

  • Što je strah? U osnovi normalna reakcija na prijeteće situacije. Anksioznost je patološka kada se javlja bez posebnog uzroka, postaje česti/stalni pratilac i narušava kvalitetu života.
  • Oblici patološke anksioznosti: generalizirani anksiozni poremećaj, panični poremećaj, opsesivno-kompulzivni poremećaj, fobije (kao što su klaustrofobija, arahnofobija, socijalna fobija), posttraumatski stresni poremećaj, srčana neuroza, hipohondrija, anksioznost kod shizofrenije i depresije.
  • Uzroci patološke anksioznosti: različiti eksplanatorni pristupi (psihoanalitički, bihevioralni i neurobiološki). Čimbenici koji pokreću anksioznost su stres, trauma, korištenje alkohola i droga, određeni lijekovi, poremećaj rada štitnjače, bolesti srca i mozga.
  • Kada posjetiti liječnika? U slučaju pretjerane tjeskobe, tjeskobe koja postaje sve češća ili teža i ne može se sama prevladati, tjeskobe bez objektivnog uzroka i/ili ozbiljno smanjene kvalitete života zbog tjeskobe.
  • Dijagnoza: Detaljan razgovor, upitnici, eventualno daljnje pretrage.
  • Terapija: Kognitivno bihevioralna terapija, dubinske psihološke metode, lijekovi.
  • Samopomoć i profilaksa: Metode opuštanja, ljekovito bilje, zdrav način života uz dosta kretanja i zdravu prehranu.

Anksioznost: Opis

Strah je, kao i radost, zadovoljstvo i ljutnja, jedna od osnovnih ljudskih emocija. To je ključno za preživljavanje: oni koji se boje postupaju posebno oprezno i ​​pozorno u kritičnim situacijama – ili ne dovode sebe u opasnost. Osim toga, strah tjera tijelo da mobilizira sve rezerve koje su mu potrebne za borbu ili bijeg.

Anksioznost: simptomi

Anksioznost je popraćena različitim fizičkim simptomima. To uključuje:

  • Palpitacije
  • ubrzani puls
  • @ znojenje
  • tremor
  • otežano disanje
  • vrtoglavica

U slučajevima jake tjeskobe mogu se javiti i bolovi u prsima, povraćanje, proljev, osjećaj tjeskobe, pa čak i gubitak svijesti. Oboljeli se osjećaju kao da su izvan sebe ili kao da gube razum. Tijekom napadaja panike oboljeli često strahuju od smrti. Opća je anksioznost pak često povezana s boli.

Anksioznost: Što je normalno, a što patološko?

O patološkoj anksioznosti govorimo kada se anksioznost javlja bez konkretnog razloga ili čak postaje stalni pratilac. Tada može znatno ograničiti kvalitetu života pogođene osobe. Takvi strahovi nisu normalna reakcija na konkretnu prijetnju, već samostalna klinička slika koju treba psihoterapijski tretirati.

Oblici anksioznih poremećaja

Pojam anksiozni poremećaj odnosi se na skupinu mentalnih poremećaja kod kojih se simptomi anksioznosti javljaju bez vanjske prijetnje. Ovi simptomi tjeskobe mogu biti fizički (ubrzano srce, znojenje itd.) i psihološki (katastrofalno razmišljanje, ponašanje izbjegavanja kao što je odbijanje izaći kroz vrata itd.). Anksiozni poremećaj može se manifestirati u različitim oblicima:

Generalizirani anksiozni poremećaj.

Za osobe s generaliziranim anksioznim poremećajem brige i strahovi stalni su pratioci. Često ti strahovi nemaju konkretan uzrok (difuzne brige, tjeskobe i opća nervoza).

No, mogu se odnositi i na stvarne prijetnje (mogućnost prometne nesreće ili bolesti bliskih srodnika itd.), iako su u tom slučaju simptomi tjeskobe pretjerani.

Opsesivno kompulzivni poremećaj

Opsesivno-kompulzivni poremećaj karakteriziraju opsesivne misli i/ili radnje. Primjerice, oboljeli reagiraju napeto i tjeskobno kada su spriječeni u obavljanju određenih rituala. To uključuje, na primjer, prisilu na pranje, brojanje predmeta ili stalno provjeravanje jesu li prozori zaključani.

Na primjer, opsesivne misli mogu imati agresivan, uvredljiv ili zastrašujući sadržaj.

Fobija

Osobe s fobijom se pretjerano boje određenih situacija ili predmeta. Ipak, većina oboljelih zna da su njihovi strahovi zapravo neutemeljeni. Ipak, odgovarajući ključni podražaji ponekad izazivaju burne reakcije straha.

Takvi ključni podražaji mogu biti određene situacije (putovanje zrakoplovom, velika nadmorska visina, vožnja liftom itd.), prirodni fenomeni (grmljavinska nevremena, otvorene vode itd.) ili određene životinje (kao što su pauci, mačke). Ponekad stvari povezane s bolešću i ozljedama (krv, injekcije, itd.) također pokreću fobiju.

Stručnjaci razlikuju tri glavne vrste fobija:

Agorafobija ("klaustrofobija").

Srednjoročno gledano, oboljeli se često potpuno povuku iz straha i više ne izlaze iz svojih domova.

Socijalna fobija

Osobe sa socijalnom fobijom boje se biti u središtu pozornosti, upasti u neugodnu situaciju ili neuspjeha. Stoga se sve više povlače iz društvenog života.

Specifična fobija

Ovdje fobija ima usko definiran okidač. To je slučaj, primjerice, s arahnofobijom, fobijom od štrcaljke, strahom od letenja, klaustrofobijom (strah od zatvorenog prostora) i strahom od visine (vrtoglavica).

Ne treba svaku fobiju liječiti. Ali ako vam anksiozni poremećaj ograničava kvalitetu života, trebali biste imati terapiju.

Posttraumatski stresni poremećaj (PTSP).

Posttraumatski stresni poremećaj (PTSP) nastaje kao posljedica izrazito stresnog ili prijetećeg iskustva (traume). To može biti, primjerice, iskustvo rata, prirodne katastrofe, teške nesreće, smrt bliskog rođaka, seksualno zlostavljanje ili druga iskustva nasilja.

Takozvani flashbackovi tipični su za PTSP. To su iznenadni, iznimno stresni fragmenti sjećanja u kojima pogođena osoba uvijek iznova proživljava traumatično iskustvo. Flashbackove pokreću, primjerice, zvukovi, mirisi ili određene riječi koje su usko povezane s traumatičnim iskustvom.

Kako bi izbjegli ove podražaje, mnogi traumatizirani ljudi se povlače. Vrlo su nervozni i razdražljivi, pate od poremećaja sna i koncentracije, ali istodobno djeluju sve bezosjećajnije.

Panični poremećaj

Panični poremećaj je češći kod žena nego kod muškaraca. Oni koji su pogođeni imaju ponovljene masivne napade tjeskobe s teškim fizičkim i psihičkim simptomima. To uključuje otežano disanje, ubrzano lupanje srca, stezanje u grlu ili osjećaj gušenja, znojenje, mučninu, strah od smrti ili gubitka kontrole i osjećaj nestvarnosti.

Obično napadaj panike traje manje od pola sata. Može se dogoditi sasvim neočekivano ili ga mogu potaknuti određene situacije.

Druge vrste patološke anksioznosti

Osobe s hipohondrijom (novi naziv: hipohondrijski poremećaj) žive u trajnom strahu da će oboljeti od ozbiljne ili čak smrtonosne bolesti. Pritom krivo tumače bezopasne fizičke simptome. Čak ih ni uvjeravanja liječnika da su zdravi ne mogu uvjeriti ni razuvjeriti.

Hipohondrija spada u takozvane somatoformne poremećaje – baš kao i srčana neuroza: ovdje oboljeli pate od lupanja srca i nedostatka zraka i strahuju od srčanog udara, a organski uzrok tegoba nije pronađen.

Ponekad se anksioznost javlja kao simptom drugih bolesti. Na primjer, ljudi sa shizofrenijom često pate od velike anksioznosti. Svoj vanjski svijet doživljavaju kao prijeteći, imaju halucinacije ili iluzije progona. Depresiju također često prate objektivno neutemeljeni strahovi.

Anksioznost: Uzroci

Postoje različite teorije o nastanku patološke anksioznosti ili anksioznih poremećaja:

  • Pristupi bihevioralne terapije, s druge strane, strahove promatraju kao naučene. Primjer je strah od letenja. Može se razviti kada je dotična osoba doživjela prijeteću situaciju (npr. jake turbulencije) na brodu. Sukladno tome, strahovi se mogu razviti pukim promatranjem – primjerice, kada dijete doživi da se njegova majka boji pauka.
  • Neurobiološki pristupi, s druge strane, pretpostavljaju da je autonomni živčani sustav u anksioznih pacijenata nestabilniji nego u zdravih ljudi te stoga posebno brzo i burno reagira na podražaje.

Čimbenici koji mogu potaknuti anksioznost

  • Stres: Teški psihički stres može dovesti do trajnog osjećaja tjeskobe ili napadaja panike.
  • Trauma: traumatična iskustva kao što su rat, nesreće, zlostavljanje ili prirodne katastrofe mogu potaknuti ponavljajuću tjeskobu.
  • Konzumacija alkohola i droga: konzumacija droga kao što su alkohol, LSD, amfetamini, kokain ili marihuana također može izazvati tjeskobu ili paniku.
  • Poremećaji rada štitnjače: i hipertireoza i hipotireoza mogu dovesti do tjeskobe i napadaja panike.
  • Bolesti srca: Organske srčane tegobe kao što su srčane aritmije ili srčana stenoza (angina pektoris) također mogu izazvati veliku tjeskobu.
  • Bolesti mozga: U rijetkim slučajevima iza tjeskobe stoji neka organska bolest mozga, na primjer upala ili tumor na mozgu.

Anksioznost: Kada biste trebali posjetiti liječnika?

Ako se jedno ili više od sljedećeg odnosi na vas, trebali biste posjetiti liječnika u vezi svoje tjeskobe:

  • Vaša tjeskoba je pretjerana.
  • Vaša anksioznost svaki put postaje sve češća i intenzivnija.
  • Ne možete sami prevladati svoju tjeskobu.
  • Vaše trenutne životne okolnosti ne mogu objasniti ozbiljnost vaše tjeskobe.
  • Vaša je kvaliteta života ozbiljno ograničena zbog vaše tjeskobe.
  • Povlačite se iz društvenog života zbog svoje tjeskobe.

Čak i strahovi koji imaju razumljiv uzrok mogu zahtijevati liječenje. Na primjer, kada je po život opasna bolest poput raka popraćena velikom tjeskobom.

Anksioznost: Što liječnik radi?

Liječnik postavlja dijagnozu nakon detaljnog razgovora, u kojem se također raspravlja o mogućim uzrocima i okidačima strahova (anamneza). Specijalizirani upitnici pomažu u ovom procesu. Omogućuju procjenu koliko je vaša anksioznost jaka i protiv čega je usmjerena.

U nekim slučajevima potrebne su dodatne pretrage (kao što su krvne pretrage, EKG) kako bi se isključili organski uzroci simptoma anksioznosti.

Nakon što se vaša tjeskoba detaljnije razjasni, liječnik može predložiti odgovarajuće liječenje.

Kognitivna bihevioralna terapija

Kognitivna bihevioralna terapija pokazala se osobito učinkovitom u liječenju anksioznosti. Može se koristiti za otkrivanje i propitivanje obrazaca ponašanja, misli i osjećaja koji izazivaju tjeskobu. Ciljane vježbe pomažu promijeniti te obrasce koji izazivaju tjeskobu.

Pacijenti sa socijalnom fobijom mogu koristiti igranje uloga kako bi isprobali strašne situacije u zaštićenom prostoru. Na taj način stječu samopouzdanje i socijalne vještine. To im pomaže da prevladaju svoje strahove.

Dubinske psihološke metode

Ponekad može biti korisna i dubinska psihološka terapija (npr. psihoanaliza). To može otkriti dublje psihološke probleme kao korijen tjeskobe i djelovati na njih.

Liječenje

Osim psihoterapijskih mjera, lijekovi mogu pomoći u kontroli tjeskobe. Antidepresivi su se, između ostalih, pokazali učinkovitima. Lijekovi za smirenje poput benzodiazepina također mogu ublažiti tjeskobu. No, budući da mogu izazvati ovisnost, smiju se uzimati samo pod liječničkim nadzorom i ograničeno vrijeme.

Liječenje uzročnih bolesti

Ako su druge bolesti (kao što je shizofrenija) uzrok patološke anksioznosti, potrebno ih je stručno liječiti.

Anksioznost: Što možete učiniti sami

Čak i uz "normalnu" (ne patološku) tjeskobu i napetost, trebali biste postati aktivni.

Metode opuštanja

U svakom slučaju, ima smisla naučiti metodu opuštanja. Razlog: opuštenost i anksioznost dva su emocionalna stanja koja se međusobno isključuju. Dakle, ako svladate tehniku ​​opuštanja, možete je koristiti za svladavanje tjeskobe, pa čak i napadaja panike. Primjeri uključuju posebne vježbe disanja, jogu, autogeni trening i Jacobsonovu progresivnu relaksaciju mišića.

Ljekovite biljke

Sljedeće ljekovite biljke posebno pomažu kod simptoma kao što su tjeskoba, nervoza, unutarnja napetost i nemir:

Mogu se koristiti pojedinačno ili u kombinaciji.

Gotovi pripravci iz ljekarne

U ljekarnama su dostupni različiti gotovi pripravci na bazi gore navedenih ljekovitih biljaka, primjerice u obliku kapsula, dražeja ili kapi. Biljni lijekovi imaju kontrolirani sadržaj djelatnih tvari i službeno su odobreni kao lijekovi. Obratite se svom ljekarniku za savjet o odabiru i uporabi.

Ljekovite biljke kao čaj

Ako se vaša tjeskoba ne poboljša ili se čak pogorša unatoč liječenju, trebate se posavjetovati sa zdravstvenim radnikom. Ako trebate dodatno uzimati i druge lijekove, prije upotrebe pripravaka od ljekovitog bilja potrebno je posavjetovati se s liječnikom ili ljekarnikom. To će vam pomoći da izbjegnete neželjene interakcije.

Lifestyle

Osim toga, zdraviji stil života također može pozitivno utjecati na simptome anksioznosti. Na primjer, vježbanje smanjuje stres i povećava kondiciju. Osim toga, tjelovježba poboljšava san, koji je znatno poremećen kod mnogih anksioznih bolesnika.

Zdrava prehrana daje dodatnu energiju. Sve to također utječe na psihičku stabilnost – oni koji se osjećaju budnijima i spremnijima lakše se nose s problemima, sukobima i tjeskobom.