Kratak pregled
- Što je paraplegija? Djelomično ili potpuno odsijecanje živaca u leđnoj moždini
- Liječenje: Akutna terapija, operacija, lijekovi, rehabilitacija
- Tijek bolesti i prognoza: Individualni tijek, prognoza ovisi o opsegu i mjestu oštećenja
- Simptomi: Ovisno o opsegu i mjestu oštećenja leđne moždine: paraliza nogu i ruku kao i trupa, gubitak kontrole mjehura i crijeva, poremećaj spolne funkcije
- Dijagnostika: tijek nesreće, tipični simptomi kao što su paraliza nogu (i ruku) i gubitak osjeta, snimanje (RTG, CT, MRI), pregled krvi i spinalne tekućine.
- Prevencija: opće sigurnosne mjere za izbjegavanje nezgoda, liječenje osnovne bolesti
Što je paraplegija?
Definicija
U potpunom sindromu leđne moždine, zahvaćene osobe potpuno su paralizirane ispod razine ozljede; kod sindroma nepotpune leđne moždine sačuvane su rezidualne funkcije.
Što je leđna moždina?
Kralježnica se sastoji od četiri dijela:
- Cervikalna kralježnica (HWS): 7 kralježaka (C1 do C7)
- Torakalna kralježnica (BWS): 12 kralježaka (Th1 do Th12)
- Lumbalna kralježnica (LWS): 5 kralježaka (L1 do L5)
- Sakralna kralježnica (SWS): križna kost (Os sacrum) i trtična kost (Os coccygi)
Ako je ova živčana veza u leđnoj moždini poremećena ili prekinuta, prijenos tih signala u oba smjera izostaje. Ovisno o stupnju ozljede leđne moždine dolazi do paralize nogu (i ruku), kao i funkcionalnih smetnji u različitim dijelovima tijela – najčešće smetnje s mokrenjem ili defekacijom te spolne disfunkcije.
Što je paralizirano?
Paraplegija dovodi do značajnih zatajenja različitih tjelesnih funkcija kod pogođenih osoba. Ovisno o slučaju, zahvaćeni su sljedeći živčani sustavi, sami ili u kombinaciji:
- Motorni živci: neophodni za svjesno kretanje ruku i nogu
- Vegetativni živci: pražnjenje crijeva i mjehura, znojenje, kardiovaskularna kontrola, respiratorna funkcija, seksualnost
- Osjetni živci: osjet dodira i boli
Klasifikacija prema težini ozljede leđne moždine
Potpuna paraplegija (plegija, paraliza): Kod potpune paraplegije živci su potpuno prekinuti na određenom mjestu. Ovisno o mjestu oštećenja, ruke, noge i trup potpuno su paralizirani, a mišićna snaga i osjet potpuno izostaju. Tjelesne funkcije kao što su pražnjenje crijeva i mokraćnog mjehura te seksualna funkcija ozbiljno su narušene.
Klasifikacija prema stupnju ozljede
Paraplegija/parapareza: Ako je leđna moždina oštećena u torakalnoj ili lumbalnoj kralježnici – ispod prvog torakalnog kralješka – noge i dijelovi trupa su paralizirani. Ruke nisu zahvaćene.
Paraplegija ima značajne učinke na mnoge tjelesne funkcije, ali nikada ne narušava mentalne sposobnosti!
Frekvencija
Muškarci znatno češće pate od traumatske paraplegije nego žene, oko 80 posto, a prosječna dob je 40 godina.
Je li paraplegija izlječiva?
Sada postoje dobre mogućnosti za poboljšanje situacije oboljelih osoba putem ciljanih terapija. Cilj svakog liječenja je holistička rehabilitacija, koja bi oboljelima trebala omogućiti što samostalniji život.
Liječenje u akutnoj fazi
Kirurgija
Kod mnogih pacijenata nužna je operacija nakon nezgode. Služi za rasterećenje leđne moždine. To je slučaj, na primjer, s prijelomima kralježaka ili hernijom diska. Ovdje kirurg pokušava ukloniti sve krhotine kosti koje bi mogle biti prisutne ili stabilizirati kralježnicu.
Liječenje
Rehabilitacija
Primarni cilj rehabilitacije je da pacijent nakon hospitalizacije vodi uglavnom samostalan život i da izbjegne komplikacije. Budući da paraplegija zahvaća mnoga različita područja života, pacijentu obično pomaže interdisciplinarni tim liječnika, medicinskih sestara, fizioterapeuta, radnih terapeuta i psihoterapeuta kako bi se korak po korak vratio u svakodnevni život.
Svaki paraplegičar dobiva terapiju koja je individualno prilagođena njegovim potrebama. Otvoreno razgovarajte sa svojim liječnikom ili terapeutom o svojim idejama i strahovima!
Tijekom rehabilitacije oboljele osobe postupno uče živjeti sa svojim invaliditetom. Rehabilitacija uključuje sljedeće mjere:
- Fizioterapija i obuka za invalidska kolica
- U radnoj terapiji pacijenti uče nove obrasce kretanja s ciljem ponovnog samostalnog obavljanja svakodnevnih aktivnosti kao što su odijevanje ili pripremanje obroka.
- Psihoterapija uči strategije za bolje suočavanje s novonastalom situacijom.
- Logopedske vježbe pomažu kod poremećaja govora i gutanja. Ako je dijafragma paralizirana, oboljeli uče tehnike koje im omogućuju samostalno disanje nekoliko sati tijekom dana.
Učinci na život
Napredak bolesti
Potpuno presjecanje živaca ostavlja ekstremitete (noge, ruke) paralizirane, što se ne može izliječiti. Ovisno o tome nalazi li se ozljeda iznad ili ispod prvog torakalnog kralješka, liječnici govore o tetraplegiji/tetraparezi (paraliza sva četiri ekstremiteta uključujući i trup) ili paraplegiji (paraliza nogu i dijelova trupa).
Ako je paraliza izazvana ne-traumatskim uzrocima, možda ju je moguće ispraviti. To je slučaj, primjerice, s upalama leđne moždine. Ako su živci još uvijek netaknuti, oni mogu preuzeti zadatke izgubljenih živaca. U ovom slučaju liječnici govore o "naknadi".
Prognoza
Simptomi
Simptomi koji se javljaju ovise o opsegu i vrsti ozljede leđne moždine. Postoje različiti živčani putovi u leđnoj moždini: osjetilni živci za osjete poput topline, hladnoće, dodira ili boli te motorički živci koji kontroliraju kretanje. Ovisno o tome koji je put zahvaćen, razlikuju se i simptomi.
Simptomi u akutnoj fazi (spinalni šok)
U fazi spinalnog šoka bolesnici stoga zahtijevaju intenzivnu medicinsku skrb za održavanje vitalnih tjelesnih funkcija. Tek nakon smirivanja šoka moguće je procijeniti stvarne razmjere trajnih oštećenja.
Karakteristike spinalnog šoka:
- Potpuna mlohava paraliza mišića ispod razine ozljede.
- Bez osjeta dodira ili boli ispod razine ozljede
- Odsutnost refleksa ispod razine ozljede
- Intestinalna opstrukcija zbog paraliziranih crijevnih mišića
- Zatajenje disanja zbog paralize dijafragme s oštećenjem iznad četvrtog vratnog kralješka
- Slabost cirkulacije
- Niska tjelesna temperatura
- Poremećaji bubrega
Simptomi potpune paraplegije
Simptomi nepotpune paraplegije
Poremećaj pražnjenja crijeva i mjehura
Gotovo sve osobe s paraplegijom razviju poremećaje pražnjenja crijeva i mjehura. Poremećaji pražnjenja crijeva su:
- Zatvor
- Proljev
- Opstrukcija crijeva
- Budući da je zahvaćen i mišić sfinkter u rektumu, oboljele osobe imaju malu ili nikakvu kontrolu nad pražnjenjem crijeva.
Poremećaji pražnjenja mjehura:
- Oboljele osobe nekontrolirano gube mokraću.
Poremećaj spolne funkcije
Koje su moguće komplikacije paraplegije?
Paraliza mišića ili senzorni poremećaji imaju dugoročne posljedice koje utječu na živote mnogih paraplegičara.
- Urinarni trakt: urgentna inkontinencija, rekurentne infekcije mjehura, disfunkcija bubrega
- Gastrointestinalni trakt: zatvor, proljev, fekalna inkontinencija, opstrukcija crijeva.
- Žile: povećan je rizik od vaskularne okluzije (osobito duboke venske tromboze).
- Kronična bol (neuropatska bol) manifestira se kao konstantno žarenje, trnci ili osjećaji naelektrisanja.
- Poremećaj spolne funkcije: smanjeno podmazivanje vagine, ograničena erektilna funkcija kod muškaraca.
- Čirevi u područjima pod pritiskom (dekubitus) kao što su ischium, sacrum i coccyx, bedrena kost (veliki trohanter) ili pete
- Gubitak koštane mase (osteoporoza) u paraliziranom dijelu tijela
- Poremećaj disanja sa zastojem sekreta, upalom pluća ili kolapsom pluća kod ozljede iznad četvrtog prsnog kralješka (paraliza dijafragme)
Koji su uzroci paraplegije?
nesreće
U otprilike polovici slučajeva uzrok paraplegije je trauma. U tom je slučaju leđna moždina oštećena izravnom, ponekad masivnom silom. Primjeri uključuju prometne nesreće, padove, sportske ozljede ili nezgode na plivanju.
Netraumatsko oštećenje
- Multipla skleroza
- Hernija diska
- Prijelom tijela kralješka (prijelom kralježaka)
- Infarkt leđne moždine (spinalna ishemija)
- Upala leđne moždine uzrokovana određenim virusima ili bakterijama (infektivni mijelitis), u nekim slučajevima autoimuna upala
- Tumori u leđnoj moždini, obično metastaze raka prostate ili dojke
- Kao rezultat terapije zračenjem (radijacijska mijelopatija)
- Iznimno rijetko paraplegija se javlja kao posljedica vađenja likvora (lumbalna punkcija) ili spinalne anestezije (anestezija kod zahvata na donjoj polovici tijela poput carskog reza, operacije ugradnje kuka).
Što liječnik radi?
Povijest bolesti
U slučaju ozljeda leđne moždine uslijed pada ili nesreće, opis onoga što se dogodilo daje liječniku prve naznake moguće paraplegije.
Klinički neurološki pregled
Liječnik provjerava može li se pacijent pomaknuti ili osjetiti podražaje, primjerice iglom. Također provjerava reflekse, kao i rad dišnog sustava, mjehura, crijeva i srca.
Postupci snimanja
Ispitivanje krvi i cerebrospinalne tekućine
Pregledi krvi i tekućine koja okružuje koštanu srž (cerebrospinalna tekućina) daju informacije o mogućoj infekciji bakterijama ili virusima.
Odluka o daljnjem postupku
Na temelju tih preliminarnih pregleda liječnik odlučuje koji su daljnji koraci potrebni. Konačna dijagnoza o stvarnom opsegu paralize moguća je tek nakon što se spinalni šok smiri.
Prevencija
Otprilike polovica svih ozljeda leđne moždine posljedica su nesreća ili padova. To prvenstveno uključuje prometne nesreće, rekreacijske nesreće i nesreće na radu.
Savjeti za sprječavanje ozljeda:
- Ne skačite na glavu u nepoznate vode.
- Poduzmite mjere predostrožnosti na radnom mjestu (posebno kada radite na visini, kao što je krovopokrivač).
- Oprezno vozite automobil ili motocikl.
- Popravite ljestve, nemojte slagati namještaj jedan na drugi kao zamjena za ljestve.
Ako je paraplegija posljedica neke druge bolesti, prevencija je moguća samo u ograničenoj mjeri – nikako u slučaju urođenih bolesti.
