Zatvor, koja je vrlo česta u zapadnim industrijaliziranim zemljama, samo je u nekoliko slučajeva rezultat organske bolesti. Uzrok je uglavnom nedostatak vježbe i duboka promjena u dijeta od 1930-ih. Potrošnja proizvoda od cjelovitih žitarica (škrob, složeni ugljikohidrati) a dijetalna vlakna se smanjuju.
Suprotno tome, konzumacija masti, proteina i rafiniranih ugljikohidrati (šećer, bijelo brašno) kontinuirano se povećava. Škrob i dijetalna vlakna koja prelaze u debelo crijevo izlučuju se nepromijenjeni sa stolicom u manjoj mjeri i povećavaju težinu stolice vezivanjem vode. Veći dio raščlanjen je crijevna flora a povećava masu stolice povećanjem bakterijske mase.
Ovaj prirodni laksativni učinak nedostaje današnjim prehrambenim navikama. Otprilike 30 do 60% odraslih u Njemačkoj pati od zatvor, pri čemu su žene pogođene dvostruko češće od muškaraca. Korištenje laksativi (sve veće i veće doze su potrebne zbog navikavanja) u konačnici samo dovode do povećanja simptoma jer ti lijekovi smanjuju reakciju na rastezljive podražaje u crijevnom zidu.
Osim toga, laksativi može dovesti do kalij nedostatak kod dulje uporabe. Promjena u dijeta stoga je neizbježna prehrana bogata vlaknima s puno vlakana, tj. proizvodi od cjelovitih žitarica, povrće, salate i voće. Redovito vježbanje ne treba zaboraviti.
Dozu laksativa treba postupno smanjivati i istovremeno povećavati količinu prehrambenih vlakana. Na taj su se način povećali određeni simptomi poput osjećaja sitosti zatvor može se izbjeći. Ovi simptomi postoje samo privremeno tijekom promjene dijeta i nestaju nakon nekog vremena.
Ako je crijevo naviklo laksativi tijekom duljeg vremenskog razdoblja, mogu proći tjedni ili mjeseci prije nego što ponovno može ispravno funkcionirati. Normalne obroke moguće je obogatiti prehrambenim vlaknima kao što su pšenične mekinje ili mljeveno laneno sjeme (popijte ih puno). Međutim, za crijeva je zdravije preferirati prirodnu hranu bogatu vlaknima: proizvode od cjelovitih žitarica poput kruha od cjelovitih žitarica ili pahuljice od žitarica, mahunarke, povrće, voće, krumpir, suho voće i orašasti plodovi.
Njemačko društvo za prehranu obično preporučuje unos vlakana od 30 g dnevno. U slučaju zatvora, meta je 40g dnevno. Tih 40g dijetalnih vlakana sadrži, na primjer, 150 g integralnog kruha (12 g), 100 g raženog kruha (8 g), 250 g krumpira (5 g), 200 g povrća od mrkve (7 g), 150 g svježe jabuke i 150 g naranče (zajedno 8 g).
Promjenu prehrane najbolje je raditi polako i postupno. Započnite s povećanjem količine voća i povrća, a zatim bijeli kruh zamijenite miješanim, a zatim integralnim kruhom. Preporučuje se doručak s integralnim pahuljicama žitarica, jogurtom i svježim voćem.
Da bi se opskrbljena krmna hrana dovoljno napuhala i stolica postala skliskija, prijeko je potrebno osigurati dovoljnu količinu tekućine. Dnevno treba popiti 1.5 do 2 litre. Za vrućeg vremena ili za vrijeme sportskih aktivnosti, odgovarajuće i više.
Prikladni su voda, mineralna voda, razrijeđeni prirodni voćni sokovi, čaj. Ako se moraju jesti pšenične mekinje kako bi se izbjegao „kalemljenje mekinja“, treba popiti četvrt litre vode po 1 do 2 žlice mekinja! Dijeta protiv zatvora Dijeta bogata dijetalnim vlaknima (najmanje 30 g vlakana dnevno) od proizvoda od cjelovitih žitarica, povrća, salate, voća, mahunarki, krumpira.
Ako gore navedena promjena prehrane nije moguća, na primjer, pšenične mekinje mogu se dodati normalnim obrocima (zajedno s jogurtom, mlaćenicom ili umiješati u musli). U svakom slučaju, ovdje pijte puno! Na 1 do 2 žlice mekinja treba popiti najmanje četvrt litre vode.
- Polako i postupno prelazak na prehranu bogatu vlaknima.
- Dovoljan unos tekućine (najmanje 1.5 do 2 litre dnevno)
