Kašalj: uzroci, vrste, pomoć

Kratak pregled

  • Što je kašalj? Brzo, nasilno izbacivanje zraka; može biti akutna ili kronična, sa ili bez iskašljavanja.
  • Uzroci: npr. prehlada, gripa (gripa), bronhitis, alergija, astma, covid-19, plućna embolija, tuberkuloza, srčana insuficijencija
  • Kada posjetiti liječnika? U slučaju bolova u prsima, otežanog disanja, visoke temperature, iskašljavanja velike količine krvi itd.
  • Dijagnostika: razgovor s pacijentom, fizikalni pregled, eventualno bris grla, krvna slika, RTG, test plućne funkcije itd.
  • Liječenje: liječiti osnovnu bolest (npr. upalu pluća, astmu). Opće mjere kao što su parne inhalacije, kućni lijekovi kao što je čaj, ako je potrebno lijekovi za rješavanje ili umirivanje kašlja, suzdržavanje od pušenja.

Kašalj: Opis

Akutni i kronični kašalj

Prema trajanju kašlja liječnici razlikuju akutni, subakutni i kronični kašalj:

  • Akutni kašalj traje do tri tjedna. Obično je uzrokovana respiratornim infekcijama (prehlada, bronhitis itd.). Osim toga, akutni kašalj može se pojaviti, primjerice, kao posljedica alergije, plućne embolije, kod gutanja ili udisanja stranog tijela ili u slučajevima akutnog toksičnog trovanja (kao što je požar).
  • Kronični kašalj traje duže od osam tjedana. Mogući uzroci uključuju astmu, kronični bronhitis, kroničnu opstruktivnu plućnu bolest (KOPB) i rak pluća.

Kašalj koji traje tri do osam tjedana medicinski stručnjaci nazivaju subakutnim.

Suhi kašalj (nadražujući kašalj)

Suhi kašalj nazivamo i neproduktivnim kašljem ili kašljem bez iskašljaja – a to je upravo to: kašalj bez sekreta. Pokreće ga iritacija dišnog trakta. Odatle i izraz nadražajni kašalj.

  • Kronični suhi kašalj može biti uzrokovan, primjerice, kroničnim rinitisom ili kroničnim sinusitisom, refluksnom bolešću i astmom. Osim toga, kronični suhi kašalj također može biti nuspojava ACE inhibitora (kardiovaskularnih lijekova).

Za liječenje je važnije trajanje kašlja nego je li produktivan ili suh.

Produktivni kašalj (kašalj s ispljuvkom).

Ovdje je kašalj popraćen velikim stvaranjem sluzi, pa otuda i naziv kašalj s ispljuvkom. Sluz je obično prozirna poput stakla. Žućkasti ispljuvak iz donjih dišnih putova nastaje zbog upalnih stanica. Zelenkasti bronhijalni sekret ukazuje na bakterijsku infekciju.

  • Akutni produktivni kašalj može se pojaviti u okruženju, na primjer, upale pluća, kao iu kasnijim stadijima akutnog bronhitisa.
  • Kronični produktivni kašalj može ukazivati ​​na kronični bronhitis ili KOPB, između ostalih stanja.

Iskašljavanje krvi (hemoptiza)

Kašalj: uzroci i moguće bolesti

Općenito, glavni uzroci kašlja su:

  • Obična prehlada: Obična prehlada je infekcija gornjih dišnih puteva virusima. Obično je praćen kašljem, curenjem nosa, začepljenošću nosa i općim osjećajem bolesti.
  • Gripa (influenca): Prava gripa također je virusna infekcija respiratornog trakta. Međutim, dok prehladu mogu uzrokovati različiti patogeni, virusi koji su ovdje uključeni poznati su kao virusi gripe. Prava gripa je teža od obične prehlade. Počinje vrlo iznenada s visokom temperaturom, glavoboljom, bolovima u mišićima i udovima, grloboljom i otežanim gutanjem te suhim kašljem (često se mijenja u onaj s viskoznom sluzi). Ponekad pacijenti pate i od mučnine.
  • Bronhitis: Bronhitis se odnosi na upalu dišnog trakta koju često prati mučan kašalj. Kod akutnog bronhitisa prvo se javlja suhi, a kasnije produktivni kašalj. Osim toga, oboljela osoba ima prehladu i grlobolju. Liječnici govore o kroničnom bronhitisu kada netko ima svakodnevni kašalj i ispljuvak (produktivni kašalj) najmanje tri uzastopna mjeseca u najmanje dvije uzastopne godine. Pušenje je vrlo često uzrok kroničnog bronhitisa.
  • Upala pluća: Kašalj također može ukazivati ​​na upalu pluća. U početku je obično suho; kasnije, bolesnik iskašljava sluz. Drugi simptomi upale pluća uključuju otežano disanje, visoku temperaturu, iznenadne zimice i jak osjećaj bolesti.
  • Gutanje ili udisanje nadražujućih plinova, prašine itd.: Kada hrana ili tekućina slučajno završi u dušniku umjesto u jednjaku, nastaje suhi, nadražajni kašalj – tijelo kašljanjem pokušava pomaknuti strana tijela natrag prema usnoj šupljini . Isto se događa kada se nadražujući plinovi, prašina ili druga strana tijela udahnu (inhalacija) ili progutaju (aspiracija).
  • Alergija: Alergijski kašalj može se pojaviti, na primjer, u slučaju alergije na plijesan, alergije na hranu i alergije na grinje. Osobe s alergijom na pelud (peludna groznica) često kasnije razviju i astmu, čiji su prvi znakovi kašalj i otežano disanje.
  • Bronhalna astma: Astma je raširena, kronična bolest s upalom i sužavanjem dišnih putova. Bolesnici pate od pretežno suhog kašlja (također noću) i napadaja nedostatka zraka. Tipično je i zvižduće disanje (wheezing).
  • Kolaps pluća (pneumotoraks): U ovom slučaju postoji patološko nakupljanje zraka između unutarnje i vanjske plućne pleure, gdje inače nema zraka. Razlog tome je npr. pucanje alveola ili ozljeda pluća. Zahvaćeno pluće kolabira, što se može prepoznati po iznenadnoj pojavi boli u prsima koja se može širiti prema leđima. Osim toga, često se razvija suhi kašalj, respiratorna bol i sve veća zaduha s plitkim disanjem.
  • Plućna embolija: Kašalj također može biti znak plućne embolije, što je začepljenje krvne žile u plućima krvnim ugruškom. Manje plućne embolije ponekad ne uzrokuju simptome ili samo kratkotrajni kašalj. Veći krvni ugrušci, s druge strane, uzrokuju iznenadne simptome kao što su kašalj (možda krvav), otežano disanje, bol u prsima, lupanje srca, vrtoglavica, gubitak svijesti i plavičasta obojenost kože i sluznica.
  • Intersticijske bolesti pluća: Ovaj pojam pokriva više od 200 različitih bolesti pluća uzrokovanih oštećenjem alveola (zračnih vrećica). Posljedica toga je upala i patološko bujanje vezivnog tkiva (fibroza) u području plućnog intersticija, odnosno tanke tkivne stijenke između alveola. Intersticijske bolesti pluća praćene su otežanim disanjem pri naporu (dispneja pri naporu) i suhim kašljem nalik napadima.
  • Veliki kašalj (hripavac): hripavac je teška respiratorna infekcija koju uzrokuju bakterije i vrlo je zarazna. Bolesnici pate od grčevitih napadaja kašlja praćenih dahtanjem za zrakom (otuda naziv hripavac).
  • Pseudo-sapi: Suhi, laveži kašalj tipičan je za ovu virusnu upalu gornjeg dišnog trakta. Ostali simptomi uključuju promuklost, zvižduće ili škripavo disanje pri udisaju i nikakvo ili samo blago povećanje temperature. Može se pojaviti i nedostatak zraka. Pseudokrup je najčešći kod male djece.
  • Tuberkuloza (konzumacija): Tuberkuloza (TB) je kronična bakterijska zarazna bolest koja obično zahvaća pluća, a rjeđe druge tjelesne organe. Karakteristični simptomi plućne tuberkuloze uključuju uporan kašalj, bilo s (produktivan kašalj) ili bez ispljuvka (suhi kašalj). U uznapredovalom stadiju bolesti dolazi do iskašljavanja krvavog ispljuvka (hemoptiza).
  • Cistična fibroza: Kod ove urođene metaboličke bolesti poremećeno je izlučivanje raznih tjelesnih izlučevina poput sluzi i znoja. Na primjer, viskoznija sluz se stvara u respiratornom traktu, uzrokujući sve veću otežano disanje. Često se razvija i kronični kašalj (obično s stvaranjem sluzi, ponekad s krvlju).
  • Srčana insuficijencija: Kod srčane insuficijencije (zatajenje srca), srce više ne može opskrbljivati ​​tijelo dovoljnom količinom krvi i kisika. Slabost organa može zahvatiti lijevu stranu srca (lijevostrano zatajenje srca), desnu stranu srca (desnostrano zatajenje srca) ili obje polovice (globalno zatajenje srca). I lijevostrano i obostrano (globalno) zatajenje srca može uzrokovati kronični suhi kašalj, osobito noću (kašalj se pojačava u ležećem položaju).
  • Nuspojava lijekova: Neki lijekovi mogu uzrokovati kronični suhi kašalj kao nuspojavu, često u napadima. Ovi lijekovi uključuju, na primjer, ACE inhibitore i beta blokatore. Oba služe kao kardiovaskularni lijekovi, na primjer, kod zatajenja srca i visokog krvnog tlaka. Osim toga, uporaba protuupalnog kortizona (u obliku spreja) također može uzrokovati kašalj.

Kašalj: Kronične bolesti

Astma, kronični bronhitis, cistična fibroza – kao što je vidljivo iz gornjeg popisa, kašalj može biti i simptom raznih kroničnih bolesti.

Kronični kašalj kod djece

Kod djece kronični kašalj često je posljedica:

  • preosjetljivost dišnog trakta nakon virusne infekcije
  • Bronhijalna astma
  • refluks kiselog želučanog sadržaja u jednjak (gastroezofagealni refluks) ili udisanje želučanog sadržaja (plućna aspiracija)

Rijetki uzroci kroničnog kašlja kod djece uključuju udisanje stranih tijela, cističnu fibrozu i upalu najmanjih dišnih puteva u plućima (bronhiolitis) nakon virusne infekcije.

Kronični kašalj kod odraslih

Uobičajeni uzroci kroničnog kašlja kod odraslih uključuju:

  • kronični bronhitis (kao posljedica pušenja)
  • Bronhijalna astma
  • Refluks kiselog želučanog sadržaja u jednjak (gastroezofagealni refluks)
  • Prekomjerna proizvodnja sluzi u nosu i sinusima s drenažom sluzi u grlo („kapanje nakon nosa”)
  • Lijeva srčana insuficijencija (lijevo srčano zatajenje)

U rijetkim slučajevima kod odraslih, primjerice, za kronični kašalj odgovorni su upala pluća, tuberkuloza, rak pluća ili uzimanje ACE inhibitora (lijekova za kardiovaskularni sustav) ili je kronični kašalj psihološki.

Kašalj: Liječenje

U slučaju nekompliciranog akutnog kašlja uzrokovanog prehladom, za ublažavanje simptoma obično su dovoljne opće mjere. Primjerice, oboljeli trebaju piti dovoljno (npr. biljni čaj, voda), raditi parne inhalacije (20 minuta na temperaturi vode od 43°C) i suzdržati se od (aktivnog i pasivnog) pušenja.

Lijekovi protiv kašlja

Lijekovi protiv kašlja daju se samo ako je to prijeko potrebno ili ako simptomi jako pogađaju bolesnika (kao što je mučan kašalj). Ovisno o potrebi, može se koristiti sredstvo za iskašljavanje ili blokator kašlja.

Ponekad se takvi lijekovi protiv kašlja koriste i kod teških uznapredovalih bolesti poput raka pluća, kada izlječenje više nije moguće.

Iskašljavanje kašlja

Međutim, trenutno nije dovoljno dokazano da lijekovi za iskašljavanje stvarno pomažu kod akutnog kašlja u kontekstu akutne respiratorne infekcije. U slučaju kroničnog bronhitisa ili KOPB-a, lijekovi mogu spriječiti pogoršanje simptoma (pogoršanje).

Blokatori kašlja

Blokatori kašlja (sredstva za suzbijanje kašlja, antitusici) kao što su kodein, dihidrokodein i dekstrometorfan često se koriste za liječenje mučnog, suhog, nadražajnog kašlja – to jest, neproduktivnog kašlja bez iskašljaja. Namijenjeni su prigušivanju nagona na kašalj i na taj način omogućavaju oporavak nadražene sluznice u dišnim putovima. Blokatori kašlja često se daju i navečer – s ciljem da se pacijentu omogući nesmetan noćni odmor.

Oprez se savjetuje i kod antitusika zbog mogućih nuspojava. U slučaju nekih pripravaka (kao što je kodein, tvar srodna opijumu), također postoji opasnost od zlouporabe i ovisnosti; osim toga, blokatori kašlja mogu uzrokovati zatvor i lošu koncentraciju kao nuspojave.

Iz tih se razloga na antitusike često gleda kritički i propisuju ih samo s oprezom. Bolesnici bi se trebali posavjetovati s liječnikom ili ljekarnikom o mogućim nuspojavama.

Blokatori kašlja se nikako ne smiju koristiti u slučaju produktivnog kašlja! Potiskivanjem podražaja na kašalj, sluz u dišnim putovima inače se više ne iskašljava, što može otežati disanje i pospješuje naseljavanje bakterija u zaglavljenoj sluzi. Iz istog razloga, ekspektorans (lijek za suzbijanje kašlja) i blokator kašlja ne smiju se koristiti u isto vrijeme za kašalj.

Antibiotici

Inače, antibiotici ne pomažu protiv virusnih infekcija dišnih putova (npr. prehlada, gripa).

Homeopatija protiv kašlja

Ako želite isprobati homeopatiju za suhi kašalj, trebali biste posegnuti za Bryonia (za suhi nadražajni kašalj, glavobolju i bolne udove) ili Drosera (suhi, laveži kašalj i drhtavica). Koja je jačina homeopatskog lijeka najprikladnija u svakom pojedinom slučaju i kako se pripravak pravilno koristi saznajte od iskusnog liječnika, ljekarnika ili alternativca.

Koncept homeopatije i njezina specifična učinkovitost kontroverzni su u znanosti i nisu jasno dokazani studijama.

Kućni lijekovi za kašalj

Dodatni kućni lijekovi za kašalj uključuju tople obloge ili obloge za prsa i leđa, poput obloga od brašna gorušice za prsni kašalj i obloga od đumbira za produktivni kašalj. Inhalacija je još jedan dobar savjet, posebno u potonjem slučaju: duboko udisanje toplih para olakšava otpuštanje zaglavljene sluzi u dišnim putevima.

Još jedan provjereni kućni lijek za mučan kašalj je sirup protiv kašlja. Možete ga sami pripremiti s npr. lukom ili rotkvicama. Kako to učiniti i više o učinkovitim kućnim lijekovima za suhi i produktivni kašalj saznat ćete u članku Kućni lijekovi za kašalj.

Kućni lijekovi imaju svoje granice. Ako simptomi potraju dulje vrijeme, ne budu bolji ili se čak pogoršaju, uvijek se trebate obratiti liječniku.

Kašalj: Kada biste trebali posjetiti liječnika?

Trebali biste odmah potražiti liječničku pomoć u sljedećim slučajevima kašlja:

  • Kašalj s bolovima u prsima
  • Kašalj s nedostatkom daha (i moguću plavkastu promjenu boje kože, poput usana)
  • Kašalj s visokom temperaturom
  • Iskašljavanje velike količine krvi (hemoptiza)
  • Kašalj tijekom/nakon boravka u zemljama u kojima je tuberkuloza raširena
  • Kašalj nakon kontakta s tuberkuloznim bolesnicima
  • Kašalj u slučaju poznatog karcinoma u povijesti bolesti
  • Kašalj u bolesnika s imunološkim nedostatkom, HIV infekcijom ili pod imunosupresivnom terapijom (liječenje koje potiskuje imunološki sustav)
  • Kašalj kod izrazito teških pušača

Trebali biste odmah potražiti liječničku pomoć u sljedećim slučajevima kašlja:

    Kašalj s bolovima u prsima

  • Kašalj s nedostatkom daha (i moguću plavkastu promjenu boje kože, poput usana)
  • Kašalj s visokom temperaturom
  • Iskašljavanje velike količine krvi (hemoptiza)
  • Kašalj tijekom/nakon boravka u zemljama u kojima je tuberkuloza raširena
  • Kašalj nakon kontakta s tuberkuloznim bolesnicima
  • Kašalj u slučaju poznatog karcinoma u povijesti bolesti

Kašalj u bolesnika s imunološkim nedostatkom, HIV infekcijom ili pod imunosupresivnom terapijom (liječenje koje potiskuje imunološki sustav)

Kašalj kod izrazito teških pušača

  • Bris grla: Ako difterija može izazvati kašalj, liječnik uzima bris grla. To se ispituje u laboratoriju na bakterije difterije i njihov toksin. Liječnik također može uzeti bris grla (ili bris nosa) kako bi otkrio moguću infekciju novim koronavirusom.
  • Pregled sputuma (pregled sputuma): Pregledom sputuma tijekom produktivnog kašlja može se identificirati npr. tuberkuloza ili pleuritis kao okidači kašlja.
  • Krvni testovi: Na primjer, liječnik posebno gleda na broj bijelih krvnih stanica (leukocita) kada, na primjer, razjašnjava upalu pluća. Analiza plinova u krvi (kisik, ugljikov dioksid) može pokazati je li poremećena izmjena plinova u plućima, kao što je slučaj kod astme i KOPB-a.
  • Test plućne funkcije: Ovdje liječnik ispituje je li kašalj posljedica suženja dišnih putova, kao kod astme, KOPB-a ili bronhiektazije. Dostupne su različite metode ispitivanja, uključujući spirometriju i bodipletizmografiju.
  • Bronhoskopija: U ovom postupku liječnik umeće sićušnu kameru pričvršćenu na tanku cjevčicu ili neku vrstu metalne cijevi kroz dušnik kako bi pogledao unutrašnjost pluća. Ovaj pregled je indiciran kada progutano strano tijelo ili rak pluća mogu izazvati kašalj. Bronhoskop se također može koristiti za dobivanje specifičnih uzoraka sekreta ili tkiva za daljnje ispitivanje.
  • Prick test: Ovaj kožni test se koristi za razjašnjavanje alergija. Primjenom različitih ispitnih tvari moguće je utvrditi izazivaju li npr. grinje, plijesni ili određene namirnice alergijski kašalj i druge simptome alergije.
  • Test znojenja: koristan je ako se sumnja na cističnu fibrozu kao okidač kašlja. To je zato što bolest ne mijenja samo sastav sluzi u dišnom traktu, već između ostalog i sastav znoja.
  • Gastroskopija: Ako bi kašalj mogao biti posljedica refluksa želučanog sadržaja u jednjak (refluksna bolest), to se može utvrditi gastroskopijom.
  • Kompjuterska tomografija (CT): CT se može koristiti kako bi se utvrdilo je li kašalj uzrokovan primjerice kroničnim sinusitisom, rakom pluća ili plućnom embolijom.
  • Ultrazvuk srca (ehokardiografija): Ultrazvuk srca pokazat će je li zatajenje srca iza kašlja.