Hipoksija: uzroci, simptomi, terapija

Kratak pregled

  • Što je hipoksija? Nedovoljna opskrba kisikom u tijelu ili dijelu tijela.
  • Uzroci: npr. nizak tlak kisika u arterijskoj krvi zbog bolesti (npr. astma, KOPB, upala pluća), određeni poremećaji cirkulacije krvi (desno-lijevi shunt), srčani udar, tromboza, smanjena sposobnost krvi za prijenos kisika, određeni otrovanja.
  • Kada posjetiti liječnika? Između ostalog, u slučaju plavkasto obojene sluznice (usne, nokti, uši, jezik), mrljasto crvenilo kože, glavobolja/vrtoglavica, lupanje srca, otežano disanje
  • Liječenje: uvijek mora biti pod nadzorom liječnika; razgovor s pacijentom, analiza krvi, po potrebi određivanje nekih dodatnih krvnih parametara (kiselost krvi, određivanje acidobazne ravnoteže i pH vrijednosti krvi), eventualno praćenje zasićenja kisikom u krvi i otkucaja srca

Hipoksija: Opis

U hipoksiji je opskrba kisikom u tijelu ili dijelu tijela nedovoljna. Međutim, kisik je vitalan za proizvodnju energije u stanicama, takozvano stanično disanje – bez dovoljne opskrbe kisikom dolazi do oštećenja stanica.

Akutna i kronična hipoksija

Akutna hipoksija uzrokovana je, primjerice, naglim padom tlaka u zrakoplovu. Češća je kronična hipoksija. Može biti uzrokovana, primjerice, kroničnom plućnom bolešću poput KOPB-a ili neuromuskularnim bolestima poput miastenije gravis ili amiotrofične lateralne skleroze (ALS).

Kada u tkivu nema samo premalo kisika (hipoksija), nego ga uopće nema, liječnici govore o anoksiji.

Hipoksija u maternici (intrauterina hipoksija)

Čak i dijete u maternici ili tijekom poroda može patiti od opasnog nedostatka kisika. Ako postoji takav poremećaj izmjene plinova u posteljici ili plućima djeteta, to se zove asfiksija. Razlog nedovoljne opskrbe fetusa kisikom može biti npr. funkcionalni poremećaj posteljice (placentarna insuficijencija), srčana bolest majke ili fetalna bolest (kao što su srčane mane ili infekcije).

Hipoksija: uzroci i moguće bolesti

Medicinski stručnjaci razlikuju različite vrste hipoksije, koje se mogu pojaviti na različite načine:

Hipoksična (hipoksemična) hipoksija.

Ovaj oblik hipoksije je najčešći. Karakterizira ga nedovoljan tlak kisika u arterijskoj krvi, što znači da se krv ne može dovoljno oksigenirati.

  • Astma
  • KOPB (kronična opstruktivna bolest pluća)
  • Upala pluća (upala pluća)
  • Plućna fibroza (otvrdnuće pluća)
  • Plućni edem
  • Plućna embolija
  • Cistična fibroza (cistična fibroza)
  • Patološka jaka slabost mišića (mijastenija gravis)
  • Amiotrofična lateralna skleroza (ALS)

Ponekad hipoksična hipoksija nastaje i zbog poremećaja respiratornog pogona u mozgu (u slučaju trovanja alkoholom, lijekovima za spavanje ili anesteticima).

Drugi mogući uzrok hipoksične hipoksije je plućni desno-lijevi šant. U tom se slučaju krv osiromašena kisikom dodaje obogaćenoj krvi, tako da se ukupni sadržaj kisika smanjuje. Pravi se razlika između funkcionalnog i anatomskog desno-lijevog šanta, a oba dovode do hipoksije:

Funkcionalni desno-lijevi šant

U slučaju funkcionalnog desno-lijevog šanta, dio alveola je opskrbljen krvlju, ali se više ne ventilira. Cirkulirajuća krv stoga ostaje deoksigenirana. Miješa se s obogaćenom krvlju iz ventiliranih alveola i tako smanjuje ukupni sadržaj kisika u krvi. Tjelesno tkivo opskrbljeno njime prima premalo kisika – rezultat je hipoksija.

Anatomski desno-lijevi shunt

Anemična hipoksija

Kisik se krvlju prenosi vezan za hemoglobin – crveni pigment u crvenim krvnim stanicama (eritrocitima). Kod anemične hipoksije smanjen je kisikov kapacitet krvi (njena sposobnost prijenosa kisika).

To može biti posljedica nedostatka hemoglobina, kao što može biti uzrokovano anemijom uzrokovanom nedostatkom željeza (željezo je glavna komponenta hemoglobina).

Nedostatak crvenih krvnih zrnaca – na primjer, kao posljedica velikog gubitka krvi ili poremećaja stvaranja eritrocita – također može rezultirati anemičnom hipoksijom.

U drugim slučajevima anemične hipoksije, vezanje kisika na hemoglobin je poremećeno. Razlog može biti, na primjer, urođeni poremećaj stvaranja hemoglobina (kao što je urođena anemija srpastih stanica) ili stanje koje se naziva methemoglobinemija. U potonjem je razina methemoglobina u krvi povišena. Ovo je derivat hemoglobina koji ne može vezati kisik. Methemoglobinemija može biti urođena ili uzrokovana, na primjer, određenim lijekovima (kao što su sulfonamidni antibiotici) ili toksinima (kao što su nitriti, dušikov oksid).

Ishemijska hipoksija

Kada je tkivo ili organ premalo opskrbljen krvlju, stanicama je dostupno premalo kisika. Mogući uzroci takve ishemijske hipoksije su, na primjer, srčani udar ili neki drugi oblik tromboze (začepljenje žile zbog krvnog ugruška nastalog na licu mjesta) kao i embolija (začepljenje žile zbog krvnog ugruška ispranog krvlju) .

Citotoksična (histotoksična) hipoksija.

U ovom obliku hipoksije, dovoljno kisika dolazi u stanice. Međutim, njegovo korištenje unutar stanice za proizvodnju energije (stanično disanje) je poremećeno. Mogući uzroci su npr. trovanje cijanidom (sol cijanovodične kiseline) ili bakterijskim toksinom.

Hipoksija: Kada trebate posjetiti liječnika?

Hipoksija se često očituje cijanozom: zbog nedovoljne opskrbe kisikom koža i sluznice poprimaju plavkastu boju, osobito u području usana, noktiju, ušiju, sluznice usne šupljine i jezika. U slučaju takve cijanoze treba obavijestiti liječnika.

Takvi se simptomi često javljaju i kod hipoksije drugih uzroka.

Drugi mogući znakovi hipoksije su npr. ubrzano (tahipneja) ili potpuno plitko disanje (hipopneja), porast krvnog tlaka, nemir, tjeskoba, smetenost i agresivnost. U slučaju takvih simptoma potrebno je odmah obavijestiti liječnika.

Hipoksija: Što liječnik radi?

Kako bi razjasnio hipoksiju i njezin uzrok, liječnik će ispitati tegobe, moguće nezgode i osnovne bolesti te pregledati pacijenta. Plinskom analizom krvi mjeri se, između ostalog, razina kisika i ugljičnog dioksida u krvi, a ako se sumnja na trovanje ugljičnim monoksidom, mjeri se i razina CO. Mogu se odrediti i drugi krvni parametri, kao što su kiselost (pH) krvi, acidobazna ravnoteža i razina hemoglobina.

Po potrebi se pulsnom oksimetrijom kontinuirano prati zasićenost kisikom u krvi i broj otkucaja srca. U tu se svrhu na pacijentov prst pričvrsti pulsni oksimetar, mali mjerni uređaj u obliku kopče.

Ovisno o uzroku hipoksije ili odgovarajućoj sumnji, mogu uslijediti daljnja ispitivanja.

Kako liječnik liječi hipoksiju

Osim toga, ako je moguće, potrebno je otkloniti uzrok nedostatka kisika (osnovna bolest, veliki gubitak krvi, trovanje itd.) odgovarajućim liječenjem.

Hipoksija: Što možete učiniti sami?

Hipoksiju uvijek mora liječiti liječnik. On može razjasniti uzrok i djelovati u skladu s tim.