Što je amigdala?
Amigdala (corpus amygdaloideum) je podregija unutar limbičkog sustava, koja se sastoji od dvije nakupine živčanih stanica veličine graha. Kroz vezu s drugim regijama mozga, ovdje se procjenjuje značenje različitih signala koji se zatim projiciraju iz amigdale (zajedno s hipokampusom) u cerebralni korteks preko razgranatih putova.
Koja je funkcija amigdale?
Glavna funkcija amigdale je procjena memorijskih funkcija kao što su sjećanja s emocionalnim sadržajem. Posebno važnu ulogu u razvoju straha ima amigdala:
Kada je situacija klasificirana kao prijeteća ili opasna na temelju iskustva, mijenjaju se informacije koje se prenose iz corpus amygdaloideuma u druga područja mozga. Zbog toga se, primjerice, pojačano oslobađaju neurotransmiteri acetilkolin, dopamin, serotonin i norepinefrin, kao i hormoni stresa adrenalin i kortizol. To tijelu signalizira da se događa nešto značajno i potencijalno opasno. Ti se signali zatim uspoređuju sa sjećanjima amigdale. Ako ova usporedba signalizira "opasnost", javlja se strah i tijelo reagira s povećanom budnošću, a možda i reakcijama bijega.
Gdje se nalazi amigdala?
Amigdala je stabljični dio krajnjeg mozga. Nalazi se u blizini vrha sljepoočnog režnja (sljepoočnog režnja) i strši prema prednjem kraju donjeg roga lateralnog ventrikula (šupljine ispunjene cerebrospinalnom tekućinom). Amigdala je podijeljena u nekoliko središnjih skupina finim lamelama i povezana je s parahipokampalnim girusom (dio moždane kore koji okružuje hipokampus). Postoji i veza s area olfactoria, olfaktornim centrom.
Koje probleme može izazvati amigdala?
Oštećenje amigdale dovodi, na primjer, do toga da se sjećanja procjenjuju bez njihovog emocionalnog sadržaja.
U Urbach-Wietheovom sindromu – relativno rijetkom, nasljednom poremećaju – kalcij se taloži na žilama amigdale. Pogođene osobe ne mogu ili teško mogu prepoznati, opisati ili reproducirati emocionalni izraz straha.
Zbog degenerativnih procesa pohranjivanje takozvanih engrama (tragova pamćenja) više nije moguće jer su poremećeni krugovi do kore velikog mozga. Degenerativne promjene vidljive su, primjerice, kod Alzheimerove bolesti ili zlouporabe alkohola, što dovodi do Korsakovljeve bolesti.
Epileptični napadaji ponekad počinju u amigdali.
