Žučni mjehur: anatomija, funkcije

Što je žuč?

Žuč je žuta do tamnozelena tekućina koja se sastoji od oko 80 posto vode. Preostalih 20 posto uglavnom se sastoji od žučnih kiselina, ali i drugih tvari kao što su fosfolipidi (kao što je lecitin), enzimi, kolesterol, hormoni, elektroliti, glikoproteini (proteini s udjelom ugljikohidrata) i otpadni proizvodi. Sadrži i produkte metaboličke razgradnje, poput bilirubina, koji nastaje tijekom razgradnje crvenih krvnih zrnaca i odgovoran je za boju sekreta.

Koja je funkcija žuči?

Žučne kiseline aktiviraju enzime gušterače i tankog crijeva koji razlažu masti i proteine. Oni emulgiraju masti koje su unesene hranom kako bi ih enzimi za razgradnju masti mogli razgraditi. S produktima razgradnje (slobodne masne kiseline, monogliceridi) žučne kiseline stvaraju tzv. micele (kuglaste nakupine) i tako omogućuju njihovu apsorpciju, ali same ostaju u crijevu i mogu “nastaviti djelovati”.

U donjim dijelovima tankog crijeva većina žučnih kiselina se apsorbira i vraća u jetru putem portalne vene (enterohepatična cirkulacija) – stoga se do određene mjere recikliraju i moraju se stalno proizvoditi samo u malim količinama.

Gdje se proizvodi žuč?

Žuč se proizvodi u jetrenim stanicama (oko 0.5 do 1 litre dnevno) kao rijetki sekret. To je poznato kao jetrena žuč. Izlučuje se u tubularne praznine između stanica, takozvane žučne kapilare ili tubule. Mali tubuli se spajaju u veće i na kraju vode u zajednički jetreni kanal. On se račva u dvije grane: jedna se otvara u žučni mjehur kao zajednički žučni kanal. Drugi vodi do duodenuma, najgornjeg dijela tankog crijeva, kao velikog žučnog kanala.

Koje probleme može izazvati žuč?

Žučne kolike ili visoka crijevna opstrukcija mogu dovesti do povraćanja žuči (kolemeza).

Ako žuč sadrži prekomjerne količine kolesterola ili bilirubina, oni se mogu taložiti i formirati “kamence” (kolesterolski kamenci, pigmentni kamenci). Takva kolelitijaza može dovesti do daljnjih komplikacija kao što su žutica (ikterus) ili upala.