Sindrom vratne kralježnice: simptomi, uzroci i liječenje

Kratak pregled

Simptomi: Napet vrat, trnci u prstima, bol u ramenu, vrtoglavica, glavobolje; rjeđe pospanost, mučnina ili otežano gutanje.
Liječenje: Ovisi o uzroku; opcije liječenja uključuju vježbe istezanja, fizioterapiju i lijekove; ponekad je neophodna i operacija.
Prognoza: Obično se lako liječi; ovisno o uzroku, simptomi traju od nekoliko dana do nekoliko tjedana.
Uzroci: Mogući uzroci sindroma vratne kralježnice kreću se od lošeg držanja, napetosti i fizičkog rada do oštećenja kralježaka.
Opis: Sindrom vratne kralježnice odnosi se na tegobe u području vratne kralježnice.
Dijagnoza: Konzultacije s liječnikom, fizikalni pregled (po potrebi CT i MRI)

Koji su simptomi sindroma vratne kralježnice?

Simptomi sindroma vratne kralježnice prvenstveno ovise o uzroku. Najčešći znakovi sindroma vratne kralježnice su sljedeći:

Bol u vratu i leđima

Bol s pokretima glave
vrtoglavica
Napetost
Ukočenost mišića (miogeloza)
Trnci i utrnulost u prstima

Bol često zrači od vratnih kralješaka prema rukama i šakama. Oni koji su pogođeni također prijavljuju žareću ili vuču bol u vratu. To je često praćeno ukočenim i tvrdim vratom (“napet vrat”, “ukočen vrat”) (tzv. cervikalna neuralgija).

Otežano gutanje, tinitus, vrtoglavica

U području vratne kralježnice živci su smješteni uz gornje vratne zglobove, rameni obruč i kralješke. Ako napeti mišić na vratu pritišće tamošnji živac, mozak šalje netočne signale centru za ravnotežu o položaju glave. To često uzrokuje vrtoglavicu (cervikalni vertigo) i mučninu kod oboljelih. Ponekad osobe sa sindromom vratne kralježnice također osjete zujanje u ušima (tinitus), lupanje srca ili poteškoće s gutanjem.

Senzorni poremećaji, drhtanje

Ako skliznuće diska izazove sindrom vratne kralježnice i oštećenje korijena živaca, pacijenti se žale na senzorne smetnje, nelagodu, drhtanje i slabost u rukama. Potonji se manifestira, na primjer, kada predmet ispadne iz pacijentove ruke. U slučaju ozbiljnog skliznuća diska, osobe s cervikalnim sindromom ponekad imaju i nesiguran hod i probleme s hodanjem (poremećaji hodanja). U rijetkim slučajevima dolazi i do poremećaja funkcije mokraćnog mjehura. Oboljelima tada obično bude teško kontrolirati svoj mjehur i zadržati urin (inkontinencija).

Problemi s vidom

Osobe s cervikalnim sindromom također mogu imati oslabljen vid. To se događa, na primjer, kada napeti mišići priklješte živce u području glave i vrata ili spriječe dotok krvi u vidne živce. To se zatim očituje između ostalog u obliku "treperenja" pred očima.

Liječnici općenito liječe sindrom vratne kralježnice ovisno o temeljnom uzroku. Ako su simptomi uzrokovani primjerice napetim mišićima ili lošim držanjem, liječnik će obično započeti s konzervativnim liječenjem. To uključuje, primjerice, vježbe za jačanje mišića u predjelu vrata, fizioterapiju (fizikalne i manualne terapije) i lijekove za ublažavanje boli.

U nekim slučajevima liječnik može savjetovati operaciju. To je potrebno, primjerice, ako je došlo do ozbiljnog skliznuća diska ili ozljede vratne kralježnice. Prije početka liječenja važno je da liječnik s Vama razjasni što očekujete od terapije i čime biste sami željeli pridonijeti. Ako ste motivirani i uključite se u liječenje, to će pozitivno utjecati na vašu terapiju.

fizioterapija

Fizioterapija (fizioterapija) za sindrom vratne kralježnice ima za cilj pružiti trajno olakšanje boli i ponovno učiniti vaše tijelo fleksibilnijim. Uključuje vježbe za jačanje mišića, masaže i fizičke mjere (npr. aplikacije s toplinom, hladnoćom, svjetlom ili električnim podražajima). Na primjer, terapeut masira zahvaćene mišiće, zrači ih crvenim svjetlom ili primjenjuje toplinske obloge. Na taj se način oslobađaju napetosti i blokade kralježaka, tako da zglobovi kralješaka više nisu ograničeni u pokretljivosti.

Fizioterapeut također odabire specifične fizioterapijske vježbe koje su prilagođene Vašim individualnim potrebama i zdravstvenom stanju. Oni će vas uputiti kako točno izvoditi te vježbe i po potrebi ispraviti pokrete koje izvodite nepravilno.

Kako bi terapija polučila željeni uspjeh, važno je da redovito vježbate kod kuće.

Vježbe

Sljedeće vježbe pomoći će vam da istegnete vrat i ublažite simptome sindroma vratne kralježnice:

Okrenite glavu udesno i polako kimnite nekoliko puta. Zatim okrenite glavu ulijevo i ponovno kimnite nekoliko puta. Držite leđa što je moguće ravnije.
Privucite bradu prema prsima i u tom položaju polako okrećite glavu u polukrugu prema desnom, a zatim lijevom ramenu.
Gurnite glavu što više možete prema naprijed (dugi vrat), a zatim natrag dok ne dobijete dvostruku bradu.
Isprepletite prste na stražnjoj strani glave. Pritisnite glavu na njega 10 sekundi. Zatim se ponovno opustite. Pripazite da vam je tijelo uspravno, a vrat istegnut.
Nagnite glavu udesno i desnom rukom posegnite preko glave do lijeve sljepoočnice. Sada nagnite glavu dalje udesno i istovremeno ispružite lijevu ruku prema podu dok ne osjetite rastezanje lijevog vratnog mišića. Zadržite svaku stranu tri puta po 30 sekundi.

Ako vježbe pogoršaju bol, obratite se svom liječniku ili fizioterapeutu za savjet.

Liječenje

Ako se simptomi jave akutno ili vježbe ne pomažu dovoljno, liječnik će sindrom vratne kralježnice liječiti i lijekovima.

bolova

Ako je potrebno, liječnik će liječiti sindrom vratne kralježnice lijekovima protiv bolova. Na primjer, propisuje protuupalne tvari kao što su diklofenak ili ibuprofen. Oni na neko vrijeme isključuju bol i omogućuju oboljelima da bolje pokreću glavu i vrat.

Lijek za opuštanje mišića

Lijekovi za ublažavanje bolova i opuštanje mišića nisu bez nuspojava. Stoga ih smijete uzimati samo kratko vrijeme i nakon savjetovanja s liječnikom!

Masti i flasteri

Masti ili flasteri iz ljekarne koji djeluju zagrijavajuće i ublažavaju bol (npr. grijaći flasteri, gelovi i masti s aktivnim sastojcima koji ublažavaju bol) također ublažavaju simptome cervikalnog sindroma.

Minimalno invazivna injekcijska terapija (MIT)

Kirurgija

Ako je konzervativno liječenje sindroma vratne kralježnice neuspješno, liječnik će razmotriti operaciju. To je slučaj, primjerice, kod iskliznuća diska ako pacijent pati od vrlo jake boli, simptoma paralize ili inkontinencije. Danas se operacija najčešće izvodi mikrokirurški, odnosno malim rezom na leđima. Liječnik uklanja tkivo diska (npr. pomoću glodalice ili lasera) koje pritišće živce i uzrokuje simptome. Zahvat je obično kratak (cca. 30 do 60 minuta). U pravilu, pacijent je tijekom operacije u općoj anesteziji i ostaje u bolnici oko tri dana na promatranju.

Samopomoć

Imate mogućnost sami ublažiti simptome i spriječiti napetost u vratu. Moguće su sljedeće mjere:

Tjelovježba i sport

vrućina

Toplina pomaže ublažiti napetost kod sindroma vratne kralježnice i ublažiti nelagodu. Da biste to učinili, umotajte termofor u krpu i stavite ga na vrat deset do 20 minuta. Crvena lampa kod kuće također ima blagotvoran učinak na vašu napetost. Da biste to učinili, zračite zahvaćeno područje najviše 15 minuta do tri puta dnevno. Kako biste izbjegli opekline, pridržavajte se uputa za uporabu proizvođača uređaja! Za opuštanje napetih mišića pomaže i topla kupka (cca. 38 stupnjeva Celzijusa).

Izbjegavajte stres

Što uzrokuje sindrom vratne kralježnice?

Mnogo je uzroka cervikalnog sindroma. Često je potaknuta napetim mišićima i/ili fascijama (elastično vezivno tkivo), velikim opterećenjem leđa, jednostranim pokretima i nepravilnim držanjem te istrošenošću kralježnice (sindrom degenerativne vratne kralježnice).

Uzroci na prvi pogled

Mogući uzroci sindroma vratne kralježnice su

Napeti mišići vrata
Zaglavljena ili otvrdnuta fascija (npr. zbog nedostatka vježbe)
Nepravilno i trajno opterećenje vratne kralježnice (npr. zbog nepravilnog sjedenja ispred računala ili nepravilnog ležanja tijekom spavanja)
Degenerativne promjene, npr. osteoartritis (istrošenost) vratne kralježnice (spondiloza)
Promjene na kostima i hrskavici (osteohondroza)
Istrošenost zglobova kralježaka (spinalna artroza, artroza fasetnog zgloba)
Disk hernija (prolaps)
Upalne bolesti (npr. reumatizam, reumatoidni artritis)
Ozljede kralježnice (npr. trzajna ozljeda uzrokovana prometnom nesrećom ili tijekom sporta)
Blokirani zglobovi u kralježnici (npr. zbog upale ili oštećenja hrskavice)
Upala tijela kralješaka (spondilitis)
Rak (npr. rak kostiju ili metastaze u kralježnici)
Infekcije leđne moždine

Ljudi koji stalno gledaju u svoj pametni telefon ili tablet često su skloni bolovima u vratu i glavoboljama (tzv. “vrat od mobitela”). Više o tome možete pročitati u članku “Mobilni vrat”.

Određeni čimbenici rizika također potiču razvoj cervikalnog sindroma. To uključuje

Patološka prekomjerna težina (pretilost)

Težak, fizički posao (npr. građevinski radovi ili rad medicinske sestre u bolnici)
Tjelesne promjene tijekom trudnoće (npr. povećanje tjelesne težine, promjena centra gravitacije)

Kronični stres i mentalna napetost također često izazivaju psihosomatske probleme kao što su bolovi u vratu ili leđima.

Koliko dugo traje sindrom vratne kralježnice?

U većini slučajeva, međutim, sindrom vratne kralježnice može se dobro liječiti konzervativnim sredstvima. To uključuje, primjerice, vježbe za jačanje mišića leđa i vrata, fizioterapiju i/ili lijekove za ublažavanje boli. U kroničnim slučajevima sindroma vratne kralježnice ponekad je potrebna operacija kako bi se simptomi dugoročno poboljšali.

Ako oboljeli ne provode redovito vježbe i/ili ne paze na svoje držanje, simptomi se često vraćaju.

Što je cervikalni sindrom?

Sindrom vratne kralježnice ili cervikalni sindrom (ICD-10 kod M54; međunarodna klasifikacija dijagnoza) odnosi se na širok raspon često nespecifičnih simptoma koji se javljaju u vratnoj kralježnici, vratu, ramenima i rukama.

Cervikalni sindrom može se klasificirati prema tome gdje se javlja bol:

Gornji cervikalni sindrom: bolovi u području jedan do dva vratna kralješka
Sindrom donje vratne kralježnice: bol u području šest do sedam vratnih kralježaka

Sindrom vratne kralježnice također se može klasificirati prema tome kada se javlja bol:

Akutni sindrom vratne kralježnice: simptomi se javljaju iznenada i traju samo kratko vrijeme (nekoliko dana); uzrok je obično akutna ozljeda zbog preopterećenja vratne kralježnice (npr. tzv. trzajni trzaj uzrokovan prometnom nesrećom).
Sindrom kronične vratne kralježnice: simptomi traju duže od tri mjeseca; bol se obično ne može točno odrediti.

Sindrom vratne kralježnice također se može kategorizirati prema tome gdje bol zrači:

Sindrom lokalne vratne kralježnice: bol se javlja samo na određenoj točki (lokalizirana); bol ne zrači.
Sindrom pseudoradikularne vratne kralježnice: bol je nespecifična i lokalizirana, ponavlja se u jednu stranu ruke ili noge.

Kada cervikalni sindrom postaje opasan?

Iako je cervikalni sindrom vrlo neugodan, u većini slučajeva nema uzrok koji zahtijeva hitnu medicinsku pomoć. Međutim, ako imate bolove u vratu, obratite se liječniku što je prije moguće ako:

Prethodno ste se ozlijedili, npr. u nesreći ili padu (mogući trzajni udar).
Imate temperaturu veću od 38.5 stupnjeva Celzijusa.
Imate noćno znojenje.
Vaš bol u vratu se znatno pogoršava.
Iznenadna pojava "anihilacijske boli" (iznimno jaka bol koja može izazvati strah od smrti).
Imate simptome paralize (npr. nemate osjećaj u rukama).
Vaš osjećaj snage, boli ili dodira je oslabljen (npr. nema snage u vašim rukama).
Imate osteoporozu (gubitak koštane mase).
Pogođeni ste rakom.
Naglo smršavite, a da to ne želite ili nemate objašnjenje za to.
Imate reumatsku bolest (npr. reumatoidni artritis).

Kako prepoznati sindrom vratne kralježnice?

Prvi kontakt za bolove u vratu je obiteljski liječnik. Nakon pregleda pacijenta liječnik će odlučiti hoće li ga uputiti specijalisti (npr. ortopedu ili neurologu). Liječnik će prvo obaviti detaljan razgovor (anamnezu) s pacijentom. Zatim provodi fizički pregled.

Intervju s liječnikom

Tijekom konzultacija liječnik će prvo postaviti nekoliko pitanja o dijagnozi sindroma vratne kralježnice, uključujući

Koje simptome imate?
Kada su se pojavili simptomi?
Imate li ikakvih drugih fizičkih tegoba, kao što su trnci u rukama ili nogama ili vrtoglavica?
Imate li već postojeća stanja (npr. reumatizam, osteoartritis, skliznuće diska)?
Koje su vaše životne navike? Vježbate li redovito?
Imate li posao koji zahtijeva da puno stojite ili sjedite?

Sistematski pregled

Kako liječnik često ne može odmah pronaći jasan uzrok napetosti i boli, fizički pregled je najvažniji dio dijagnoze cervikalnog sindroma. Liječnik će palpirati mišiće ramena i vrata. Ispituje je li dodirivanje unutarnjih rubova lopatica jako bolno. Također provjerava reflekse u mišićima i pokretljivost zglobova. Na primjer, stavlja palac na tetivu bicepsa (mišić na nadlaktici) oboljele osobe i udara je refleksnim čekićem. Ako se podlaktica refleksno savija, ozljede zahvaćenih živaca nisu vjerojatne.