Kratak pregled
- Uzroci: Umor, stres, alkohol, bolesti oka, strabizam, ozljeda, paraliza, određene bolesti poput dijabetesa ili multiple skleroze.
- Što je diplopija: Gledanje duplih slika
- Simptomi: iznenadni ili postupni dvoslike, vrtoglavica, dezorijentacija, u teškim slučajevima bol
- Kada posjetiti liječnika: Ako diplopija ne nestane sama od sebe nakon kratkog vremena, potrebno je odmah potražiti liječnika.
- Dijagnoza: Pregled oftalmologa i ortoptičara.
- Liječenje: Ovisno o pojedinom uzroku ili osnovnoj bolesti.
- Prevencija: Zdrav način života (uravnotežena prehrana, izbjegavanje nikotina i alkohola, dovoljno sna).
Zašto odjednom vidim dvostruko?
Kad ljudi odjednom sve vide dva puta, to je često iz bezazlenih razloga. Na primjer, jako su umorni ili su dugo radili za ekranom računala. U tim slučajevima dupla slika ponovno nestaje sama od sebe nakon razdoblja mirovanja. Migrena, stres ili prekomjerna konzumacija alkohola također su ponekad okidači za privremeno viđanje dvostruko.
Monokularni dvostruki vid (dvostruka slika u jednom oku): Monokularno znači "odnosi se samo na jedno oko" (latinski "mono-" za jedninu, jedan, sam i grčki "oculus" za oko). Monokularni dvostruki vid postoji čak i kada oboljele osobe prekriju jedno oko. Kod ovog oblika dvoslike problem je u očnoj jabučici koja reagira na svjetlost. Uobičajeno, rožnica i kristalna leća rade zajedno kako bi osigurale da svjetlosne zrake koje ulaze u oko budu fokusirane i skupljaju se na jednoj točki na mrežnici (makula, mjesto najoštrijeg vida). Ako svjetlo padne pored njega, pogođeni vide zamućenu ili iskrivljenu sliku. To je slučaj s raznim očnim bolestima:
- Dalekovidnost ili kratkovidnost (npr. zbog nedostatka ili pogrešnih naočala)
- Bolesti rožnice (npr. astigmatizam)
- Zamućenje leće (katarakta)
- Kompresija jezgre leće (katarakta)
- Pomak leće
- Bolesti mrežnice (npr. vaskularna okluzija u jednoj ili više žila koje opskrbljuju oko krvlju)
- Suho oko
Dvostruke slike u oba oka nastaju kada oči nisu paralelno poravnate. To uzrokuje da mozak više ne kombinira u potpunosti vizualne dojmove oba oka u jednu sliku. Binokularne duple slike nastaju kada očni mišići ne rade ispravno. Razlozi za to mogu biti bezopasni, poput nedostatka sna ili prekomjerne konzumacije alkohola, i opet nestati sami od sebe. Međutim, iza toga mogu biti i ozbiljni uzroci.
Ako očni mišići više ne funkcioniraju ispravno, uzrok je ili u samom oku ili je uzrokovan bolestima izvan oka. Sljedeće bolesti oka mogu uzrokovati binokularni dvostruki vid:
- Strabizam (škilji)
- Upala očnih mišića
- Bolesti očnih mišića
- Tumorske bolesti oka
Ostali poznati okidači binokularnog dvostrukog vida uključuju ozljede ili oštećenja mozga:
- Moždani udar: Kod moždanog udara nastaje krvni ugrušak, zbog čega određena područja mozga gube opskrbu krvlju. Ako su živci koji kontroliraju oči oštećeni, to rezultira
- Ozljede glave (kao što je prijelom očne duplje).
- Proširenje krvnih žila u mozgu (aneurizma mozga): Kod aneurizme krvna žila je izbočena. Ako to pritišće živac očnog mišića, oboljeli mogu vidjeti dvostruko.
- Paraliza kranijalnih živaca: Okidači mogu biti neurološke bolesti poput multiple skleroze, miastenije gravis ili lajmske bolesti.
Bolesti koje pogađaju cijelo tijelo također su ponekad uzrok dvostrukog vida:
- Endokrina orbitopatija: Potaknuta bolešću štitnjače, javlja se upalna bolest očne duplje.
- Poremećaji cirkulacije kao posljedica dijabetesa ili visokog krvnog tlaka.
Koji su simptomi diplopije?
Tko jedan te isti predmet opaža zamućen ili dvostruko, tj. (malo) vodoravno, okomito ili ukoso pomaknut, vidi dvostruko. Dvoslike se javljaju iznenada (akutna diplopija) ili postupno, u daljini ili izbliza, pa čak i samo pri pogledu u stranu.
Sljedeći simptomi ukazuju na ozbiljne uzroke i daju liječniku prve naznake o razlogu poremećaja vida:
- Smetnje u pokretu očiju
- Spuštanje gornjeg kapka
- Oticanje kapaka
- Vidljivo škiljenje
- Izbočene oči
- Bol tijekom pokreta očiju
Iako diplopija utječe "samo" na oči, gledanje dvostrukih slika ima dalekosežne učinke na svakodnevni život oboljelih: oni koji (više) ne vide jasno lakše se ozljeđuju. Oboljeli češće padaju ili se ozljeđuju iz naizgled neobjašnjivih razloga.
Mogući učinci diplopije su:
- Visine, dubine i udaljenosti više se ne procjenjuju ispravno. (Opasnost od ozljeda!)
- Pogođene osobe promašuju ili sudaraju jedna drugu.
- Nesiguran hod, osobito pri penjanju stepenicama
- Poteškoće s čitanjem
- Vrtoglavica
- Glavobolje
- Zamagljen vid
Odmah se obratite oftalmologu ako primijetite bilo koji od navedenih simptoma!
Što je diplopija?
Diplopija je oblik poremećaja vida u kojem oboljele osobe vide dvostruke slike. Oni promatrani objekt doživljavaju kao dva objekta pomaknuta jedan prema drugom.
Kod dvostrukog vida poremećena je koordinacija očiju. Dvije slike više nisu potpuno spojene, već izgledaju pomaknute jedna pored druge ili jedna na drugu. Uzroci diplopije su višestruki; mogu biti bezopasni, ali i pokazatelj ozbiljne bolesti.
Dvostruki vid otežava oboljelima da ispravno vide okolinu: krivo se procjenjuju visine, dubine i udaljenosti. Oboljele osobe iznenada imaju poteškoće s orijentacijom, dosežu predmete iz prošlosti ili imaju problema s hodanjem. Ako se pojavi diplopija, potrebno je konzultirati oftalmologa. On će utvrditi radi li se o bezazlenom, privremenom poremećaju vida ili se iza njega krije teška bolest.
Ako imate dvoslike, nemojte sami voziti! Neka vas osoba od povjerenja odveze liječniku ili po potrebi na hitnu!
Kada posjetiti liječnika?
Dvostruki vid je čest poremećaj vida koji često nestaje sam od sebe nakon kratkog vremena. U nekim slučajevima diplopija skriva ozbiljnije stanje. Stoga je uvijek preporučljivo konzultirati se s oftalmologom ako dvostruki vid potraje dulje vrijeme.
- Imate bolove u očima.
- Jedno oko ili oba oka su izbočena.
- Nedavno ste imali ozljedu glave.
- Dvostruki vid ne nestaje ni nakon prekrivanja jednog oka (binokularni dupli vid).
- Postoje popratni simptomi kao što su slabost, paraliza lica, problemi u govoru, gutanju, hodanju, vrtoglavica, glavobolja, inkontinencija.
Dvostruki vid uvijek treba pregledati oftalmolog, čak i ako nestane sam od sebe. Ako se pojave iznenada i popraćeni su drugim simptomima poput boli ili paralize, radi se o hitnom slučaju!
Što liječnik radi?
Prvi kontakt za dvoslike je oftalmolog, a po potrebi i ortoptičar. Dok oftalmolog ispituje vidne sposobnosti, ortoptičar se bavi položajem očiju, pokretljivošću očiju i njihovom interakcijom.
Pregled kod oftalmologa
Kako bi postavio dijagnozu, oftalmolog prvo pomno ispituje simptome kako bi pronašao tragove mogućih uzroka. Postavit će sljedeća pitanja:
- Koliko dugo imate dvoslike?
- Imate li bolove?
- Vidite li trenutno dvoslike?
- Je li postojao okidač? (Ozljeda, operacija, nove naočale)
- Nestaju li duple slike kada prekrijete jedno oko?
- Jesu li duple slike uvijek prisutne ili samo privremeno?
- Pojavljuju li se duple slike vodoravno, okomito, koso ili nagnuto?
- Mijenjaju li se duple slike sa smjerom pogleda ili položajem glave?
- Mijenjaju li se slike tijekom dana?
- Osjećate li druge simptome kao što su glavobolje, bolovi u očima, bolovi pri pomicanju očiju, crvenilo očiju, poremećaji sluha, senzorni poremećaji, vrtoglavica i/ili nesiguran hod?
- Je li vam dijagnosticirano neko drugo stanje kao što je dijabetes ili multipla skleroza?
- Jeste li kao dijete imali prekrižene oči?
Zatim detaljno pregledava oba oka – neovisno o tome javlja li se dvoslike na jednom ili na oba oka. Liječnik provjerava vid, pokretljivost očiju i reakciju zjenica na svjetlost. Istodobno traži promjene poput izbočenih očiju ili spuštenih kapaka.
Prekrivajući jedno po jedno oko, oftalmolog također utvrđuje zahvaća li dupli vid samo jedno oko ili oba oka. Ovo daje daljnje tragove u potrazi za uzrokom diplopije.
Pregled ortoptičara
Ako liječnik otkrije binokularnu diplopiju, obično slijedi tzv. ortoptički pregled. Ortoptika je specijalnost oftalmologije koja se posebno bavi poremećajima pokreta oka. Ortoptist provjerava žmire li oboljele osobe, vide li trodimenzionalno i rade li oba oka pravilno zajedno. Nakon pregleda ortoptičar s pacijentom i oftalmologom dogovara daljnje postupke.
Daljnji pregledi
Budući da diplopija može imati mnogo uzroka, daljnji pregledi često su potrebni za pouzdanu dijagnozu. To uključuje postupke snimanja kao što je magnetska rezonancija ili kompjutorska tomografija. Čine promjene u razini očiju, lubanje ili mozga vidljivima.
Ako postoji sumnja da je diplopija posljedica npr. dijabetes melitusa ili neke druge opće bolesti (poremećaj cirkulacije), upućuje bolesnika internisti. Nakon što su svi pregledi završeni, liječnik razgovara s pacijentom o nalazima i započinje odgovarajuću terapiju za pacijenta.
liječenje
Kako se diplopija liječi ovisi o temeljnom uzroku. Liječenjem osnovne bolesti dvoslike obično nestaju.
Liječenje monokularnog dvostrukog vida
Monokularni dvostruki vid obično je uzrokovan bolešću oka, koju oftalmolog liječi prema:
Prezbiopija: Liječnik nadoknađuje kratkovidnost ili dalekovidnost prikladno prilagođenim naočalama ili kontaktnim lećama.
Zakrivljenost rožnice: laserskim tretmanom liječnik mijenja rožnicu tako da mrežnica ponovno proizvodi oštru sliku. Vraća se vidna oštrina i nestaje dupli vid.
Katarakta: Ako je leća zamućena, oboljele osobe vide "kao kroz veo". Tijekom operacije katarakte liječnik zamjenjuje leću umjetnom lećom.
Liječenje binokularnog dvostrukog vida
Liječenje osnovne bolesti
Kod binokularnog dvostrukog vida samo oko nije bolesno, već je diplopija posljedica druge bolesti. Ovisno o konkretnom uzroku, liječnik će započeti odgovarajuću terapiju. Ako je liječenje uspješno, poboljšat će se i dvoslike.
Ako je diplopija uzrokovana drugim bolestima poput migrene ili multiple skleroze, liječnik će ih liječiti posebnim lijekovima. Isto vrijedi i za poremećaje cirkulacije ili bolesti štitnjače. Što je bolest bolje pod kontrolom, to su manje posljedice na vid.
Dvostruki vid koji se pojavi iznenada i praćen paralizom ili bolom je znak za uzbunu. U tim slučajevima potrebno je što prije razjasniti uzrok i liječiti ga liječnik.
Ako duple slike ponovno ne nestanu unatoč pravilnom tretmanu, koriste se posebne naočale. Oni su obloženi folijama koje fokusiraju upadnu svjetlosnu zraku tako da pogođena osoba vidi samo jednu sliku. Alternativno se za ublažavanje simptoma koriste flasteri za oči ili flasteri za oči.
Vježbe za oči
- Usredotočite se na određenu metu kao što je fotografija.
- Držite sliku u razini očiju na udaljenosti jedne ruke.
- Pokušajte vidjeti samo jednu sliku što je duže moguće.
- Pomičite fotografiju polako i postojano prema nosu.
- Zaustavite se čim jedna slika postane dvije slike i vratite se na mjesto gdje ste zadnji put vidjeli jednu sliku.
- Ponovno započnite vježbu.
Može li se spriječiti diplopija?
Diplopija može imati mnogo uzroka. Sukladno tome, postoji mnogo načina za sprječavanje dvoslike.
Budući da je diplopija često potaknuta drugim temeljnim bolestima kao što su dijabetes ili visoki krvni tlak, zdrav način života prvi je prioritet za prevenciju. Uravnotežena prehrana, dovoljno sna i malo stresa ne sprječavaju pouzdano dvoslike, ali minimiziraju rizik. Isto vrijedi i za nesreće. Ovdje odgovarajuće mjere (zaštitne naočale, nošenje kacige) štite od ozljeda glave i očiju.
