Kratak pregled
- Opis: Veza između šupljine ispunjene gnojem, npr. uzrokovane upaljenim korijenom zuba, i usne šupljine.
- Simptomi: U početku se javlja blagi otok i crvenilo zubnog mesa te osjećaj pritiska na zub; s vremenom se bol pojačava sve dok gnoj ne iscuri u usnu šupljinu preko zubne fistule.
- Uzroci: Uzrok zubnih fistula obično je upala zuba, korijena zuba ili vrha korijena zuba.
- Prognoza: Ako se liječi na vrijeme, izgledi za oporavak su dobri. Ako se ne liječi, zubna fistula može dugoročno dovesti do gubitka zuba i oštećenja čeljusne kosti.
- Liječenje: Što ranije; liječenje antibioticima; uklanjanje upaljenog vrha korijena, ekstrakcija zahvaćenog zuba ako je potrebno; otvaranje fistule manjim kirurškim zahvatom.
- Dijagnoza: Razgovor s liječnikom (anamneza), fizikalni pregled (npr. pregled zuba i usne šupljine, hladnoća na oboljelom zubu, RTG).
Što je zubna fistula?
Zubne fistule su neprirodni, cjevasti prolazi ili spojevi između šupljine ispunjene gnojem i sluznice u usnoj šupljini (primjerice desni). Fistule služe kako bi tekućine poput gnoja, koje su se skupile u šupljinama tkiva zbog upale, mogle istjecati kroz njih ili van. Princip je usporediv s odvodnim kanalom.
Fistule na zubu ili desnima obično nastaju zbog infekcije bakterijom na korijenu ili vrhu zuba. U većini slučajeva zub je predoštećen karijesom, zbog čega bakterije i drugi patogeni prodiru u korijen zuba i razmnožavaju se.
To uzrokuje upalu u tkivu. U daljnjem toku nastaje džep s gnojem. Pojačanim pritiskom dolazi do otvaranja dentalne fistule, a gnojni sekret zatim otječe iz izvora infekcije (baze fistule) preko fistulnog kanala u usnu šupljinu.
Po čemu se razlikuju zubne fistule, zubni apscesi i afte?
Zubne fistule, apscesi i afte međusobno se razlikuju po nastanku i strukturi. Afte su bolne, ali obično bezopasne lezije oralne sluznice. Razvijaju se kao rezultat snažne reakcije imunološkog sustava, koja uzrokuje odumiranje tkiva. Okidači su, primjerice, bolesti, ozljede ili stres. Afte obično zacijele same od sebe u roku od nekoliko tjedana.
Fistule i apscesi obično su potaknuti bakterijama koje napadaju tkiva usne šupljine, tamo se razmnožavaju i uzrokuju upalu. Dok se rezultirajući gnoj u fistuli često sam isprazni pod pretjeranim pritiskom, žarište upale u apscesu je inkapsulirano okolnim tkivom. Apsces se uvijek mora otvoriti kirurški.
Dok se apscesi i afte uglavnom stvaraju u cijeloj usnoj šupljini, primjerice na nepcu ili jeziku, zubne fistule obično nastaju samo na desnima iznad pojedinih zuba.
Kako prepoznati fistulu u ustima?
Zubna fistula se obično razvija samo na jednom zubu u donjoj ili gornjoj čeljusti. Simptomi su u početku vrlo slabi. Često oboljeli u početku osjete samo oticanje zubnog mesa i osjećaj pritiska ili napetosti na zubu. Kako bolest napreduje, iznad zuba na sluznici usne šupljine stvara se malo uzvišenje u obliku mjehurića koje se puni gnojem. Upaljeno područje je neprirodno crveno i ponekad osjetljivo na dodir.
Ako se nakupi previše gnoja i pritisak u zubnoj fistuli postane prevelik, ona naposljetku pukne i gnoj se isprazni kroz kanal fistule u usnu šupljinu. U većini slučajeva na taj se način bol nakratko smanjuje. Međutim, sama fistula ne nestaje i ponovno se nakon kratkog vremena napuni gnojem.
Budući da se simptomi obično ponovno povuku s pucanjem fistule, oboljeli često ne idu stomatologu nekoliko tjedana ili čak mjeseci. Neki oboljeli imaju zubnu fistulu godinama prije nego što odu stomatologu.
Kako biste ubrzali zacjeljivanje i izbjegli sekundarna oštećenja, trebali biste posjetiti stomatologa što je prije moguće ako simptomi potraju.
Zašto dobijete zubnu fistulu?
Najčešći uzrok zubne fistule u usnoj šupljini je bakterijska upala korijena zuba, točnije vrha korijena zuba. Obično bakterije (uglavnom streptokoki i stafilokoki) dospijevaju u korijen zuba kada je zub već predoštećen npr. karijesom. Ako se upala dulje vrijeme ne liječi, na kraju se iznad upaljenog zuba stvara zubna fistula.
Pušenje, loša prehrana (primjerice, puno šećera) i loša dentalna higijena također povećavaju rizik od zubnih fistula, a ujedno usporavaju cijeljenje. Ostali čimbenici rizika su: upala sluznice usne šupljine, upala zuba, oslabljen imunološki sustav te ozljede u ustima i grlu.
Tko je pogođen?
Zubne fistule, koje nastaju kao posljedica infekcije zuba, korijena zuba i parodoncija, prvenstveno pogađaju osobe između 20. i 40. godine života. No, dentalne fistule javljaju se u bilo kojoj dobi, pa tako i kod djece i adolescenata.
Osim toga, osobe s već postojećim stanjima (kao što su dijabetes melitus, bronhijalna astma) ili osobe s oslabljenim imunitetom (na primjer, nakon transplantacije matičnih stanica ili kemoterapije), kao i teški pušači i alkoholičari, češće su pogođene infekcijama u usne šupljine.
Koliko su opasne fistule u ustima?
Ako pacijenti ne potraže liječničku pomoć, upala može napredovati. Pritom se otvorena rana opetovano inficira bakterijama. Upala se širi i može oštetiti čeljusnu kost.
U rijetkim slučajevima, fistula se začepi, inkapsulira i postane apsces. Tada postoji rizik da će se bakterije iz nakupljanja gnoja u apscesu proširiti krvotokom i uzrokovati trovanje krvi (sepsu). To se posebno odnosi na apscese koji se ne liječe ili se ne liječe na vrijeme.
Sepsa je opasna po život oboljelih, jer u teškim slučajevima dovodi do zatajenja vitalnih organa poput srca ili bubrega. Pacijenti moraju dobiti medicinsku pomoć što je prije moguće u bolnici, obično u jedinici intenzivne njege.
Zubne fistule ponekad se ponavljaju unatoč liječenju. U tom slučaju potrebno je ponovno liječenje kod stomatologa.
Kako liječiti zubnu fistulu?
Stomatolog obično liječi zubnu fistulu antibioticima kako bi spriječio širenje bakterija. Oboljela osoba ih uzima u obliku tablete svaki dan. Doziranje i primjenu određuje liječnik ovisno o tome koliko je upala uznapredovala.
Za specifično suzbijanje upale i izbjegavanje rezistencije na antibiotike ponekad je potrebno laboratorijski odrediti uzročnika (antibiogram).
Ako je uzrok zubne fistule upaljeni korijen zuba, liječnik uklanja zahvaćeni dio vrha korijena (resekcija vrha korijena). U nekim slučajevima potrebno je potpuno ukloniti zub kako bi se zaustavila upala.
To uzrokuje otjecanje gnoja u usnu šupljinu, a ako je potrebno, liječnik malom vakuumskom čašicom usisava preostali gnoj iz rane. Čak i nakon ovog zahvata liječnik obično propisuje antibiotike kako bi se ubrzalo cijeljenje i smanjio rizik od ponovne upale.
Ako je upala lokalizirana, uzrok upale otklonjen, a nema drugih čimbenika rizika (npr. imunodeficijencija), liječnik ponekad ne koristi antibiotike.
Često su te mjere dovoljne da zubna fistula zacijeli. U nekim se slučajevima, međutim, zubne fistule vraćaju unatoč liječenju (na primjer, na zubu koji je tretiran korijenom ili nakon vađenja zuba). Tada je neophodan još jedan posjet stomatologu.
Ni u kojem slučaju ne smijete sami probijati ili stiskati zubnu fistulu. To može uzrokovati pogoršanje upale i odgoditi zacjeljivanje.
Učinak ovih kućnih lijekova nije dovoljno znanstveno dokazan. Prije njihove uporabe obratite se svom stomatologu za savjet.
Nakon liječenja zubne fistule potrebno je da oboljele osobe redovito kontroliraju stomatologu proces cijeljenja dok se simptomi ne povuku. Na taj način oboljele osobe smanjuju rizik od komplikacija i sprječavaju ponovnu upalu.
Kako liječnik postavlja dijagnozu?
U slučaju zubobolje i simptoma u području usta stomatolog je prvi kontakt. Stomatolog najprije obavi detaljnu konzultaciju s pacijentom (anamneza). Liječnik će, na primjer, pitati koliko su dugo simptomi prisutni i osjeća li pacijent bol ili druge simptome (kao što je vrućica).
Zatim pregledava zube i usta. Da bi to učinio, on pregledava zube i usta radi vizualnih uočljivosti kao što su otekline, neprirodno crvenilo, promjena boje ili ozljede.
Stomatolog tada radi rendgenske snimke čeljusti. Oni pokazuju koliko je upala napredovala i je li čeljusna kost već zahvaćena.
Ukoliko dođe do komplikacija, poput upale čeljusne kosti, stomatolog će pacijenta uputiti oralnom ili maksilofacijalnom kirurgu. Potonji će po potrebi obaviti daljnje pretrage kao što su ultrazvučni pregled (sonografija), kompjutorizirana tomografija (CT) ili magnetska rezonancija (MRI) kako bi se procijenila proširenost upale i moguće oštećenje čeljusne kosti.
Kako spriječiti zubnu fistulu?
Kako bi se spriječila pojava zubne fistule, stomatolozi preporučuju što prije liječiti početnu upalu zuba ili korijena zuba. Za oboljele je najbolje da se jave stomatologu čim osjete prve simptome, poput osjećaja pritiska, otekline i/ili lagane boli.
- Osigurajte temeljitu, svakodnevnu higijenu usta i zuba.
- Teško dostupna mjesta i međuzubne prostore očistite koncem za zube.
- Idite na pregled zuba kod stomatologa barem jednom, najbolje dva puta godišnje.
- Obavite profesionalno čišćenje zuba kod stomatologa barem jednom godišnje.
- Ojačajte svoj imunološki sustav: hranite se uravnoteženo, redovito vježbajte, izbjegavajte stres i održavajte društvene kontakte.
